U BiH ima skoro šest hiljada srpskih prezimena koja se vezuju za 72 slave. Ako je kod istog prezimena zastupljena samo jedna krsna slava nesumnjivo je da se radi o jednom plemenu (rodu). O prezimenima Srba u BiH ne postoje sistematizovana naučna istraživanja tako da se o njima jedino nešto više može saznati iz crkvenih popisa ili takozvanih šematizama.
Od sačuvanih šematizama po obimu i raznovrsnosti podataka posebno se izdvaja Šematizam pravoslavne mitropolije i arhidijeceze Dabrobosanske za godinu 1882. objavljen te iste godine u Sarajevu.
Po mnogim onimastičarima to je najbolji i najdetaljniji šematizam koji je do danas urađen i objavljen u čitavoj administrativno-teritorijalnoj upravi Srpske pravoslavne crkve. Obuhvata gotovo celo područje današnje BiH. Istina, nedostaju pojedini podaci za neke parohije u Zvorničko- tuzlanskoj (Semberija) i Zahumsko-hercegovačkoj eparhiji, ali to ne umanjuje njegov značaj.
Prema ovom šematizmu i prvom popisu stanovništva koji je izvršen (1879) , u BiH je krajem 19. veka bilo 5.590 srpskih prezimena za koja se vezuju 72 različite slave.
Poljoprivredni inženjer Savo Ignjatović iz Banje Luke godinama se bavi istraživanjem korena svoje porodice.
– Problem je u tome što je mnogo pisane građe o Srbima u BiH uništeno, a crkve i groblja u Federaciji BiH devastirana. Najviše podataka o svojim precima prikupio sam u muzejima, zatim matičnim uredima, zemljišnim knjigama i iz usmenog predanja – kaže Ignjatović.
Kao što je poznato, najveći broj prezimena kod Srba nastao je u 16. i 17. veku. Prezimena su nastajala po raznim osnovama. Najčešće je to bilo po ličnom imenu oca ili nekog drugog pretka (Bogdan – Bogdanović, Todor-Todorović, Simo- Simić), majke (Smilja-Smiljić, Mara-Marić, Cvijeta-Cvijetić), po zanatu: Kujunyić, Sarač, Kovač, Kačar, po nadimku: Ždero, Prdić, Pitar…
Deset najrasprostranjenijih srpskih prezimena u BiH su: Kovačević, Savić, Popović, Jovanović, Petrović, Đurić, Babić, Lukić, Knežević i Marković.
Kovačević je je najraširenije srpsko prezime u BiH. Za ovo prezime vezano je čak dvadeset različitih slava. Rasprostranjeni su od Bihaća, Krupe i Petrovca, preko Banje Luke, Teslića i Sarajeva, do Višegrada i Vlasenice.
Prezimena Knežević i Mandić najrasprostranjenija su u Krajini, dok su u istočnoj Bosni ona veoma retka. Slično je i sa prezimenima Đukić, Marić i Panić. I ona su najraširenija u Krajini.
Prezimena Jovanović, Marković, Ilić, Simić, Nikolić, Mitrić, Lazić, Gavrić i Mičić više su rasprostranjena u istočnoj i srednjoj Bosni, a manje u Krajini.
Ima slučajeva da se zbog različitog izgovora, ili različitog administrativnog evidentiranja, kod pripadnika jednog plemena beleže dva različita prezimena. To je slučaj kada se, na primer, u prezimenu javlja slovo “j” ili ga nema: Bajić-Baić, Vujić-Vuić, Grujić-Gruić, Gajić-Gaić, Pejić-Peić…
Ponekad su kod pripadnika jednog plemena zabeležena dva prezimena i zbog toga što je došlo do zamene jednog od slova drugim: To imamo kada se, na primer, “dž” zameni sa “č”: Barudžija-Baručija, Ekmedžija-Ekmečija. Ili kada se “dž” zameni sa “ć”: Indžić-Inđić; kada se “t” zameni sa “d”: Vukobrat-Vukobrad, kada se “u” zameni sa “o”: Škundrić-Škondrić…
Srbi imaju narodno-crkveno slavlje koje je nepoznato kod drugih hrišćanski naroda. To je krsna slava ili krsno ime. O njoj postoje mnoga predanja.
