PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr Snežana
Istorijske vesti govore da je u godini 1791. u selu 77 domova sa 758 stanovnika. Ovaj podatak nije podudaran sa podacima iz Vojne evidencije, koja svedoči da je 1788. u Krnješevcima 81 kućna numera, a naredni Vojni popis iz 1792. godine evidentirao je i jedna numera više, tako da je u ovoj godini u selu 82 kuće numere.
Razlika u ukupnom broju kuća u selu Krnješevcima u određenim godinama verovatno da se javila otuda što je Vojna evidencija obuhvatila sve kuće, odnosno, kućne numere, kako one koje su bile naseljene tako i one numere koje su bile prazne i spremne za naseljavanje, a vrlo je moguće da je popis kuća i stanovništva koji je objavio D. Popović preuzet iz evidencija pravoslavne crkve, u koji nisu bili uneti podaci za stanovništvo drugih konfesija. Prema podatku iz popisa stanovništva i kuća u 1791. godini može se zaključiti da je tada u Krnješevcima u proseku u svakoj kući živelo po 9 stanovnika.
Posle Austro-turskog rata Sremci su upućeni u rat sa Francuzima. Obrisi ovog stradanja naslućivali su se i pre njegovog početka, u sujeverju naroda: “stare babe u Sremu i Slavoniji proricale su da će biti velikog i dugog rata i krvoliptanja sa Francuzima, što se zbilja i dogodilo od 1791. do 1801, kada je više miliona ljudi izginulo i bilo ranjeno.”
Francuska je objavila rat Austriji 20. aprila 1792, ali su komandu za pokret na buduće ratište graničari dobili već u martu. Kako je u Francuskoj tinjao građanski rat i unutrašnja revolucija, te su prilike u njoj bile krajnje nestabilne, Austrija je računajući na svoje saveznike Engleze, Holanđane i Nemce, na bojište uputila polovinu svojih raspoloživih trupa. Međutim, Francuzi su se pre objave rata, u matru i aprilu izmirili između sebe, udružili, i svi koji su mogli poneti oružje uključili su se u borbu.
Petrovaradinska regimenta na bojište nije izmarširala sa oba svoja pohodna bataljona, već je dala deo svoga ljudstva za formiranje I i II specijalnog slavonsko-sremskog bataljona, za koje su Brodska i Gradiška regimenta takođe dale deo svojih graničara. Graničari su tako sa pola svojih kapaciteta juna meseca ušli u prvu bitku kod Luksemburga nakon koje su prodrli u Holandiju. Borbe su trajale tokom čitavog leta i jeseni, sve do novembra. Graničari Sremci i Slavonci ratovali su zajedno sa Mihaljevićevim frajkorom koji je brojao 2.200 ljudi “onostranih i ovostranih Srba”. Graničari i frajkorci tokom 1792. godine vodili su teške borbe u kojima su pretrpeli velike gubitke.
U 1792. godini Krnješevci su u kompaniji Šimanovci, pod zapovedništvoma kapetana Obućine, koji je upućen u rat sa Francuzima. Iz “liste pešadije” koja je sačinjena u Mitrovici, 20. septembra 1792. godine, saznaju se podaci o 31 graničaru iz Krnješevaca.
Popis graničara Krnješevaca u 1792. godini
ime i prezime graničara | kućni broj | godina rođenja | iz mesta | iz zemlje | postao graničar godine | |
Marko Todorović | 5 | 1766 | Krnješevci | Srem | 1789 | |
Stojadin Nikolić | 7 | 1756 | Krnješevci | Srem | 1788 | |
Koja Nikolić | 7 | 1755 | Krnješevci | Srem | 1772 | |
Marko Reičević | 8 | 1763 | Krnješevci | Srem | 1781 | |
Timotij Reičević | 8 | 1753 | Krnješevci | Srem | 1788 | |
Ivko Trivunović | 10 | 1768 | Krnješevci | Srem | 1790 | |
Melentia Jovanović | 11 | 1766 | Krnješevci | Srem | 1785 | |
Jovan Jovanović | 11 | 1761 | Krnješevci | Srem | 1785 | |
Georgie Radovanović | 19 | 1763 | Krnješevci | Srem | 1788 | |
Andrija Savić | 22 | 1762 | Krnješevci | Srem | 1781 | |
Nikola Savić | 22 | 1758 | Krnješevci | Srem | 1778 | |
Rista Šarić | 27 | 1767 | Krnješevci | Srem | 1785 | |
Kosta Tukelić | 28 | 1767 | Krnješevci | Srem | 1788 | |
Savić Velić | 44 | 1763 | Krnješevci | Srem | 1788 | |
Trifun Ćirić | 48 | 1773 | Krnješevci | Srem | 1789 | |
Vasa Milović | 49 | 1769 | Zrmanja | Hrvatska | 1789 | |
Mihailo Niketić | 51 | 1759 | Krnješevci | Srem | 1787 | |
Gavrilo Gruić | 55 | 1760 | Krnješevci | Srem | 1781 | |
Ivan Gruić | 55 | 1768 | Krnješevci | Srem | 1787 | |
Petar Gruić | 59 | 1767 | Krnješevci | Srem | 1785 | |
Mate Utvić | 62 | 1764 | Krnješevci | Srem | 1788 | |
Pavle Janković | 63 | 1768 | Krnješevci | Srem | 1781 | |
Marko Janković | 63 | 1749 | Krnješevci | Srem | 1766 | |
Mihailo Janković | 63 | 1768 | Krnješevci | Srem | 1788 | |
Vasa Ilić | 68 | 1759 | Krnješevci | Srem | 1781 | |
Vasa Stoičević | 70 | 1773 | Krnješevci | Srem | 1790 | |
Đorđe Stojadinović | 74 | 1772 | Krnješevci | Srem | 1789 | |
Marko Lukić | 79 | 1766 | Krnješevci | Srem | 1785 | |
Jovan Krivić (ili Grivić?) | 80 | 1768 | Brezovo polje | Hrvatska | 1785 | |
Matia Lešić | 81 | 1763 | Krnješevci | Srem | 1785 | |
Kosta Bursać | 82 | 1761 | Dugo polje | nečitko | 1789 |
Izvor: Muster listen, 1792, film 1172919, fasz. 3559-3560, year 1772-1792.
