Poreklo stanovništva sela Pavičići, opština Sokolac. Prema knjizi Milenka S. Filipovića “Glasinac”, antropogeografsko-etnološka rasprava, SANU, Beograd, 1951. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja.
Selo je u polju koje je odvojeno od Glasinačkog Polja na severoistoku Megarskim i Drpinim Brdom. Muslimanske kuće su pod Drpinim Brdo, na ivici Glasinačkog Polja, a bilo je kuća i u polju pored puta. Ostala brda kojima je selo ograđeno c drugih strana zovu se: Tičijak, Kicelj, Opaljeno Brdo, Čengića Brdo, Crni Vrh, Glavice. Između tih brda su delovi: onaj između Čengića Brda i Stojkove Strane zove se Dolovi.
Vode, zemlje i šume.
U selu nema nigde žive vode. Kad nestane vode i u suhim bunarima, onda donose vodu iz Bjelosavljevića, a kad presuše i lokve, stoku gone na pojilo u Jakšin Do.
Zirati su po polju i po dolovima i zovu se: Pavičići, Polje, Ispod Crnoga Vrha, Potkućnica, Za Brdom, Njiva kod Groblja i Velika Njiva. Po pomenutim brdima ima šikare, a sva ta brda služe i kao „is_pust” za stoku.
Tip sela.
Kuće u selu su raštrkane okvirom polja. Ima ih 16, od kojih su tri muslimanske. Pravoslavno groblje je u sredini polja, a muslimansko na Rakovcu, pod selom. Po zapadnoj strani Megarskog Brda ima starih kućišta. Priča se da su tu stajali muslimani Pavice, i tu blizu bilo je i njihovo groblje. Pavice su iselile u Rogaticu, gde ih je doskora bilo. Pre kuge, selo je bilo pod Malom Gradinom. Tu se i sada poznaju zidine Bašine kuće. Pošto je to selo stradalo od kuge, oni koji su preživeli preselili su se i osnovali novo selo. Ne zna se ime starom selu. Oboren je han Rađušić (Muje Rađušića iz Bjelosavljevića), koji je bio sagrađen pored državnog druma, posle 1878.
Poreklo stanovništva.
Muslimani.
-Drpe ili Selmanovići (2 k.) su odavna u selu. Stari su im bili spahije. Smatraju se „stajnicima”.
-Karići (1 k.), su došli s Modrika (kod Donje Prače) u Novoseoce, a iz Novoselaca je jedan prešao u Pavičiće. pre trideset godina.
U novije vreme su izumrli muslimani:
-Strankići.
Pravoslavni.
-Šiljci (2 k., Arhanđelovdan, ranije i prisluživali na „Sabor“ u leto) su starinom Kneževići ili Kneškovići od Pljevalja, odakle im je došao praded, koji je umro u Srbiji na trgovini, a došli su pravo u Pavičiće. Šiljaka ima u više sela u srednjem Polimlju i u Potarju, a poreklom su iz sela Bličkova.
-Elezi (4 k., Matijevdan) su starinom iz Grahova u Hercegovini, Odakle im je došao ded Vidak s braćom. Najpre su se bili naselili kod Kule, gde su se njih tri brata izdelila oko 1870. U Kuli ih ima kao Draganića. Ima ih i u okolini Sarajeva. S. Trifković je zabeležio za Draganiće (i Mučibabe) u Sarajevskom Polju, koji takođe slave Matijevdan, da su stari hercegovački rod poreklom iz Bileće. U Hercegovini ih ima u Borcima (Konjic) i na Ivan-Planini.
-Tomovići (b k.) su starinom ispod Golije, zbog čega se zovu. Opširnije u opisu Podromanije.
-Rudovići (1 k.): opširnije u opisu Kule.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića “Glasinac”, antropogeografsko-etnološka rasprava, SANU, Beograd, 1951. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)