Poreklo stanovništva sela Kula, opština Sokolac. Prema knjizi Milenka S. Filipovića “Glasinac”, antropogeografsko-etnološka rasprava, SANU, Beograd, 1951. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja.
Sva su sela ovog naselja okvirom i po stranama iznad polja (po dnu polja nema kuća), i to zahvatajući jugoistočni deo Glasinačkog Polja i njegovo produženje Ivan–Polje. Oko Kule su brda: Debelo Brdo, Rabar, Klisino Brdo, Crni Vrh, Vitanj. Pojedina sela se zovu: Potpliješ, Gradina, Kula, Gaj, Zaga], Selište, Samardžšš Brdo, Buljukovina, Han Šarenac i Ivan-Polje.
Vode, zemlje i šume.
Živa voda su samo Bunari y Ždralini pod Kulom.
Zirati se zovu: Ždraline, Gradina, Pliješ, Brdo, Samardžića Brdo, Buljukovina, Potkunjica, Kamenjača, Duga Njiva, Velika Njiva, Kut (do), Selište, Kovačev Do, Šarenčev Do. Šume ima malo i to kao „šišljaka“ po debelom Brdu. Ispaše su: Debelo Brdo, Vitanj, Strane, Kotarovi. Ranije je bilo ispaša i po polju. Sada je polje „zagrađeno“.
Tip i ime sela.
Naselje je razbijenog tipa. Čak su i u glavnom selu, Kuli, kuće raštrkane. Ima svega 45 pravoslavnih kuća. Selo Kula prozvano je po kuli bega Tankovića, a po njemu celo naselje. Stoje još ozidine od te kule, koju su 1878. upalili Arbanasi, a Tankovići su tada prešli u Rakitnicu. Dva bunara na Ždralini su pod pločama. Pod Kulom je Vučkovića Groblje. Muslimani iz Novoselaca zovu ga Bućukovo Groblje i vele da je tu živeo neki Alija Bućuk (koji je išao u svatove Šahinpašiću u Carigrad). Roda s tim imenom više nema, i u to se groblje niko ne kopa, a priča se i to da su tu sahranjeni svatovi koji su se sreli i isekli. Do prvog svetskog rata bilo je kuća i na Gradini pod Vitnjem (Miletić, sada na Sokocu, i Draganići). Prvi su se u Kuli bili nastanili Kosorići i stajali su kod kule. Odatle su prešli na Potpliješ, zatim na Čitluke. To je bilo pre stotinu godina.
Poreklo stanovništva.
-Škiljevići (2 k., Jovanjdan). Došao im jeded Petar s Izgori u Gacku, pre više od sto godina, a možda su starinom iz Banjana. Ima ih i u Vukosavljevićima.
-Karadžići (2 k., Đurđevdan) su starinom iz Drobnjaka. Daljim su poreklom iz Vasojevića. Od istog roda su i Šalići u Sijercima. Glasinački Karadžići znaju da imaju roda u Uskocima. Davno su napustili prislužbu Arhanđelovdan.
-Šarenci (4 k., Lazarevdan) su davno došli iz Hercegovine: na Glasinac je došao praded. Od jedne kuće na Smrekama pod Ilijakom postali su sadašnji Šarenci u Kuli, Smrekama i Živaljepićima (ta dva sela su izvan Glasinca, u Rogatičkom srezu) i po selima Visočke nahije, koji znaju da su starinom iz Davidovića kod Bileće, kao i Šarenii po raznim mestima po Hercegovini.U Drini ih ima i pod drugim prezimenima.
-Pantovići (1 k., Đurđevdan i Savindan) su starinom iz Drobnjaka, odakle se je doselio Petar, otac devedesetogodišnjeg Periše, s bratom. Bežali su od Turaka. Periša se je rodio u Sočicama. Inače su i oni od Konjokrada i rod su s ostalim Konjokradima po Glasincu. Od njih su i glasinačkn Bojovići: Perišin brat zvao se je Vojo.
-Tomovići (3 k.) i Staševići (1 k.), koji su tako prozvani po dedu Stavku – Stašu. U Kuli su od pre 1878. Pre toga su bili na Rešetnici. Opširnije u opisu Podromanije. (Jovan Tomović, sem što slavi Jovanjdan, prislužuje o sv. Arhanđelu i sv. Vasiliju Ostroškom).
-Bajagići (4 k. Jovanjdan) su starinom iz sela Zukve u Pivi, odakle im se doselio ded.
-Draganići (1 sleme sa 2 kuće). Opširnije u opisu Pavičića (Elezi).
-Ružići (1 k., Arhanđelovdan). Doselio im je ded pre 1872, iz Stubice u Pivi. Najpre su bili u Luću više Foče. Staro im je prezime Simunovići, a Ružićima su prozvani po babi Ruži, koja je, ostavši udovicom, nosila muške haljine i oružje. Imaju roda u Pivi i u Srebrenici.
-Zekovići (2 k., Jovanjdan) su starinom Grubači negde iza Golije. U starom zavičaju su imali nadimak Prodribabe. Doselili su im dedovi. U Sarajevskom Polju ih ima kao Bogdanovića, a u Košutici kao Andrića. Bogdanovići i Prodribabe u Sarajevskom Polju znaju da su starinom iz Banjana!
-Vučetići (4 k.) i Zagajci (2 K.), koji su tako prozvani po mestu stanovanja, jedan su rod. Došao im je ded Lazar, verovatno od Nikšića. Slave Nikoljdan i prislužuju o Velikoj Gospođi.
-Novoseli ili Šupići (1 sleme sa 2 kuće, Ignjatijevdan) su starinom od Gacka, a došli su iz Malog Polja.
-Đurović-Šuškalo (1 k.) je od Đurovića za Crkvinom, a od tog su roda i Đurovići u Pariževićima (na Podmlađu).
-Rudovići (4 k., Đurđevdan) znaju samo da su starinom iz istočne Hercegovine. U selu Žanjevici (Gatačka Površ) ima Rudovića (starinom Borisavljevića), koji takođe slave Đurđevdan i znaju da su iz Riđana.Očigledno je da su i glasinački Rudovići samo ogranak tih Rudovića.
-Tabakovići (2 k., Nikoljdan) su starinom iz Pive.
-Vrbarci (1 k.) su došli u Kulu iz Bedovaca. Opširnije u opisu Primčića.
-Abazovići (Z k.) su starinom iz Drobnjaka. Po ispitivanjima A. Luburića, taj rod pripada grupi Omakalovića. Slave Đurđevdan i prislužuju Savindan, dok Abazovići u Vukosavljevićima rade obrnuto, a Abazovići na Podromaniji slave o Savindanu (koji je inače Abazovićima prislužba), a o Đurđevdanu niti prekađuju niti nose čitulju u crkvu.
-Đokić (1 k.) ce je naselio posle 1918, kao bivši dobrovoljac. Opširnije u opisu Đedovaca.
-Mirjanić (1 k.) je došao iz Vidrića, 1930.
-Arsenovići (1 k., Arhanđelovdan), porodica bez muških članova. Otac im je bio došao iz Drine, pre 1878. Najpre išao po najmu, a posle bivao poljar i handžija. Od 1933 y toj kući je jedan:
– Tamburić iz Donjeg Odžaka.
-Radović (1 k.) je od Radovića na Podromaniji.
-Banovići (2 K., Usekovanje) su došli od Foče.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića “Glasinac”, antropogeografsko-etnološka rasprava, SANU, Beograd, 1951. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)