Po jednom krsno ime je uspomena na dan kada su mnogobožački preci pojedinih porodica prešli na hrišćansku veru. Otuda i naziv krsno ime od “krstiti se” to jest preći u hrišćansku veru.
Po drugom, u vreme dok su Srbi živeli u plemenima jedno po jedno pleme se krštavalo izabravši za taj čin dan jednog od svetitelja ili mučenika. Taj dan se otad smatrao duhovnim rođendanom porodice. Porodice istog plemena imaju istu krsnu slavu, a isti prezimenjaci sa različitim slavama nisu od istog plemena.
Rašireno je i gledište koje se može nazvati animističnim, a koje polazi od toga da je krsna slava samo jedan hristijanizovani paganski kult – kult mrtvih, kult predaka. Ovo gledište kao najvažnije uz slavljenje krsnog imena navodi: koljivo, paljenje sveća, sečenje kolača. Sve su to elementi žrtvenih običaja za pokojne pretke.
Po crkveno-pravoslavnom gledištu krsna slava je nastala svesnom akcijom Srpske pravoslavne crkve, a raširila se po svim srpskim krajevima tokom 13., 14. i 15. veka njenom misionarskom delatnošću. To je bio jedan vid borbe protiv mnogoboštva i paganizma. Znači, ne radi se o hristijanizovanom paganskom kultu, već je to po svojoj suštini hrišćanski i pravoslavni supstitut za paganski kult koji se izgubio u periodu od slavenskog naseljavanja Balkanskog poluostrva. Svetosavskom reformom iz jedne crkvene, opšte ili pojedinačne, zavetne institucije stvorena je jedna srpska svečanost koja je u sebi obuhvatila opšte pravoslavne i posebne srpske elemente.
Najčešće slave Srba u BiH su: Đurđevdan, Nikoljdan, Sv. Jovan Krstitelj, Arhiđakon Stefan, Arhanđel Mihailo, Simenon Bogoprimac, Sv. Pantelija, Sv. Vasilije, Miholjdan, Petrovdan, Krstovdan, Sveti Ilija…
Dosta retke srpske slave u BiH su: Sv. Prokopije, Pokrov presvete Bogorodice, Konstantin Veliki, Jovan Bogoslov, Začeće Jovana Krstitelja, Vavedenije, Arhiđakon Gavril…
Veoma su zanimljivi podaci o teritorijalnom rasporedu krsnih slava u Dabrobosanskoj mitropoliji. Tako se, na primer, Sveti Vartolomej slavi samo u Krajini. Slavi ga rod Kecman, Tubin, Selak, Dragić, Bjelajac, Jošić, Mijatović i Nikić.
Začeće Sv. Jovana Krstitelja slave samo Dragići u Sarajevu, dok Ivanjdan (rođenje Sv. Jovana Krstitelja) slave neke srpske porodice u maglajskom i višegradskom kraju.
Sv. Jevtimija slavi rod Misiljevića iz Bugojna, dok slavu Sv. Jovana Lestvičnika slavi dio roda Vrhovac u gradiškoj i laminačkoj parohiji.
Sveta Petka je slava Spasojevića (Srebrenica, Vlasenica) Miloševića (Pazarić, Pofalići, Blažuj) i Dimića (Dubica, Prijedor).
Sabor Sv. dvanaest apostola slave samo Miljanovići u parohijama Mašići i Romanovci, a Sv. Haralampija samo Bašići u Donjoj Pecki.
Cveti se slave samo u sarajevskom i vlaseničkom kraju. U Sarajevu ih slave Mićići, Ostojići, Živkovići i Bakalići, a na Palama Karavdići.
Ako je kod istog prezimena zastupljena samo jedna krsna slava nesumnjivo je da se radi o jednom plemenu (rodu). To se prezimena: Agbaba, Agić, Baroš, Belenzada, Beronja, Bokan, Bratić, Višekruna, Vještica, Džepina, Kopanja, Kotur, Karakaš, