Poreklo stanovništva sela Žabica, opština Ljubinje. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Opšte napomene.
U karsnoj zaravni na SI od Popova Polja u nižoj partiji Bjelasice. Dijeli se na Donju (oko 600 m. v.) i Gornju Žabicu (oko 800 m. v.). Suprotno znatnoj visini blaže je klime, jer je zaklonjena brdima. Nema žive vode, i zato imaju mnogo bunareva, čatrnja i dvije lokve. Nemaju dovoljno ziratne zemlje, najbolje rađa krtola. Imaju dosta raznovrsne lisnate šume, imaju i dva zabrana. Druga sela, osobito Popovci, kradu im šumu. Beru buharicu i rujevinu, na prodaju. Izuzev Drapiće svi su kmetovi. Age su Muslimani iz Ljubinja i Trebinja. Od žita daju polovinu, a od povrća i duvana trećinu.
Prema sekundarnim, karsnim utoleglicama selo je razbijeno na 14 mahala, u kojima se kuće razbijene i bez reda. Mahale se zovu: Smoličići, Neumnice, Drapići, Raićev Do, Primoča Glavica, Đulezovina, Zagrađe, Podi, Bobovišta, Krašni Dolovi, Pod Kukom. U prve tri mahale živi po jedna porodica, dok su u drugim izmiješane. U selu imaju 74 kuće.
Seljaci imaju svoje stanove po Iliji i Bjelasici pa ljeti nikud ne kreću iz sela. Na stanove izlaze o Burđevu, a slave o Mitrovu-dne. Primaju na ispašu i stoku iz susjednih sela.
Seljaci pričaju da je Sv. Savo prozvao selo Žabicom, jer mu je dodijalo kreketanje žaba iz lokava.
Najstariji dio sela čine mahale Smolčići, Neumnice i Raićev Do. U Smoličićima je živio Đuro Smoličić, u Neumnicama nekakav Balj, a u Raićevu Dolu nekakav Raić, „kome se trag utro.“ Smolčić je imao devet sinova i jednu kćer. Jednom mu dođe na krsno ime Resulbegović iz Trebinja, i zaište da ga služi njegova kćer. Ubiju bega, zato im zemlja propade i njih osam rasele se i sada žive pol imenom Đurići i to u Ljubinju, Trebinju, Stocu, Mostaru, Popratama, Slipčićima, zatim u Bosanskoj Posavini i u Srbiji. Pri rastanku svi se zakleše da će se zvati Đurićima. Od njih su Brkići u Stocu, kojih ima i pravoslavne i muslimanske vjere, zatim i Musliman Đurić. Razlikuju se od plemena Đurića koji slave Đurđev—dan.
Poreklo stanovništva.
Prije 200 godina u Neumnicama su živjele porodice Drapići i Balj.
-Drapića ubi Dizdarević i pritište mu zemlju, a djeca mu pobjegoše u planinu i zasnovaše Drapića Mahalu.
-Gaćina je porijeklom od Sikimića, doselio je prije 200 godina iz Meke Grude. Slavi Nikoljdn.
-Sulaver veli da je Gaćina. Za Kosjerine zna se da su nekad živjeli u Žabici, selili su u Kruševicu (ljub. kotar), pa se vratili. Slave Nikolj–dan. –
-Kice su iz Raške u Srbiji. Zvali su se Bojanići. Zbog nepoznata uzroka doseliše prije 200 godina. Ima ih u Zvijerini, Žrvnju i Mostaru. Slavi Nikolj–dan.
-Telebak je doselio prije 80 godina iz Žrvnja na čitluk. Slavi Nikolj–dan.
-Pecelj je doselio prije 40 god. na čitluk iz Dubočice (srez Njubinje). Slavi Đurđev–dan.
-Lugonja je porijeklom od Milosavića u Ivici. Doselio je prije 80 godina. Slavi Đurđev-dan.
-Ćorović je doselio iz Kruševice prije 40 god. zbog siromaštva. Slavi Aćimov–dan.
-Balje tvrde da su stari, ali ne znaju odakle su. Slave Aćimov–dan.
Pored ovih pravoslavnih žive i ovi Muslimani:
-Udovičića prababa pobjegla je s djecom prije 200 godina od kuge iz Mostara.
–Salmanović je od pravoslavnih Tomanovića u Domaševu. Doselio je prije 200 godina. Od iste su porodice i:
-Sinanovići.
-Hanzić. Kad su Mlečići osvojili Herceg Novi, došao je otuda Hanzić.
-Kozlić je od pravoslavnog Drapića u istom selu.
-Frenjić se prije 150 godina doselio iz Podžablja (srez Stolac) na čitluk.
-Jahić je porijeklom od Tomanovića u Domaševu.
-Kekić je porijeklom iz Like, a u Žabicu se doselio prije 120 godina.
-Pločić je porijeklom od pravoslavnih Samardžića na Žrvnju. Doselio je prije 40 godina.
-Sadžak je prije 20 godina doselio iz Pocrnja na čitluk.
Oko sela i u selu ima bezbroj gradina i gomila.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
* * *
Poreklo stanovništva zaseoka Drapići, selo Žabica (Ljubinje). Prema knjizi Milenka S. Filipovića i Ljube Mićevića „Popovo u Hercegovini“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj.
Drapići su između planine Ilije i Bjelasnice, brdima Radošu i Treskavcu. Nedaleko od sela je živa voda Ubo, koja leti malo curi. Na Ladinovom Podu u Iliji Planini ima uvek vode u pećini koja se zove Ladenova Jama. Čatrnja ima 8, a ima i lokva Ubo.
Zemlje i šume.
Zemlje y brdu i oko kuća: Široka Rupa, Jasenovi Do, Bukovi Do, Demirov Pod, Duboki Do, Brezovi Do, Sretni Do, Radulov, Do, Ropina Dolina, Oblita Rupa, Opave Doline, Poselje, Javorova Dolina, Dola, Bisačine, Lipa i Na Podu u Dolima. Nemaju zemlje u polju. Selo je „završno“ i više stočarsko. „Gore“ su: Mihajlove Lazine, Treskavica i Rude Rupe. Staje imaju u Zasadi, Koprenom Dolu i Dvrsci.
Nekada su ovde bile staje sela Žabice i stalno selo su zasnovali Drapići, po kojima se prozvalo. Groblje je kraj sela.
Poreklo stanovništva.
–Drapići (8 k., Miholjdan), pravoslavni, starinom su Dobrilovići. Neki Pero Dobrilović iz Žabice ubije u svađi Turčina i pobegne u goru. Posle se za njim naturi neki drugi Turčin, te ga rani, a on zaviče: „Pokaži mi se, junače, da vidim ko me ubi!“ Turčin se pokaže, a on dočeka iz puške i ubije i njega. Tako poginuše obojica jedan kraj drugog. I sada ima mesto koje se zove Perišin Grob i Dulaćeva ljut. Čim je taj Turčin poginuo, jedna (stara) baba iz Perine kuće pograbi muško dete i pobegne s njim na staje. A kako je bilo hajdučljivo, ona uzme dete u naramak i celu noć je oko kuće hodala i vašku huškala. Sutradan se potuži baba nekima koji su došli na staje da je celu noć „drapala” (hodala) oko kuće, i po tome ih prozovu Drapićima.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića i Ljube Mićevića „Popovo u Hercegovini“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)