Krupanj i okolna sela

45 komentara

1. 19. jun 2014. u 18:50

   Milodan

   Poreklo stanovništva sela Ravnaja, opština Krupanj – Mačvanski okrug. Prema knjizi Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.

   Položaja ma(ha)la u selu.

   -Gornji i;
   -Donji Vis su na prisojnoj strani Jadra i na ripanjskoj površi između Jadra i doline Ravnajice.
   -Donja Mala je na prisojnoj strani Ravnajice.
   -Mrkonjići su na prisojnoj strani doline Seoske Vode.

   Vode.

   Izvori sa kojih se pije voda su: Nikolića Voda u Gornjem Visu, Matića Voda u Donjem Visu, Zarinovac u Donjoj Mali, Seoska Voda i Jelića Bunar u Mrkonjićima itd.

   Tip sela, zaseoka (mala) sa familijama koje u njima žive:

   Male u selu su:
   -Gornji Vis u kojima su: Mitrovići, Dimići, Nikolići, Milutinovići, Đurići, Marinkovići, Petkovići i Mijailovići.
   -Donji Vis: Antonići, Kovačevići, Matići, Andrići, Krstići, Ostojići, Bajići, Perići i Erčići.
   -Donja Mala: Bojići, Jankovići, Pavlovići i Živanovići.
   -Mrkonjići: Mrkonjići i Jelići.
   Donja Mala je rastavljena od Donjeg Visa dolinom, Ravnajicom, koja je pod njivama. U pojedinim malama kuće su u šljivacima.
   U zadruzi Pavlovića ima 35 ukućana, u zadruzi Mitrovića 30 itd.

   Privreda i zemlje.

   Godine 1903. kuvao je jedan trgovac iz Šapca na Jadru pekmez i kupovao šljive u selu. Više seljaka znaju zidarski a šestorica njih i drvodeljski zanat.
   Njive su najvećim delom u Rađevu Polju.
   Seoske šume i ispaše nema.
   Devet seljaka obrađuje zemlju u Lozničkom i u Lešničkom Polju; tamo idu od pre dvadeset godina. Četvorica meštana imaju na svojim imanjima u Rađevu Polju kolibe, kod kojih boravi zimi, od Aranđelovdana do Đurđevdana, po jedan od ukućana i ishranjuje stoku.

   Poreklo stanovništva.

   Starosedeoci su:
   -Antonići (staro prezime Popovići), slave Nikoljdan. Od njih ima odseljenih u Crniljevu (Pavlovići).
   Stari doseljenici nepoznatog porekla su:
   -Matići i Andrići. Njihov predak, koji se prvi doselio zvao se Mileta, slave Miholjdan.
   Doseljeni su:
   -Marinkovići, Petkovići i Živanovići su iz Kruščice u užičkom okrugu odakle su se doselili u prvoj polovini 18. veka. Njihov čukunded je doveden uz majku. Pradede su im Vasilj – od koga su Marinkovići i Živanovići i Petko – od koga su Petkovići, slave Nikoljdan. Brat Vasiljev i Petkov Jovan se odselio u tamnavsku Svileuvu.
   -Kovačevići i Bojići su iz Radalja, doseljeni u drugoj polovini 18. veka. Doselio se njihov čukunded Bojo od Kovačevića, slave Đurđevdan.
   -Mitrovići su iz Grahova u Hercegovini odakle su se doselili u drgoj polovini 18. veka. Njihovog čukundeda Vidoja naselio je beg, slave Đurđevdan. Od njih ima odseljenih u Paljuvima kod Uba.
   -Ostojići, Bajići, Perići, Jankovići i Pavlovići su doseljeni iz Jaklja u užičkom okrugu u drugoj polovini 18. veka. Njihovi pradedi Novak i Spasoje bili su imućni i Turci u Jaklju su ih često „pretresali“. Oni se zbog toga odsele i Ravnaju, slave Jovanjdan. Od njih ima odseljenih u Muratovcu (Simeunovići) i u Krnulama (Arnautovići).
   -Mrkonjići su iz Bosne odakle su se doselili u drugoj polovini 18. veka***.
   -Dimići, Nikolići, Milutinovići i Đurići (staro prezime Ristanovići) su iz Gornjih Košalja odakle su došli početkom 19. veka. Doselio ih njihov praded Đorđije Glavonja, slave Jovanjdan.
   -Jelići su iz Bastava, doseljeni i početku 19. veka. Doselio ih njihov praded Trifun***.
   -Mijailovići su iz Komirića, došli u drugoj polovini 19. veka. Doselio ih njihov otac Mijajlo, slave Jovanjdan.
   -Krstići (staro prezime Markovići) su iz Šljivove, došli u dugoj polovini 19. veka, slave Đurđic.
   -Erčići su iz Bele Crkve, doseljeni u drugoj polovini 19. veka, slave Nikoljdan.

