Poreklo stanovništva naselja Slivlja, opština Gacko. Prema knjizi Jevta Dedijera Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Opšte napomene.
Po stranama Slivskog Potoka, desne pritoke rijeke Đerope. Kuće su na raznim visinama između 1078 m. i 1200 m. Ovo je najviše selo Nevesinjske Površi. Osim Slivskog Potoka koji teče samo periodski imaju i tri stalna vrela. Snijeg pada u novembru pa traje do polovine aprila. Može 2 1/2 m. debeo. Zemlje ima begovske i vlastite seoske. Šume ima dosta u Javoru.
Dijeli se na mahale: Donje Selo, Podjavor, Male Morine, Valje i Glavice. Sve su mahale izdužene uz potok. U selu ima 75 kuća. Slivljima pripada i mahala Ribari, 1 sat zapadno od sela sa 6 kuća. Jedini Damjanci imadu proljetne staje na Javoru, a Stajići su imali kozaricu u Kunjaku pa se 1891. otiskao usov i zatrpao i stoku i čobane.
Poreklo stanovništva.
Slivlja su bila nekad čisto muslimansko selo. Najprije se velik dio raselio od zuluma Baja Pivljanina, a ostatak je samro od kuge.
-Draškovići su doselili iz Sijerčnja u Drini. Ima ih 20 kuća.
-Pikule su Govedarice s Mioljača. Ima ih 15 kuća.
-Jeremići su ispod Orline u Crnoj Gori. Zvali su se Štukelje.
-Tunguzi su iz Drobnjaka.
-Salatići su s Bijele Rudine.
-Golubovići su iz Pive.
-Bjeloglavi su odnekle iz Gacka.
-Bogdanovići su iz Gareve, a Damjanci ispod planine Ćurila u Crnoj Gori.
-Ćeklići su iz Ćeklića u Crnoj Gori.
-Ignjatovići iz Komana.
–Stajići su iz Glavica ispod Straževice u Dubljevićima.
Draškovići, Pikule i Stajići doselili su u 18. vijeku, a svi druge su docnije. Buvesu doselili iz Domrka, godine 1820.
Jugozapadno od Ribara ima selište Neanovići, gdje se vide razvaline čardaka i kula begova Neanovića. Osim još dvije grobnice nema drugih starina.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
21. decembar 2023. u 12:40
kapetan Dragan
Damjanci nisu ispod planine Curila, nego iz mjesta Caradje, ispod planine Orlina i Bobotovo Groblje. Druga stvar: Damjanci su odatle odselili u mjesto Lukovica, podno planine Baba u gatackom polju. Odatle su se preselili u Sipacno opstina Nevesinje, a jedan od brace, Petar ili Pero je nesto kasnije otisao u Slivlja. Jedan dio Damjanaca se rase;io u Kokorinu, tj Bodezista.
Jefto dedijer je veoma sturo opisao Damjance, ili mu je neko slabo objasnio. A Damjanci su direktni potomci Vojvode Pavla Orlovica, i po tome bi trebalo biti nesto poznatiji od ostalih porodica, jer su cuvari i nosioci Pavlovog barjaka
Drago Damjanac