Poreklo prezimena, selo Pinosava (Voždovac, Beograd)

Poreklo stanovništva sela Pinosava, opština Voždovac – Grad Beograd. Iz knjige „Okolina Beograda“ Riste T. Nikolića – NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V), Beograd 1903. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Položaj sela.

Ovo selo je na blagoj i zaravnjenog kosi, koja se pruža od Avale prema severozapadu.

Vode.

Vode stanovnici piju sa izvora, česama (2) i bunara. Poznatiji izvori ovoga sela su: Ladna Voda, Pariguz, Sekulinac i dr.

Zemlje i šume.

Zemlje za obrađivanje meštani Pinosave imaju po: Selištu, Delovima, Ladnoj Vodi, Pariguzu, Gaju, Majdanima, Taborištu, Stublini, Orlovcu (njive i lugovi), Miljkovici (njive i lugovi) i dr. Na svima tim mestima pojedinci imaju i branike.

Utrina im je na mestima zvanim: Ravni Gaj, Mlađine, Plandište, Osredak, Kolarnica, Životin Zabran, Popova Njiva i dr.

Tip sela.

Ovo selo je razređenog tipa, kao i okolna sela Resnik i Rušanj. Što se iz sredine sela ide prema krajevima kuće su sve više razređene, naročito u pravcu prema Avali. Prve kuće, kada se od Avale niz Gaj u selo uđe, kuće su udaljene od 60-70 koraka, neke 100-130 koaraka, neke oko 3 minuta hoda, a što se ide dalje u selo sve su bliže, 20 do 30 koraka ili još zbijenije.

U selu se izdvajaju dva dela, glavni deo je prava Pinosava i drugi deo – Taborište. Neki selo dele na tri kraja; Arnautaše, Gornjo-krajce i Taborište, ali je podela sela na dva kraja očigledna.

U Pinosavi stanuju: Pešići (Arnauti), Radisavljevići, Jovanovići, Alabakovići, Oskorušići, Vojinovići, Belilovići, Vukadinovići, Kačarevići, Damnjanović (Jova), Živković (Ignjat), Kojić (Dragutin), Pavlović, Tanaskovići i Mijailovići.

U Taborištu su: Nikolići, Aćimovići, Petrovići, Crljenci, Filipovići, Stojančevići, Damnjanovići, Jovičići, Penjevići i Novkovići.

U selu ima oko 125 kuća; u Pinosavi oko 85 a u Taborištu oko 40 kuća.

Starine u selu.

U ataru ovog sela postoji Selište, u kome se nalaze tragovi ranijeg naselja. Tu su danas njive. O selu, koje je bilo na tom mestu, pričaja da ga je čuma uništila. O madžarskim grobljima, govore da su bila na mestima: Majdanima (više Pajine vodenice), na Orlovcu i Sekulincu.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Ovo selo nije ranijeg postanka, svakako nije starije od 18. veka. Priča se da su prvi došli i naselili se u današnju Pinosavu:

–Oskorušići, koji slave Aranđelovdan.

–Vojinovići su po starini odmah iza prethodnih, vode poreklo od Kara-Vojina, za koga se zna da je hajdukovao, pa se potom naselio u ovom selu, ne zna se odakle je došao, Mitrovdan.

–Tufegdžići su došli posle Vojinovića iz okoline Kraljeva, odkuda su utekli (pradedovi) pre bežanije 1813. godine zbog ubistva, tamo su hajdukovali, Mitrovdan.

–Pešići (Cvetići, Stošići) su iz Bitolja (Okrug kruševački, Srez rasinski), gde i danas imaju srodnike, došli su pre bežanije 1813. godine. Njihov je predak Peša, zovu ih „Arnautima“ te su starinom jamačno iz današnje severozapadne Stare Srbije***.

–Nikolići, Aćimovići i Petrovići. Predak im je crni Zdravko, poreklom Šop – „goreo“ je ćumur u selu, pa se potom tu i nastanio; zovu ih „Bugari“, Nikoljdan.

–Penjevići su se doselili pre bežanije 1813. godine ali se ne zna odakle. Alimpijevdan.

–Filipovići su došli, takođe pre bežanije, iz Iriga, Tomindan.

Za vreme Karađorđa su došli:

–Novovići, iz Slankamena, Jovanjdan.

–Belilovići vode poreklo od belog Stojana, koji je bio Šop, „goreo“ je ćumur u selu, pa tu i ostao, imao tri sina Vučka, Kitana i Milenka, Nokoljdan.

–Vukadinovići „Ere“ su iz jugozapadnih krajeva današnje Srbije, imaju srodnike u Aranđelovcu, Nikoljdan.

–Petrovići drugi, predak Sava je poreklom iz Žabara (u Bosni između Gradačca i Brčkog), doselio se pre bombardovanja Beograda, Nikoljdan.

–Crljenci su iz Crljena (verovatno Velikih, op. Milodan) u Kolubarskom srezu, odakle je došao Miloje, pre bežanije 1913. godine, sa sinovima Jovicom, Grujicom i Radojicom; bili su, vele, otišli u Žarkovo da rade, pa ih neki Crni Stojan pozove u žetvu u Pinosavu, gde i ostanu, Jovanjdan.

–Alabakovići ili Mijailovići su poreklom od Soluna; njihov je predak posle bežanije doveden u Pinosavu; priča se da ga je jedan od ovdašnjih stanovnika našao za vreme nereda u Beogradu, gde je bio zalutao bežeći iz grada i doveo ga u Pinosavu da mu čuva stoku; pričaju da nijednu srpsku reč nije znao, bio poreklom Turčin ta ga još u putu ovaj prekrsti, da mu ime Mihajlo, docnije ga oženi, Nikoljdan.

–Stojanovići su došli pre bežanije 1813. godine, ne zna se odakle, Nikoljdan.

–Jovanovići su poreklom iz Pirotskog okruga; predak im pravio i prodavao ćumur pa ostao u Pinosavi, Nikoljdan.

–Pavlovići su došli iz novooslobođenih krajeva, Đurđic.

–Stojkovići su iz Žitorađe, predak otuda došao pre 60 godina kao nadničar i tu ostao***.

–Ilići, predak Tasa „Rvat“ se doselio poodavno, Jovanjdan.

–Damnjanovići, predak Jovadošao iz Rakovice pre 40 godina, Đurđic.

–Trajkovići, predak Zdravkoje iz sela Zeklja (?), došao pre srpsko-bugarskih ratova 1885. godine, Nikoljdan.

–Živkovići, otac Ignjatovje poreklom iz Hercegovine odakle je došao pre 30 godina, bio „paor“ u selu, Lučindan.

–Kojić, otac Dragutin„Era“ došao pre 20 godina iz Užica a poreklom je od Novog Pazara, Andrijevdan.

–Bojanovići, Ristaje poreklom iz Ivanjice, došao pre 20 godina ženi u kuću, Lučindan.

–Kočević, Stojanje došao iz Velesa pre 20 godina, radio kao dunđer pa se u selu udomio, Alimpijevdan.

–Drobnjak Ilija je iz Ripnja, došao pre 15 godina***.

–Radivojević Joca „Šojka“ je iz Perleza u Banatu, radi kao kovač, Nikoljdan.

–Radičević Marko je poreklom iz Like, bio sluga u Kumodražu, pa pre 3 godine se prizetio u Pinosavi, Jovanjdan.

*** ne kaže se koju slavu slave.

IZVOR: „Okolina Beograda“ Rista T. Nikolić – NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V), Beograd 1903. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.