Poreklo prezimena, selo Mokro Polje (Knin)

27. maj 2012.

komentara: 67

Selo Mokro Polje nalazi se između Pađena, Oćestova, Radučića i Like, a deli se na Zavođe, Kom, Prevjes, Bukovicu i Mokro polje. Selo je sastavni deo kršne Bukovice, kojoj pripada i dobar deo kninske opštine, a ovuda su se bolje sačuvali narodni običaji, nego li kod ostalih Srba, pravoslavne vere, u severnoj Dalmaciji.

Porodice u Zavođu:

Bjedov, sa nadimkom Bakuš, Bjedov i Radinović, svi slave Đurđevdan;

Vagić, slave Lučindan;

Muždalo, slave Lučindan;

Popović, slave Lučindan;

 

U Komu su:

Popović, slave Lučindan;

 

U Prevjesu su:

Ilić, slave Đurđevdan;

Gambiroža, slave Nikoljdan. Oni potiču od jednog vojnika Napoleonove vojske. Taj vojnik se zaljubio u jednu devojku sa Potkonja, te zaostao i nastanio se ovde;

Seović, doselili iz Bosne nazad 100 godina, slave Nikoljdan;

Atlija, slave Nikoljdan;

Martić, došli iz Žagrovića nazad 100 godina, slave Nikoljdan;

Knežević, slave Nikoljdan;

Kanazir, slave Lučindan;

Trivić, doselili iz Crne Gore u 17. veku, slave Lučindan;

Vejnović, slave Sv. Vasiliju;

 

U Mokrom Polju:

Popović, slave Lučindan;

Muždalo, slave Lučindan;

Opačić, slave Lučindan;

Raketić, slave Nikoljdan;

Babić, slave Jovanjdan;

Boltić, slave Nikoljdan;

Đurđević, slave Đurđevdan;

Demir, slave Jovanjdan;

Bajić, slave Jovanjdan;

Sučević, slave Lučindan;

Kostić, slave Lučindan;

Japundžić, slave Nikoljdan;

Vukmirica, slave Lučindan.

 

Svega je 25 plemena (197 porodica). Svi su se naselili iz Bosne u 16. veku.

IZVOR: Kninska Krajina, prota Savo Nakićenović

 

Komentari (67)

Odgovorite

67 komentara

  1. Dakić

    Trazim Nikolu Vejnovica. Ko ima neke informacije o njemu neka mi se javi na email. Molim vas, pozdrav

  2. Rastko Bjedov

    Bjedovi u Mokrom Polju su u dva zaseoka, bliži centru sela su Bjedovi Rajnovići ne Radinovići, kad se krene dalje prema Kostićima dolazi se do Bjedova Bakiša a ne Bakuša, kako ste vi ovdje napisali. Pozdrav od mene Bakiša!!!

    • Milenko Rajinović

      Rastko, da li postoji još neko od Rajnovića ili (Rajinovića) u Mokrom Polju?
      Ne znam ništa o svom poreklu, svaka informacija bila bi korisna. Veliki pozdrav!!!

      • Rastko Bjedov

        Rajnović nije prezime već samo nadimak po kućama, u Bjedovima u Mokrom Polju, svi se prezivaju Bjedovi, samo što su iz različitih delova zaseoka, kao što su kuće Bakiša koje su bliže Kostićima, i Rajnovići čije su kuće bliže Zrmanji. A ako je vama prezime Rajinović, koliko ja znam toga prezimena nema u Mokrom Polju.

        • Milenko Rajinović

          Ono što znam da je moj deda došao iz Mokrog Polja u Čokešinu (okolina Loznice).
          Prezime je Rajinović.
          Nažalost, poginuo je 1945. tako da ne znam ništa više.

      • snezana bjedov

        Postovani,u Mokrom Polju zivi Milan Bjedov,Rajinovic.srdacan pozdrav

    • Irena Bjedov

      Zanima me zna li neko bilo šta o Đuri Bjedov.Znam samo da su mu roditelji Stojan i Janja Bjedov.

    • Nikola Adamovic

      Pozdrav Rastko, moj deda sa majčine strane je Nikola Bjedov Bakiša iz Mokrog Polja. Odatle su prešli svi mlađi u Sotin kod Vukovara svi iz njegove porodice osim njega koji je bio vojno lice komadant kasarne na Banjici dakle stacionirsn u Beogradu.

  3. Boro

    Može li netko nešto više napisati o poreklu prezimena VEJINOVIĆ/VEINOVIĆ?

    • Nebojša Novaković

      O Vejnovićima je bilo reči. U severnu Dalmaciju (Mokro Polje) su došli iz Bosne, tačnije iz Bjelajskog Polja. Ova seoba se prema podacima Aleksandra Bačka, desila krajem 17. veka, još tačnije, u junu 1692. godine.

      Imaju srodnike i na Kosovu (drenička oblast), gde su se neki iseljavali posle Prvog svetskog rata.

      Milan Karanović je pokušao da odredi dalje poreklo ovog roda, ali nije siguran da li je pitanju Bosna, ili Raška.

      Vejnovićima su srodni i Bajići, Vignjevići, Jakšići, Šaponje, Pavkovići, Lešpići i Baste.

      Sve ove porodice slave Sv. Vasilija.

      Moje mišljenje je da vode poreklo iz južnih oblasti (Hercegovina/Crna Gora), na šta ukazuje i krsna slava.

  4. Boro

    Poštovani,
    Bio bih Vam vrlo zahvalan kada bi ste mi mogli pomoći u prikupljanju podataka o poreklu prezimena VEJIN – VEIN!. Ovo što ja znam jeste da potičemo od Vejinovića iz Mokrog Polja kod Knina i da smo se negde krajem 17.i početkom 18.veka naselili u Liku, tj.Srb i Dabašnicu, zatim u Neteku i u Begluke/Krčko Brdo i da smo tada evidentirani kao VEJIN,ili Vein. Slavimio Sv.Basilija Velikog (14.Januara). Jedan dio roda otišaoje dalje prema Kordunu (Rakovica,Plitvički Ljeskovac, Grabovac), a jedna familija je naseljena kod Gline. Nakon 1.sv.rata otišao je jedan Vejin u USA,a Vejini solunski dobrovoljci su Banatsko Aranđelovo, tj. Podlokanj kod Kikinde. Dva rođaka su 1921.godine iz Begluka odselila u Ramiće kod Ključa i naselili se u Kopjenici i Sanici.
    Banijski Vejini naselili su se kasnije u Istočnu Slavoniju (B.Brdo,Ferdinandovac) i Inđiju. Najveći broj je nakon 2.sv.rata iz Like naseljen u Apatin gdje ih i danas ima najviše. Neke podatke sam pročitao u knjizi Petra Rađenovića “Unac” i drugih podataka nemam.
    Još jednom, svi koji nešto o tome znaju, molim da mi se jave, na emu sam im unapred zahvalan.
    Prof.Dr.Boro Vein

    • Nebojša Novaković

      O Vejnovićima je bilo reči. U severnu Dalmaciju (Mokro Polje) su došli iz Bosne, tačnije iz Bjelajskog Polja. Ova seoba se prema podacima Aleksandra Bačka, desila krajem 17. veka, još tačnije, u junu 1692. godine.

      Imaju srodnike i na Kosovu (drenička oblast), gde su se neki iseljavali posle Prvog svetskog rata.

      Milan Karanović je pokušao da odredi dalje poreklo ovog roda, ali nije siguran da li je pitanju Bosna, ili Raška.

      Vejnovićima su srodni i Bajići, Vignjevići, Jakšići, Šaponje, Pavkovići, Lešpići i Baste.

      Sve ove porodice slave Sv. Vasilija.

      Moje mišljenje je da vode poreklo iz južnih oblasti (Hercegovina/Crna Gora), na šta ukazuje i krsna slava.

  5. Vojislav Pilipovic

    Za Boru Vejina _ Prema istrazivanju Aleksandra Bačka, naučnog saradnika iz Instituta za istoriju SANU, najdalje dokle je on stigao je 1692. kada su se Vejini (Vejinovići) doselili iz Bjelajskog polja u Dalmaciju, Mokro polje, kada je Dalmacija ostala pusta posle Kalajskog rata.U tekstu koji posedujem na 10 stranica i literaturom od 35 odrednica ima i podataka gde su sve naseljeni i raseljeni i sa koji porodicama su u srodstvu. Ovom prilikom samo da napomenem da ste u srodstvu sa Bastama, Vignjevićima, Šaponjama, Bjelićima i još nekima koj takođe slave i istu slavu. Srdačan pozdrav.V. Pilipović, unuk Stevana Vejina ispred Glavice.

