Poreklo stanovništva naselja Belenići, opština Trebinje – Hercegovina. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja i vode.
Zapadno od Gorogaša, sličnog položaja. Ima jedan stalan izvor, a osim toga svaka kuća ima čatrnju s kišnicom.
Zemlje i šume.
Ziratna zemlja većinom je blizu sela. Ima ispaša i najudaljenija su od sela mjesta pola sahata. U svakog je domaćina vlastita zemlja.
Tip sela.
Selo se dijeli na dvije mahale, koje rastavlja Spasovo Brdo (brežuljak). Kuće su u mahalama u blizini jedna druge i bez ikakva reda, jedna na niže a druga na više. Cijelo je selo god. 1895. brojalo 26 kuća.
Ostali podaci o selu.
Svi su stanovnici po vjeri rimokatolici južnog narječja. Svaka kuća ima svoju staju, i ove nisu daleko jedna od druge. Najveći razmak je četvrt sahata, a od sela su udaljene sahat i po.
Selo nema svoje planine, već daju „na mlijeko“. Ime selu Belennći dolazi od Belene, čovjeka koji se u ovom mjestu negda nastanio. Od njega danas nema niko ovdje.
Popeklo stanovništva.
Najstarija porodica danas je:
-Dadića. Ne zna se okle su.
-Prkut je imao prezime Dadić, a prozvan je tako, što je negdje u društvu metnuo svoju torbu za se, u kojoj je bio hljeb hoteći svoj hljeb zaštediti, kad je bilo pri ručku i iz podruge nazva ga društvo Prkut, koje mu kasnije kao pravo prezime posta.
-Krečak se doselio iz Češljara, iz sela istog sreza.
-Džamonja se doselio iz Kijeva Dola, daleko jedan sat.
-Zeka, ovo prezime postalo je od pridjevka. Ne zna se odakle su.
Ispitivač je zapisao da svi slave krsna imena, ali nije naveo koja su to.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)