Prezimena (nadimci) izvedena od naziva oruđa, oružja, odeće i drugih predmeta materijalne kulture
Arežina (arežina – debeo pokrivač od vune ili kostreti)
Balta, Baltić (balta, turcizam – vrsta sekire)
Balvanović (balvan)
Balčaković (balčak, turcizam – drška od sablje)
Batina, Batinić (batina, motka, štap)
Britvić (britva – vrsta noža)
Bubanj (bubanj, doboš)
Budak, Budaković (budak)
Veriga, Verigić (verige – lanac)
Vignjević (Viganj, staro lično ime – kovačko oginjište)
Vuruna (vuruna Gajtanović, Gajtović (gajtan, turcizam – pamučna ili svilena vrpca) Gaće, Gaćeša, Gaćešić (gaće, u značenju pantalone) Gobelić, Gobeljić (gobelja – drveni luk na točku, naplatak) Greda, Gredić (greda – obrađeni deo drveta) Guberina, Guberinić (guber – vuneni pokrivač) Dečermić (dečerma Dolama, Dolamić (dolama, turcizam – kaput ljubičaste, zelene ili crvene boje) Drljača, Drljačić (drljača – poljoprivredna alatka za ravnanje zemlje) Drnda, Drndić (drnda – sprava za obradu vune) Duduk, Duduković (duduk, turcizam – svirala bez piska) Žeželj (žeželj – podugačak i podebeo štap čiji se jedan kraj veže psu za ogrlicu, a drugi za kolac) Žica (žica) Japundža, Japundžić (japundža, turcizam – dugačka vunena kabanica) Kabanac, Kabanica (kabanica – deo odeće) Kantar, Kantarević (kantar, turcizam – sprava za merenje težine) Karaula, Karaulac (karaula, tucizam – stražarnica) Keser, Keserović (keser – vrsta tesarske sekire) Kesić (kesa, turcizam – vreća, torba) Klašnić, Klašnja (klašnja – vrsta čarapa, dokolenice) Klinac, Klinić, Klinčević (klinac Korać (korać – čekić za potkivanje konja) Kordić (korda, turcizam – mač) Korunović (koruna – kruna) Kotur, Koturović (kotur – obruč, krug) Kračun, Kračunović (kračun – katanac) Kubura, Kuburović (kubura, turcizam – pištolj, mala puška) Kuršumović (kuršum, turcizam – puščano zrno, metak) Kustura, Kusturica (kustura – vrsta noža) Lojanica, Lojaničić (lojanica – vrsta sveće od loja) Lopar (lopar – drvena lopata za vađenje hleba iz furune) Lubarda, Lubardić (lubarda – vrsta topa) Mamuzović (mamuza, turcizam – ostruga) Medenica (medenica – zvono na ovnu; med, meda (muški rod) – produkat pčela; med, medi (mjed, mjedi) – ženski rod – bakar; u svim slovenskim jezicima med, medi – znači bakar. Bakar je turska reč. Kd nas je turska reč potisnula slovensku reč Med (mjed) ima drugo značenje – mesing) Mindarević (minder, turcizam – dušek, madrac, slamarica) Mosurović (mosur – drvena cev za namotavanje pređe – kalem; u prenesenom značenju – slina između usne i nosa, ledenica sa krova) Motika (motika – alatka za kopanje zemlje) Mutapović (mutap, turcizam – pokrivač za konje, izgrađen od kostreti) Opanković, Opančić (opanak – vrsta obuće) Palamar, Palamarović (palamar, turcizam – grubo tesana daska za ograde i krovove) Paspalj (paspalj – vodenička prašina) Pištoljčić (pištolj) Plazinić, Plaznić (plazina – bronza na kojoj stoji vodenički kamen – kolo) Pozder, Pozderac (pozder – drvenasti otpaci od konoplje ili lana pri njihovoj obradi) Poluga, Polugić (poluga – gvozdena motka, štangla) Ponjavić, Ponjević (ponjava – 1) podna prostirka od starih krpa; 2) pokrivač, jorgan, posteljina) Praća (praća – konopac s obe strane samara, kojim se vezuje tovar, a kad nema tovara služi kao uzengija) Rebrača (rebrača – žaluzina, drveni šalon napravljen od daščica (rebara). Upredi: rebro čokolade, rebro radijatora) Rozga (rozga – račvasti drveni kolac, koji služi za sušenje pasulja, vune, sena) Sablja, Sabljić (sablja) Santrač (santrač – drvena ograda oko bunara) Sadžak, Sadžaković (sadžak – tronožac na koji se stavlja kazan) Skendžić (skendža, turcizam – stega, kolarske mengele) Sovilj (sovilja – čunak na razboju) Sorajić (soraja – mlatilo za žito) Stoženić, Stožinić (stožina, stožer – 1. drvo u sredini gumna za koje se vezuju konji, 2. direk oko koga se sadeva seno u plast) Stolica (stolica – deo nameštaja) Stolpović (stolp>stup>stub) Strelić, Strelica (strela) Taraba, Tarabanović, Tarabić (taraba, turcizam – ograda) Tegeltija (tegeltija, turcizam – meko ćebe ispod sedla) Tesla (tesla – vrsta tesarske sekire) Testerović (testera – pila, šega) Tojaga, Tojagić (tojaga, turcizam – batina, debeli štap) Topuzović (topuz, turcizam – buzdovan) Tumbas, Tumbasević (tumbas, turcizam – ponton, vrsta čamca) Ćordić (ćorda, turcizam – sablja; vidi Kordić) Uzelac (uzel, uzao – čvor) Ularić, Ularčić (ular – deo volovske ili konjske opreme) Unkašević (unkaš – deo sedla) Furunović (furuna, turcizam – peć, zemljana pekara) Hasura (hasura>asura – prostirka od trske) Čarapa, Čarapić (čarapa, turcizam – nemamo srpsku reč za čarapu. Obojak je zamena za čarapu. To je krpa u koju se uvija noga pre obuvanja opanaka. Postoji izreka: „kom opanci, kom obojci“. To znači podeliti megdan, pobednik dobija „opanke“, a pobeđeni „obojke“, krpe) Čvoro, Čvorić, Čvorović (čvor) Čizmić (čizma) Čekić (čekić, turcizam – naša reč je mlat, bat, malj) Čulina (čulina – daskama kaptiran izvor vode) Šipka, Šipčić (šipka, metalna motka) Škara, Škarić, Škarica (škare – makaze; srpska reč je nožice) Šubara, Šubarević (šubara – kapa od krzna) Ako mi imamo Stolicu, Francuzi imaju Volter (Voltaire, voltaire – naslonjača sa visokim naslonom). Nemačko prezime Drajfus (Dreifuss) odgovaralo bi našem Sadžak, Sadžaković. IZVOR: Prezimena su čuvari našeg jezika, Zagorka Vavić Gros (str. 199-203, Prometej, 2011.)
30. jun 2012. u 09:38
Jovan
Prezime Šorak znaci sreca,ako naprimer izvlavis sibicu i ko je izvuce za njega se kaze šorak.Tako sam cuo neznam da li je to tacno.
4. septembar 2012. u 22:00
Mita
Ko kaže da nemamo reč za čarape. Imamo stopalice, a osim toga imamo i bečve, za koju nisam sto posto siguran da je srpska, ali nisam našao ni da je iz drugog jezika, tako da verujem da jeste.
1. decembar 2012. u 09:14
Dragana Borovac
Poreklo prezimena Borovac, jedino znam da mi je deda rođen u selu Korman opština Aleksinac, i pradeda je živeo tamo, zvali su ga Dina, verovatno se zvao Dimitrije, ali kako mi je tata usvojen, puno o poreklu njegove porodice ne znam. U Kormanu imam familiju, koja i ne zna ništa o tome. Uglavnom je u Hrvatskoj ovo prezime češće, pa me interesuje sa kojih prostora su Borovci mogli da se nasele u aleksinački kraj?
19. maj 2013. u 23:41
Mata Milovanovic
Pomozite da pronadjem porelo Pantica iz Izbenice.Prica je da je u Izbenicu dosao iz Makrsane kod Krusevca.Mojdeda Steva potice iz Izbenice i da je rodjen oko 1750-60.Steva je dosao u Drenovac kod Paracina i onda je se vratio Izbenicu,a ostavio sina Mata koji je izrodio tri sina.Milovan,Miloje i Stanoje i mi smo njihovi potomci.Rodoslov je ispunjen sa direktnim potomcima,skoro preko 400 imena muska i zenska.Hvla.
18. jul 2013. u 14:17
niša petronijević
U SvrliškoZaplanjskom dijalektu koji je najbliži Srpskom SrednjeVekovnom govoru mnoge Srpske reči nisu zamenjene Turcizmima. Pa se tako KAŠIKA kaže LOŽICA, MAKAZE – NOŽICE a ČARAPE – ŠOŠONE. Zašto baš Šošone.? Zato što to dolazi od osnove ŠO ( kod Engleza Germana je to ŠU-Obuća, ŠUSTER-Obućar ).
26. april 2014. u 03:43
Dacha
U Slavoniji izmedju Novske i Okucana nalazi se selo Borovac, pre rata je bilo naseljeno Srbima. Ali neznam da se neko tamo preziva Borovac.
26. april 2014. u 03:54
Dacha
Zna li ko sta o prijeklu prezimena Hasura ili Asura, isto je na ovoj listi. Prezime je bilo prisutno u Rajicima u Zapadnoj Slavoniji. Slicno prezime Andasura postojalo je i na Kordunu.
2. januar 2015. u 22:01
Milovan Cicvaric
Podna prostirka se zove krpara ! A ponjava je pokrivac na krevetu .
21. jun 2015. u 23:38
Aleksandar
Zanimljiva su prezimena Đilas, Čolak, Čolaković, Šormaz, Šerbez, Domazet, Ćorluka, Rkman, Sanader itd. Ima dosta koja nisu navedena, a nepoznato je njihovo značenje. Jedino znam za Čolak da je turcizam- sakat (čovek bez jedne ruke). Eto baš bih voleo da imate nastavak. Ovo je svakako veoma zanimljivo.
16. maj 2016. u 16:29
Drago Loković
Prezime Džudović (ogranak Bulatovića iz Morače) potiče od naziva vojničke bluze – zvane džuda, i staroslovenskog je porekla.