Posle 1788. godine, u Krnješevce su naseljene tri graničarske porodice. Dvojica graničara u Krnješevce su doselili iz Hrvatske: Vasa Milović iz Zrmanje i Jovan Krivić (Grivić?) iz Brezovog Polja. Kosta Bursać, doseljen je u Krnješevce iz Duge Poljane, u 1792. godini bio je komandir kompanije u Slavonskom bataljonu koji je tog proleća iz Srema izmarširao u rat sa Francuzima.
Od ukupno 31 graničara, njih 16 je u Krnješevcima imalo decu, i to 12 dečaka i 15 devojčica, odnosno, u Krnješevcima je u 1792. godini bilo ukupno 27 dece čiji očevi su ratovali sa Francuzima. Prosečna starost dece iznosila je 4,5 godina, dečaci su u proseku imali 6,5 godina, a devojčice 2,9 godina. O suprugama graničara, majkama ove dece, u vojnoj evidenciji nema podataka.
Popis graničara i njihove dece u 1792. godini
ime i prezime graničara | Kućni broj | Godina rođenja | deca graničara | |||||
muška | uzrast u 1792. godini | godina rođenja | ženska | uzrast u 1792. godini | godina rođenja | |||
Stojadin Nikolić | 7 | 1756 | Živko | 1 | 1791 | |||
Koja Nikolić | 7 | 1755 | Samailo | 13 | 1779 | Živana | 0,5 | 1792 |
Sima | 3 | 1789 | ||||||
Marko Reičević | 8 | 1763 | Zaria | 2 | 1790 | Anđelia | 4 | 1788 |
Timotij Reičević | 8 | 1753 | Peladia | 0,5 | 1792 | |||
Melentia Jovanović | 11 | 1766 | (nečitko) | 1 | 1791 | |||
Jovan Jovanović | 11 | 1761 | Nerandža | 0,3 | 1792 | |||
Georgie Radovanović | 19 | 1763 | Stamena | 5 | 1787 | |||
Andrija Savić | 22 | 1762 | Marta | 6 | 1786 | |||
Desanka | 2 | 1790 | ||||||
Nikola Savić | 22 | 1758 | Stana | 8 | 1784 | |||
Stamena | 5 | 1787 | ||||||
Rista Šarić | 27 | 1767 | Palada | 1 | 1791 | |||
Kosta Tukelić | 28 | 1767 | Živana | 0,5 | 1792 | |||
Savić Velić | 44 | 1763 | Marko | 0,5 | 1792 | Jeka | 8 | 1784 |
Mihailo Niketić | 51 | 1759 | Trifun | 7 | 1785 | Anuška | 4 | 1788 |
Živko | 1 | 1791 | ||||||
Gavrilo Gruić | 55 | 1760 | Marko | 13 | 1779 | |||
Trifun | 11 | 1881 | ||||||
Pavle Janković | 63 | 1768 | Aksenia | 0,5 | 1792 | |||
Marko Janković | 63 | 1749 | Jeftimie | 16 | 1776 | |||
Zaria | 10 | 1782 | ||||||
Isak | 1 | 1791 |
Izvor: Muster listen, 1792, film 1172919, fasz. 3559-3560, year 1772-1792.
Tokom godina u kojima su graničari ratovali, u Krnješevcima je radila škola. Učiteljsku službu 1786. i 1787. godine vršio je Prokopij Markijanović, a 1792. Gavril Janković. U godinama 1794. i 1795. učitelj je bio je Grigorij Vitaković, rodom iz Zemuna, a 1795. godine zamenio ga je učitelj Andrija Bogosavljević.
U 1791. godini u selu je popisano 77 kuća sa 758 stanovnika i 1 sveštenikom. Istorijske vesti iz 1792. godine beleže na službi u Krnješevcima izvesnog jerođakona Lojnaosa.
Komentari (0)