Poreklo stanovništva naselja Trijebanj, opština Stolac – Hercegovina. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografska studija“ u izdanju “Kulturno nasljeđe” izdavačke kuće “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1991. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj, vode i tip sela.
U Gornjim Dubravama, na terenu dosta ravnu s više glavičica. U selu ima više vrela, ali i čatrnja. Seljaci mahom kmetovi, age su Stočani i Mostarci, pravoslavni, muslimani i katolici.
Selo je jako razbijena tipa. Selo se dijeli na ove mahale: Čardaci (sedam kuća), Kuće (pet kuća), Glavica (dvije kuće), Kapića Avlija (deset kuća), Idrizova Mahala (osam kuća), Kula (deset), Ciganska Mahala (tri kuće), Gaj (četiri kuće), Crkvena Mahala (tri kuće), Šutalo Mahala (sedam kuća), Vučine (dvije kuće) i Pažin (tri kuće).
Jedan dio seljaka ima planine na Crvnju i u Bjelašnici, a ostali daju ljeti stoku na mlijeko u Udrežnje, Bijenju i druga nevesinjska sela.
„Grčkih“ ploča ima u Mustapića Mahali. Crkvine imaju u Idrizovoj Mahali. Ima i selište starih Miloradovića.
Porijeklo stanovništva.
-Šakote su prije 300 godina došli iz Crnića zbog zuluma, a starinom su Zlatanići ispod Golije. Ima ih 15 kuća. Slave Jovanjdan.
Muslimani:
-Mustapići prije 120 godina doselili iz Hrasna zbog siromaštva. Isto tako i:
-Hasanaginići prije 200 godina iz Mostara na svoje imanje.
-Šotre, pravoslavni prije 80 godina iz Popova zbog siromaštva. Slave Nikoljdan.
-Perići katolici prije 120 godina zbog siromaštva. Slave Nikoljdan.
-Goluže, katolici iz Dalmacije zbog siromaštva prije 150 godina. Slave Nikoljdan.
-Šutali, katolici iz Hrasna prije 80 godina zbog siromašna. Slave Nikoljdan.
-Markovići katol. iz Kruševa prije 150 godina zbog siromaštva. Slave Đurđevdan.
-Vučine (Milanovići) prije 300 godina iz Dalmacije. Slave Nikoljdan.
-Pudari, pravoslavci iz Crnića prije 40 godina. Slave Đurđevdan.
-Đevenice, katolici iz Hrasna prije 80 godina zbog siromaštva. Slave Šćepandan.
-Babić, katolik, prije 150 godina iz Jablanice. Slavi Đurđevdan.
-Matići katolici ih Hrasna prije 80 godina. Slave Šćepandan.
-Kelecije, Cigani doselili su se iz nepoznata mjesta prije 120 godina.
-Obradovići, katolici iz Hrasna prije 100 godina. Slave Sv. Vodokršće.
-Pažin, katolik, doselio prije 25 gocina iz Hodova na čitluk. Slavi Petrovdan.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografska studija“ u izdanju “Kulturno nasljeđe” izdavačke kuće “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1991. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
15. februar 2024. u 23:20
Miljan
Kako katolici a slave slavu?
15. februar 2024. u 23:25
Jovica Krtinić
Do tridesetih godina dvadesetog veka najveći broj katoličkih rodova u Hercegovini je slavio krsnu slavu. Tada je dekretom trebinjskog biskupa Alojzija Mišića od 15. oktobra 1932. katolicima zabranjeno da slave krsnu slavu. Kao povod za zabranu iskorišćeni su ekonomski razlozi (bilo je to vreme teške ekonomske krize, pa se biskup pozvao na to da se ne prave nepotrebni troškovi). Napomenuto je i da katolička crkva nikad nije blagonaklono gledala na ovaj običaj, za koji biskup Mišić dozvoljava mogućnost da je primljen od pravoslavaca.