  6. muzdalo

    jabih molio sve one koi znaju bilo sta o poreklu prezimena muzdalo dami odgovore postosmo jedinstveni jedino prezime koje je bilo u m polju i nikako da dodjem do saznanja odaklen je dosao taj narod molim samo ko zna tacne podatke dami odgovori veliki pozdrav u napred zahvalan

    • Aleksandar Marinković

      Prezime Muždalo se ne pominje u mletačkom katastru iz 1709. godine. U knjizi ”Prezimena dalmatinskih Srba” A.Bačko, oslanjajući se na Nakićenovića, navodi da rod Muždalo slavi Sv. Luku i da su u Mokro Polje došli iz Bosne, tačnije Bjelajskog Polja. To doseljavanje bi trebalo biti u 17. veku. Takođe, navodi da ste u daljem srodstvu po muškoj liniji sa rodom Opačića pa bi to možda bio i razlog zbog kojeg se prezime Muždalo ne pominje 1709. godine. U mletačkom katastru se navodi nekoliko Opačića u Mokrom Polju, a svi Opačići u severnoj Dalmaciji slave Sv. Luku. Drugim rečima, možda ste u to vreme bili Opačići, a tek kasnije izmenili prezime u Muždalo.

      • Nije mi realna ta ocena da su Muzdale dosle odnekle u 17. veku. Zasto? Pa crkva sv. Luke u selu je iz prve polovine 16. veka. Nas narod je oduvek po doseljavanju u novi kraj odmah gradio crkvu i posvecivao je svome svecu. Selo Mokro polje je selo sa ubedljivo najvecim brojem porodica koje slave sv. Luku u celoj severnoj Dalmaciji i sire. Kad se pogleda ceo taj region tu i tamo u nekom selu ima neka porodica koja slavi sv. Luku ali u Mokrom polju ih ima upecatljivo mnogo i ponavljam svi su u jednom mestu. Zakljucak moze biti samo jedan. Sve te porodice koje slave sv. Luku su se zajedno doselile iz starog kraja. Zbog toga sto je crkva iz 1532. realno je da su se tada doselili i da pre njih u tom selu nije bilo naroda jer da je bilo valjda bi tu vec bila neka crkva posvecena nekom drugom svecu. Pravo pitanje je odakle su te porodice sto slave sv. Luku dosle. Imamo usmeno predanje da su iz “stare Crne Gore”. E sad, da bi otkrili poreklo porodice posluzicemo se slavom a slava, sv. Luka, upucuje na Crnu Goru, Rovcane i Niksice. I dan danas sv. Luka vazi za crnogorsku slavu. Dakle, imamo usmeno predanje i cinjenicu da slava potice iz Crne Gore. Ne iskljucujem mogucnost da se taj narod doselio iz “stare Crne gore” u severnu Dalmaciju preko Bosne kao prelazne stanice, jer knjige o Rovcanima govore da su neke njihove migracije isle prema Bosni. Dakle moje misljenje je da smo poreklom od Rovcana ili Niksica, da ssmo dosli u Mokro polje u prvoj polovini 16. veka, kojim putem ne zna se. Moguce preko Bosne jer u Plavnom ima Opacica koji slave sv. Luku. Mislim da argumentovanijeg objasnjenja za poreklo Muzdala i ostalih necete naci nigde.

      • Moram jos da dodam i ovo. Prostor severne Dalmacije i bosanske krajine je veliki srpski prostor u kome su migracije bile bezbrojne i u oba smera. Niko ne moze odgonetnuti kako je to sve tada islo. Migracija od Bjelajskog polja, preko Plavna do Mokrog polja sasvim je realna, ali ipak godina gradnje crkve i pre svega slava su jedino konketno na sta mozemo da se oslonimo. Austrijanci jesu bili pedantni oko popisa ali i Srbi su bili vragolani kad su trebali da se popisu.

    • imas nas sajt sa informacijama do kojih smo mi dosli. pogledaj.pozdrav.

    • Izvinjavam se adminima sto postavljam vise postova ali setio sam se jos jedne informacije koju bih zeleo da podelim. U Mokrom polju postoje, jedni do drugih, dve porodice Muzdalo koje nisu ni u kakvom srodstvu. Kako to, ne znam. Porucio bih svim Muzdalima (ali i srodnim porodicama) da naprave svoj rodoslov i da mi posalju, mejl vidite.

