Poreklo prezimena, selo Hodbina (Mostar)

Poreklo stanovništva sela Hodbina, grad Mostar. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Opšte napomene.

Selo je u uglu Bišća, s lijeve strane Bunice, s prisojnih i osojnih ivica. U selu nema stalnih vrela, iako je selo na laporovitu terenu. Imaju više čatrnja. Klima je blaža nego u ostalom dijelu Bišća. Najjači vjetar je Veleštak (sjever). Sela su na višim dijelovima obronaka, jer su dno i strane obrađene. Siju se sva žita, zatim i sva povrća, i osobito uspijeva duvan i loza. Seljaci su mahom „ućesimljeni“ kmetovi, a većina ih još ima uz to i svoje zemlje. Age su većinom pravoslavni iz Mostara, iako je negda cijelo selo bilo muslimansko. Ima i „hodalica.“

Selo ima oblik polukruga, a razbijeno je na sljedeće mahale, koje su se ivicama spomenutog ugla u pravcu zapad–istok ovako poredale: Zaton, Golovina, Glavaševa, Hasanagića ili Boškovića, Demirovića, Kokalića i Ljutovića Mahala, led Kvanjom, Pod Vardom, Govorci, Parila i Pod Đečinom. U selu ima oko 120 kuća, od kojih većinu čine pravoslavni (95 kuća), pa onda Muslimani i katolici.

Selo daje ljeti stoku Nevesinjcima „na mlijeko.“

Poreklo stanovništva.

O postanku seoskog imena ne znaju ništa. Isto tako ne znaju ništa o postanku sela. Najstarija porodica su Muslimani:

-Demirovići, za koje tvrde da su starinci.

-Kajge su isto bratstvo s Matracima u Gnojnicama. Doselili su ima više od sto i pedeset godina odnekle iz Nevesinja.

-Bovane prije sto godina doveo aga Serdarević iz Ljubinja. Slave Jovanj–dan.

Gotovo istog vremena doselili su se:

-Boškovići zbog siromaštva sa Slipčića. Misli da su starinom Crnogorci. Slave Đurđev-dan.

-Palavestre nagađaju da su starinom iz Grahova. Ovdje su doselili iz Mostara. Slave Đurđevdan.

-Laketići (Mihići) ne znaju odakle su se upravo doselili. Slave Nikolj-dan.

Sve ostale porodice doselile su poslije kuge. Odmah iza kuge iz bilećskog kotara:

-Popadići (Vujovići). Slave Nikolj–dan. U isto vrijeme doseliše:

-Stevići (Šarenci) od Plane. Slave Lazarev-dan.

–Džonlezi su iz Vranjskih. Slave Jovanj–dan.

-Grahe su istog doba s Vlahovića.

-Kurajice (Riđušići) doseliše poslije kuge iz Riđana. Slave Aranđelov–dan.

-Kalajdžije (Rupari) su iz Banjana došli na Trusinu, a odatle u ovo selo. Slave Nikolj-dan.

-Komneni su iz Popova iz Galičića, zbog zuluma.

-Tatići su doselili prije 70 godina iz Kovačića u Nevesinju. Slave Đurđev–dan.

-Trebinjci (Kujundžići) su od bratstva Marića u Gomiljanima. Došli su za Omer—pašine vlade. Slave Šćepanj–dan.

-Zupci su prije 65 godina doselili iz Nevesinja, a starinom su iz Zubaca od bratstva Milića.

-Crnogorci su od bratstva Bjelica, došli Ali–paši. Slave Sv. Petku.

-Gagre (katol.) je došao u Ali–paše za mlinara s Čuli kod Blata.

-Škutorović (Vuković) je doselio u najam iz Duvna. Slavi Nikolj-dan.

-Ćorići (katol.) doseliše prije 65 godina s M. Blata zbog siromaštva.

-Puljići i Kudrići dođoše iza njega s Rotimlje.

-Djed Glavašev doselio je iz Žitomislića. Slavi Jovanj–dan.

-Cvijetići (Milanovići) doseliše iz Malog Polja. Slave Aćimov-dan.

-Ramići (Ćorojevići) su iz ljubinjskog kotara.

-Kosić je iz Blagaja prešao na ženinstvo.

-Preradi su starinom iz Preraca. Prije 25 godina kupiše zemlju i preseliše iz Malog Polja. Slave Nikolj-dan.

-Dodizi su Marići iz Gomiljana.

-Došla ima dvije vrste. Jedni su od onih iz Ravčića, a drugi su Kostići od Ljubinja. Prvi

slave Jovanj, a drugi Nikolj-dan.

-Matkovići su došli iz Bogodola. Slave Jovanj-dan.

-Sjerani su prije 10 godina iz Žitomislića. Slave Jovanj–dan.

Rijetka su sela u kojima ima ovoliko ostataka od predistorijskih i rimskih starina.

IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.