   Napomena:
   ***Ne kaže se koju slavu slave.

   Odgovori

2. 20. jun 2014. u 19:21

   Milodan

   Poreklo stanovništva sela Planina, opština Krupanj – Mačvanski okrug. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Sokolska nahija“.

   Položaj sela.

   -Na zapad od Jagodnje i Košuća Stope, na jug od Crnog Vrha i Radakovca na Botanji je vrlo prostrano planinsko polje, nagnuto na Donju Triješnjicu i nazvano Planina. U Planinu sa svojim zakosima i livadama ulaze ova drinjska sela: Selanac, Crnča, Voljevci, Culine, Čitluk, Donja Trešnjica i Radalj. Ova su imala letnja staništa zasebna i odvojena. Na ovim letnjim staništima deobama u selu postala su stalna naselja. Među ove stalne naseljenike dolaze kupovinama do imanja i seljaci iz daljih sela. Na ovaj način se polako na ovom polju počela stvarati prava naselja. Oko sela su: Od zapada Krivi Rt i Crni Vrh, od severa Košuća Stopa, od istoka Veliki Kamen, Veliko Brdo i Čavčić, od juga Donja Triješnjica. Brda se zovu: Mramorice, Ječmište, Ravne Njive, Todorovac, Mijatovac, Duge Njive, Užinalište za koje se priča da je dolazio vladika u Triješnjicu, osvetio crkvu i pri povrtaku odseo na ovom brdu i uživao, Dijelac i Kosa.

   Vode.

   -Planina je na izvorima Boranjske Reke, desne pritoke reke Trešnjice, i ona se jedino niz tu reku spušta u podrinjska sela a preko Jagodnje u rađevska i gornja podrinjska sela. Rijeka ovog sela pripada Donjoj Triješnjici. Vode su: Vir, Vrelo, Prosečen Kamen, Đukov Kladenac, Studenac i Česma.

   Tip sela.

   -Selo je planinsko ali ravnije od svih oko sebe. Planina nema šuma, one su oko sela a tamu su ispusti. U Planini su kuće razbijene na celom prostoru na manje grupe od dve do tri kuće, najviše. Mahale su: Grujičići, Grujići, Đukanovići, Radići i Nikolići.

   Postanak sela i poreklo stanovništva.

   -Ukazom od 1789. godine Planina je odvojena od Donje Triješnjice u zasebno selo. Njeni rodovi szu ranije došli u ovo selo, ali nema nijednog da je na ovom mestu od pre 100 godina. Treba znati da je Planina u tursko doba bila u svojini susednih muslimaskih sela pored Drine, kojih je bilo sve do 1834. godine.
   Današnji rodovi posle 1834. godine i ovim redom:
   -Grujučići i Živanovići su rod Smiljanićima iz Voljevaca, došli 1838. godine, slave Đurđevdan.
   -Đukanovići i Grujičići su od Ristića iz Rujevca, ima ih danas odavde sišlih u Zvorniku, Borini i Koviljači, slave Jovanjdan.
   -Sekulići su iz Svojdruga od Ćeranića, ima ih u Koviljači i Zvorniku, slave Jovanjdan.
   -Lukići su iz Brštice, slave Jovanjdan.
   -Nikolići su starinom Golubovići, doseljeni iz Šljivove, slave Jovanjdan.
   -Radići su iz Radalja, slave Jovanjdan.
   -Todorovići su iz Donje Triješnjice, slave Lučindan.
   U Planini ima 7 rodova u 57 domova.

   Odgovori

   • 10. jul 2016. u 12:22

     Nisi pomenuo Laziće koji žive u Ravnaji. Pozdrav

     Uloženo dosta truda i vremena i u kratkim crtama napisano sve što je potrebno za informaciju. Pozdrav

     Odgovori

3. 31. januar 2015. u 19:52

   Radisic

   Postovani,mozete li mi dati detaljnije podatke o Radisicima iz Likodre? Unapred hvala

   Odgovori

   • 31. januar 2015. u 20:13

     Nebojša Novaković

     Prema podacima Borivoja Milojevića (Rađevina i Jadar), Radišići iz Likodre su starosedeoci. Spadaju u stare doseljenike nepoznatog porekla.

     Odgovori

   • 3. septembar 2022. u 14:06

     Branka

     Radišići iz Likodre su 1725 došli iz Dubrovačke gruže, slavili su Nikoljdan, sa sobom su poneli i ikonu koja je sačuvana do današnjih dana. Naslednici sada žive u Loznici.

     Odgovori

4. 24. novembar 2015. u 13:49

   Snežana

   Poštovani,možete li mi dati detaljnije podatke o Matićima iz Bogoštice,slave Alimpijevdan ? Unapred hvala

   Odgovori