Krupanj i okolna sela

10. juna 2012.

komentara: 43

Opština Krupanj:

Banjevac, Bela Crkva, Bogoštica, Brezovice, Brštica, Vrbić, Dvorska, Zavlaka, Kostajnik, Krasava, Kržava, Krupanj, Likodra, Lipenović, Mojković, Planina, Ravnaja, Stave, Tolisavac, Tomanj, Cvetulja, Cerova i Šljivova.

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (43)

Odgovorite

43 komentara

  1. Poreklo stanovništva sela Ravnaja, opština Krupanj – Mačvanski okrug. Prema knjizi Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.

    Položaja ma(ha)la u selu.

    -Gornji i;
    -Donji Vis su na prisojnoj strani Jadra i na ripanjskoj površi između Jadra i doline Ravnajice.
    -Donja Mala je na prisojnoj strani Ravnajice.
    -Mrkonjići su na prisojnoj strani doline Seoske Vode.

    Vode.

    Izvori sa kojih se pije voda su: Nikolića Voda u Gornjem Visu, Matića Voda u Donjem Visu, Zarinovac u Donjoj Mali, Seoska Voda i Jelića Bunar u Mrkonjićima itd.

    Tip sela, zaseoka (mala) sa familijama koje u njima žive:

    Male u selu su:
    -Gornji Vis u kojima su: Mitrovići, Dimići, Nikolići, Milutinovići, Đurići, Marinkovići, Petkovići i Mijailovići.
    -Donji Vis: Antonići, Kovačevići, Matići, Andrići, Krstići, Ostojići, Bajići, Perići i Erčići.
    -Donja Mala: Bojići, Jankovići, Pavlovići i Živanovići.
    -Mrkonjići: Mrkonjići i Jelići.
    Donja Mala je rastavljena od Donjeg Visa dolinom, Ravnajicom, koja je pod njivama. U pojedinim malama kuće su u šljivacima.
    U zadruzi Pavlovića ima 35 ukućana, u zadruzi Mitrovića 30 itd.

    Privreda i zemlje.

    Godine 1903. kuvao je jedan trgovac iz Šapca na Jadru pekmez i kupovao šljive u selu. Više seljaka znaju zidarski a šestorica njih i drvodeljski zanat.
    Njive su najvećim delom u Rađevu Polju.
    Seoske šume i ispaše nema.
    Devet seljaka obrađuje zemlju u Lozničkom i u Lešničkom Polju; tamo idu od pre dvadeset godina. Četvorica meštana imaju na svojim imanjima u Rađevu Polju kolibe, kod kojih boravi zimi, od Aranđelovdana do Đurđevdana, po jedan od ukućana i ishranjuje stoku.

    Poreklo stanovništva.

    Starosedeoci su:
    -Antonići (staro prezime Popovići), slave Nikoljdan. Od njih ima odseljenih u Crniljevu (Pavlovići).
    Stari doseljenici nepoznatog porekla su:
    -Matići i Andrići. Njihov predak, koji se prvi doselio zvao se Mileta, slave Miholjdan.
    Doseljeni su:
    -Marinkovići, Petkovići i Živanovići su iz Kruščice u užičkom okrugu odakle su se doselili u prvoj polovini 18. veka. Njihov čukunded je doveden uz majku. Pradede su im Vasilj – od koga su Marinkovići i Živanovići i Petko – od koga su Petkovići, slave Nikoljdan. Brat Vasiljev i Petkov Jovan se odselio u tamnavsku Svileuvu.
    -Kovačevići i Bojići su iz Radalja, doseljeni u drugoj polovini 18. veka. Doselio se njihov čukunded Bojo od Kovačevića, slave Đurđevdan.
    -Mitrovići su iz Grahova u Hercegovini odakle su se doselili u drgoj polovini 18. veka. Njihovog čukundeda Vidoja naselio je beg, slave Đurđevdan. Od njih ima odseljenih u Paljuvima kod Uba.
    -Ostojići, Bajići, Perići, Jankovići i Pavlovići su doseljeni iz Jaklja u užičkom okrugu u drugoj polovini 18. veka. Njihovi pradedi Novak i Spasoje bili su imućni i Turci u Jaklju su ih često „pretresali“. Oni se zbog toga odsele i Ravnaju, slave Jovanjdan. Od njih ima odseljenih u Muratovcu (Simeunovići) i u Krnulama (Arnautovići).
    -Mrkonjići su iz Bosne odakle su se doselili u drugoj polovini 18. veka***.
    -Dimići, Nikolići, Milutinovići i Đurići (staro prezime Ristanovići) su iz Gornjih Košalja odakle su došli početkom 19. veka. Doselio ih njihov praded Đorđije Glavonja, slave Jovanjdan.
    -Jelići su iz Bastava, doseljeni i početku 19. veka. Doselio ih njihov praded Trifun***.
    -Mijailovići su iz Komirića, došli u drugoj polovini 19. veka. Doselio ih njihov otac Mijajlo, slave Jovanjdan.
    -Krstići (staro prezime Markovići) su iz Šljivove, došli u dugoj polovini 19. veka, slave Đurđic.
    -Erčići su iz Bele Crkve, doseljeni u drugoj polovini 19. veka, slave Nikoljdan.

