PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr Snežana
Prema popisu stanovništva iz 1777. U Krnješevcima je bilo 883 stanovnika od čega je 873 pravoslavnih i 10 katolika. U godinama 1785. i 1786. godine ceo Srem je ojačan ljudstvom, tada su se doselili hrišćani istočnog i zapadnog ispovedanja, iz predela Jadranskog mora, iz Kotora, Boke i Venecije. Major Stanislav Šumarski je zabeležio da su ovi doseljenici sa sobom doterali prilično velik broj koza, ovaca, goveda i konja sa samarima (osedlanih), koji su decu i prtljag nosili. Mnogo godina kasnije, u Sremu se govorilo ”ti si se babo na samaru doselio.”
Vojnu reorganizaciju koja je sprovedena u periodu od 1772. do 1788. godine svakako je uslovio priliv stanovništva u Vojnu granicu, što je dovelo do povećanja broja kuća u svim kompanijama. Reorganizacija je, između ostalog, podrazumevala i prenumeracije postojećih i numeracije novoformiranih graničarskih kuća.
U 1785. godini u Krnješevcima je bilo 84 graničarske kuće od pletara, pokrivene trskom i rogozinom, ušorene, i jedna ,,ilirska crkva sa školom od drveta.” Selu je nedostajalo oraće zemlje, pošto se zemlja pri prolećnoj poplavi većinom nalazila pod vodom. Stoga su Vojne vlasti 1786. rešile da se pustara Tapavica u Rumskom vlatelinstu preuzme po procenjenoj vrednosti, i jedan njen deo razdeli na korišćenje graničarima iz Krnješevaca.
O reorganizaciji kućnih numera u Krnješevcima tokom 80-ih godina XVIII sasvim pouzdano svedoči graničarski popis iz 1766. godine u kome je na kućnoj numeri 1 evidentirana porodica Todorović, a na numeri 2 Trifunović. U 1788. godini u kući sa brojem 1 i dalje su Todorovići, dok je Trifunovićima dodeljena numera 10. Ovaj podatak upućuje da je u selu, koje je pri inkorporaciji u Vojnu granicu koncipirano kao i ostala graničarska mesta u modelu ušorenog tipa, došlo do reorganizacije i preparcelizacije dodeljenih vojničkih lena. Tada su u građevinskoj zoni sela vojna lena – okućnice usitnjene. Starim graničarskim kućama i onim tek osnovanim, novonaseljenim, kao i onim kućama koje su bile u planu za naseljavanje, dodeljene su nove kućne numere.
Ovo uređenje, kojim su smanjene površine obradivog zemljišta koje se nalazilo uz kuće, dovelo je do potrebe za stvaranjem novih obradivih površina, što je uslovilo dodatno krčenje i kultivaciju seoskog atara. Krnješevcima je nedostajalo oraće zemlje, pošto se zemlja seoskog atara pri prolećnoj poplavi većinom nalazila pod vodom. Stoga su Vojne vlasti 1786. rešile da se pustara Tapavica u Rumskom vlatelinstu preuzme po procenjenoj vrednosti, i jedan njen deo razdeli na korišćenje graničarima iz Krnješevaca.
U godinama oko 1788. migracije stanovništva naročito iz Šumadije, Mačve i Jadra u Srem javljaju se kao posledica Austro-turskog rata (1787-1791). ,,Varadinci, ljuti Sremci, Turcima su tokom 1788. i 1789. godine, kod Beograda, Šapca, Lešnice i Sokola u Srbiji strašan strah zadavali, mnoge Turke bajonetima su probadali.”
,,Srbima, tako mnogobrojnim u austrijskoj vojsci, sve je to izgledalo kao neki krstaški rat za oslobođenje od nevernika njihove stare domovine, braće koji su ostali u turskom ropstvu. Srbi su taj rat vodili sa punim verskim i nacionalnim oduševljenjem. I to ne samo da su ratovali ugarski Srbi, no su se digli i Srbi u Srbiji.”
Iz jednog dokumenta u vezi sa regrutacijom za Mihaljevićev frajkor, doznaje se da je Mihaljević u Krnješevcima dana 13. januara 1788. godine potpisao jedan Zapisnik, koji sadrži podatke o tome da je 2. decembra 1787. u Krnješevcima vrbovan za frajkor izvesni Đorđe Petrović, star 26 godina, rođen u Barajevu u Srbiji, te da je ovaj Petrović stupio u frajkor 9. januara 1788. godine. Iz frajkorske revizione liste, koja je potpisana u Boljevcima 22. februara 1789, doznaje se da je Georgije Petrović napustio frajkorsku službu 8. februara 1789. godine.
O tome da su novonaseljenici ali i starosedeoci Krnješevčani učestvovali i ginuli u Austro-turskom ratu, upućuje beleška iz 1790. godine, koja kazuje da je u Krnješevcima, pri hramu Blagoveštanja presvete Bogorodice, 15 juna (Vidovdan) održan pomen izginulima. Svakako, ne treba zaboraviti Kosovske junake, ali je vrlo verovatno da je pomen držan i izginulima u tada još uvek aktuelnom ratu.
U 1788. godini Krnješevci se nalaze u Šimanovačkoj kompaniji. U selu je 81 graničarska numera ali nisu sve graničarske kuće bile naseljene.
Spisak graničara i kućnih numera Krnješevaca 1788. godine
r.br. | ime i prezime | kućni broj |
1 | Sima Todorović | 5 |
2 | Kosta Nikolić | 7 |
3 | Marko Raičković | 8 |
4 | Gaja Trifunović | 10 |
5 | Vikentie Jovanović | 11 |
6 | Jovan Jovanović | 11 |
7 | Jevto Nikolić | 11 |
8 | Lazar Živanović | 12 |
9 | Marin Popović | 14 |
10 | Adam Miličević | 15 |
11 | Gaja Velikić | 16 |
12 | Gligorie Seklić | 16 |
13 | Georgia Ivanović | 18 |
14 | Nikola Savić | 22 |
15 | Andria Savić | 22 |
16 | Pavle Veselinović | 25 |
17 | Kiko (?) Savić ili Čavić | 27 |
18 | Ivan Savić ili Čavić | 30 |
19 | Ivko Jovanović | 37 |
20 | Jerotia Mihailović | 40 |
21 | Nikola Marić | 46 |
22 | Mihailo Niketić | 51 |
23 | Gavrilo Gruić | 55 |
24 | Joan Gruić | 55 |
25 | Todor Gruić | 55 |
26 | Risto Mirković | 57 |
27 | Petar Gruić | 59 |
28 | Proka Stojanović | 60 |
29 | Matea Utvić | 62 |
20 | Atanasia Utvić | 62 |
31 | Pavle Janković | 63 |
32 | Pavle Ilić | 68 |
33 | Vasa Ilić | 68 |
34 | Jovan Branković | 72 |
35 | Stevan Stojadinović | 74 |
36 | Arsenie Simić | 76 |
37 | Živko Simić | 76 |
38 | Risto Vesić | 78 |
39 | Marko Lukić | 79 |
40 | Ilija Lukić | 79 |
41 | Jovan Grivić | 80 |
42 | Matija Lešić | 81 |
Izvor: Muster listen 1788. (film 1172919, fasz. 3559-3560, year 1772-1792.)
12. septembar 2022. u 11:53
Slobodan Marković Krnjesevci
Svidja mo se ovo , ako ima još podataka za selo Krnjesevce pošaljite mi
13. septembar 2022. u 22:02
Snežana Aleksić
Poštovani Slobodane, hvala na lepom komentaru. Za još informacija o Krnješevcima i ostatku Srema, pratite naš Portal.