Poreklo prezimena, selo Milosavci (Laktaši)

30. novembar 2022.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Milosavci, opština Laktaši. Prema knjizi Živka Vujića „Laktaška Župa – prošlost i sadašnjost“, izdanje 2013. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela i komunikacije.

Selo u opštini Laktaši, udaljeno sedam km sjeveroistočno od opštinskog centra, 11 km od Klašnica i 2 km od magistralnog puta Klašnice–Prnjavor. Prostire se na površini 12,177 km2, a smješteno je između 117 i 257 m n. v. Kroz selo prolazi asfaltni put izgrađen 1976. godine. Kuće su razbijenog tipa i pretežno su locirane oko glavne saobraćajnice. Graniči se sa selima Gumjera, Drugovići, Miloševci i Papažani.

Zemlje, šume, vode i toponimi.

Sjeverna strana je pod šumom (obronci Gumjere), a zapadnom stranom protiče Vrbas. Poznatiji vodotoci su: Boškovac, Gajićkovac, Gumjera i Ćutumovac. Teren je pretežno ravničarski, uglavnom nagnut prema jugozapadu.

Od brda najpoznatija su Egića, Kovačevića, Predragovića i Ćućunovo brdo. Pored ovih poznatiji toponimi su: Barica, Vrbici, Gradina, Grobljani, Gumjerska kosa, Dolovi, Lug…

Stanovništvo Milosavaca bavi se poljoprivredom, a manji dio je zaposlen u Laktašima i Banjaluci. Uzgaja kukuruz, pšenicu, 306, a dobro uspijeva i voće (šljive, jabuke, kruške, trešnje…)

Poznatiji zaseoci su: Vrapčići, Vrhovci, Desančići, Dragičevići, Miloševići, Pavkovići, Predragovići, Rašići, Savići…

Prema nekim izvorima u Milosavcima je postojala Srpska zemljoradnička zadruga, osnovana između 1920. i 1923. godine. Zadruga je snabdijevala seljake najnužnijim industrijskim artiklima i bavila se otkupom poljoprivrednih proizvoda.

Obrazovanje i ostalo.

Prva zgrada osnovne škole je sagrađena 1948, a porušena 1954. godine. Potom je izgrađena nova zgrada u kojoj je nastava izvođena do 1960, ali je porušena, pa je izgrađena nova u kojoj je nastava izvođena do 1976. Godine. U Milosavcima su najduže radili učitelji Milka i Vojislav Lazić (od 1959. do 1974). Djeca pohađaju osnovnu školu „Ćirilo i Metodije” u Kriškovcima, koja je područna škola OŠ „Mladen Stojanović”, Laktaši.

Selo je dobilo električnu energiju 1967, telefonske priključke novembra 1993, a savremeni vodovod je pušten u rad 28. juna 2011. Selo ima prodavnicu mješovite robe i kafić. Društveni dom je zapušten i ne koristi se.

U selu ne postoji crkva, a mještani pripadaju kriškovačkoj parohiji. Postoje tri pravoslavna groblja: Vrančića, Ćugumovo i Ćućunovo groblje.

Sport.

Čuveni fudbaler Miloš Šestić je potekao iz Milosavaca

Selo je poznato po fudbalskom klubu „Župa“. Klub je osnovan 20. avgusta 1977. Jednu godinu „Župa“ je igrala u Šeškovcima. Prvi predsjednik kluba bio je Antun Vidaković, a najaktivniji članovi su Dragiša Savić (prvi trener) i Milovan Vranješ. Fudbalski stadion je izgrađen 2004, a reflektori su postavljeni novembra 2006. To je prvi seoski stadion u Republici Srpskoj osposobljen za odigravanje noćnih utakmica. Ima upravnu zgradu, svlačionice, tribinu, savremeni sistem za navodnjavanje, drenažu…

Devetorica fudbalera „Župe“ su poginula kao borci VRS u ratu 1992–1995. godine: Milomir Bojić, Duško Dragić, Zoran i Željko Dragojević, Nedeljko Jerković, Borislav i Milan Kukolj, Željko Mišković i Živko Savić.

Poreklo stanovništva.

Pouzdanih podataka o porijeklu stanovništva i nazivu sela nema.

Krajem 2012. selo je imalo 185 domaćinstva, 287 kuća i vikendica, a u domaćinstvima su živjela 504 stanovnika.

Najbrojnije porodice su:

-Predragović (27 domaćinstava, 43 kuće, 73 stanovnika) — slave Jovanjdan;

-Vrhovac (19, 28, 57) – dio slavi Đurđevdan, a dio Jovanjdan;

-Savić (16, 20, 47) – Sv. Stefana.

U Milosavcima žive i porodice:

-Bilić, Jakovljević, Jevđenić, Lukić, Mišković, Sikimić, Stojanović, Tešinović, Crnadak, Šarić – slave Nikoljdan; Bosančić – Sv. Jovana Zlatoustog; Vrančić – Ivanjdan; Vranješ — Ilindan; Gajić, Dragičević, Đurić, Kavržić, Milošević, Radetić, Trivić, Ćejić, Ćućun — Đurđevdan;

-Desančić, Rajić — Markovdan; Đerić, Đugum(ović), Kukolj, Pavković, Stojčić – Jovanjdan; Bubnjević, Egić, Jeremić, Kalaba, Kovačević, Krkić, Sarić – Sv. Stefana; Kekez – Sv. Basilija; Prosen i Rajić – Markovdan; Kekez i Rašić — Lazarevu subotu; Sandić – Aranđelovdan; Filipić – Lučindan; Šestić —Đurđic.

Od poznatijih ličnosti u Milosavcima su rođeni Dragiša Savić, privrednik i sportski radnik, Ljubo Dragičević, privrednik, te Miloš Šestić, fudbalski reprezentativac Jugoslavije.

IZVOR: Prema knjizi Živka Vujića „Laktaška Župa – prošlost i sadašnjost“ – izdanje 2013. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.