    Napomena:
    ***Ne kaže se koju slavu slave.

  2. Poreklo stanovništva sela Planina, opština Krupanj – Mačvanski okrug. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Sokolska nahija“.

    Položaj sela.

    -Na zapad od Jagodnje i Košuća Stope, na jug od Crnog Vrha i Radakovca na Botanji je vrlo prostrano planinsko polje, nagnuto na Donju Triješnjicu i nazvano Planina. U Planinu sa svojim zakosima i livadama ulaze ova drinjska sela: Selanac, Crnča, Voljevci, Culine, Čitluk, Donja Trešnjica i Radalj. Ova su imala letnja staništa zasebna i odvojena. Na ovim letnjim staništima deobama u selu postala su stalna naselja. Među ove stalne naseljenike dolaze kupovinama do imanja i seljaci iz daljih sela. Na ovaj način se polako na ovom polju počela stvarati prava naselja. Oko sela su: Od zapada Krivi Rt i Crni Vrh, od severa Košuća Stopa, od istoka Veliki Kamen, Veliko Brdo i Čavčić, od juga Donja Triješnjica. Brda se zovu: Mramorice, Ječmište, Ravne Njive, Todorovac, Mijatovac, Duge Njive, Užinalište za koje se priča da je dolazio vladika u Triješnjicu, osvetio crkvu i pri povrtaku odseo na ovom brdu i uživao, Dijelac i Kosa.

    Vode.

    -Planina je na izvorima Boranjske Reke, desne pritoke reke Trešnjice, i ona se jedino niz tu reku spušta u podrinjska sela a preko Jagodnje u rađevska i gornja podrinjska sela. Rijeka ovog sela pripada Donjoj Triješnjici. Vode su: Vir, Vrelo, Prosečen Kamen, Đukov Kladenac, Studenac i Česma.

    Tip sela.

    -Selo je planinsko ali ravnije od svih oko sebe. Planina nema šuma, one su oko sela a tamu su ispusti. U Planini su kuće razbijene na celom prostoru na manje grupe od dve do tri kuće, najviše. Mahale su: Grujičići, Grujići, Đukanovići, Radići i Nikolići.

    Postanak sela i poreklo stanovništva.

    -Ukazom od 1789. godine Planina je odvojena od Donje Triješnjice u zasebno selo. Njeni rodovi szu ranije došli u ovo selo, ali nema nijednog da je na ovom mestu od pre 100 godina. Treba znati da je Planina u tursko doba bila u svojini susednih muslimaskih sela pored Drine, kojih je bilo sve do 1834. godine.
    Današnji rodovi posle 1834. godine i ovim redom:
    -Grujučići i Živanovići su rod Smiljanićima iz Voljevaca, došli 1838. godine, slave Đurđevdan.
    -Đukanovići i Grujičići su od Ristića iz Rujevca, ima ih danas odavde sišlih u Zvorniku, Borini i Koviljači, slave Jovanjdan.
    -Sekulići su iz Svojdruga od Ćeranića, ima ih u Koviljači i Zvorniku, slave Jovanjdan.
    -Lukići su iz Brštice, slave Jovanjdan.
    -Nikolići su starinom Golubovići, doseljeni iz Šljivove, slave Jovanjdan.
    -Radići su iz Radalja, slave Jovanjdan.
    -Todorovići su iz Donje Triješnjice, slave Lučindan.
    U Planini ima 7 rodova u 57 domova.

    • Nisi pomenuo Laziće koji žive u Ravnaji. Pozdrav

      Uloženo dosta truda i vremena i u kratkim crtama napisano sve što je potrebno za informaciju. Pozdrav

  3. Radisic

    Postovani,mozete li mi dati detaljnije podatke o Radisicima iz Likodre? Unapred hvala

    • Nebojša Novaković

      Prema podacima Borivoja Milojevića (Rađevina i Jadar), Radišići iz Likodre su starosedeoci. Spadaju u stare doseljenike nepoznatog porekla.

  4. Snežana

    Poštovani,možete li mi dati detaljnije podatke o Matićima iz Bogoštice,slave Alimpijevdan ? Unapred hvala