    • Sonja

      Moji pradjeda i prababa su Muždalo(prababa Popović), i baš sam nedavno bila tamo. Jedan zaseok Muždale je prije crkve i mosta na Zrmanji, a drugi ( moj, gdje nam je kuća)poslije mosta.Teta mi je povijesničar i odradila je radni vijek u drž.arhivu, pa vjerujem u ovu tezu; Vlasi su se na cijelom tom području relativno kasno spustili s planina i brda i tamo gdje su naletili na katolike s njima su se pomiješalj, a tamo gdje su naletili na pravoslavce ( npr.otuda Popović)s njima. Što se tiče seobe Srba na područje sjev.Dalmacije i time i Mokrog polja krenulo je s Kosova, preko Crne Gore, Bosne i Hercegovine i trajalo je nekoliko stoljeća, a neki su se pomiješali s Vlasima, a neki nisu, prezime Muždalo je vlaško, a Popović slavensko. I velika većina Hrvata iz Dalmatinske zagore su porijeklom Vlasi, a ne Slaveni. Moj muž koji je ovaj Dalmatinac uz more i svi ostali uz more nas sve koji nismo, bez obzira bili Hrvati ili Srbi,dan danas zovu Vlaji.Najbolje bi bilo onda da smo svi Jugoslaveni, što i jesmo (toliko smo pomiješani da samo to možemo i biti). Sretan vam svima Dan mladosti!

  7. muzdalo

    Hvala puno. I ja otprilike imam takva saznanja ali nista konkretnije. Ako ista budete vise saznali javite. Unapred zahvalan

    • Aleksandar Marinković

      U Cenzusu (Stanje duša) za 1837. godinu, za Mokro Polje, pominje se SIMEUNA MUŽDALO MARKOVA. Mislim da datum pored imena treba da bude datum rođenja: 10. mart 1800. godine.

  8. Nebojša Novaković

    U pravu ste Boško, poruka je uklonjena. Takvi komentari zaista nisu primereni.

  9. Gojko

    Da, Boško. Nema tu logičnog promišljanja o nekakvom dolasku (1692) i Bjelaskog polja ovih Mokropoljaca (i ostalih). Taj izvor koji se vrlo često rabi, ne može se uzeti ozbiljno kao da je to tako bilo. Otkud njih 5000 duša u Bjelajskom polju. Neki autori tvrde da su se tu skupili mnogi koji su čekali na dolazak predstavnika Mletaka. Ja sam mišljenja da je u toj grupi došlo i mnogo onih koji su nesudjeni Istrijani; prevalivši put preko Kvarnera u Krajinu, a onda kad je Dalmacija oslobodjena od Turaka – Dalmaciju. U kojem su oni vremenskom razmaku dolazili te 1692. godine, teško će se ikada utvrditzi. Nisu slučajno Svetolukovci koncentrisani u Mokrom polju, baš tu gdje je sagradjena crkva posvcena sv. Luki. Tu crkvu su zasigurno gradili ljudi iz grupacije koji su došli od Onogosta/Nikšića, gdje je najbrojnija grupacija Svetolukovaca živjela krajem srednjeg vijeka. Mokro polje, koje je najranije nazivano Vidče selo, pa onda Krivonos, još od prve polovine 14-og stoljeća naseljeno je Vlasima. Vidče selo nije mjenjalo vlasnika kao što je Brdar Koščica i Bakčići, u sadašnjem Erveniku.. Kegljevići su se pomirili da to bude Vlaško.

    • Boško

      samo bih dodao a propo termina “vlasi-vlasko”. taj naziv se manje, ili uopste nije, koristio kao odrednica za narod vlahe vec dominantno kao pogrdan izraz za neku etnicku skupinu. a nekog su mogli nazivati, i nazivali su, vlasima iz vise razloga: etnickih, religijskih, kulturnih, pa cak i iz obesti.

      priznajem, ranije sam se vise zanimao. i kad god bih uzeo da citam nekog autoriteta pomislio bih u sebi “bas bih voleo da vidim koja je to metodologija kojom si dosao do tog zakljucka/informacije”.

  10. Goran

    Vignjevici,Vejinovici Saponje,Bjelici sve ove familije slave sv.Vasilija Velikog,zive u Dalmaciji i Bosanskom Petrovcu moze li neko da mi pojasni njihovo poreklo odakle poticu koja od ovih familija od koje potice odakle su Vignjevici a odakle vejinovici.Od koje familije poticu Saponje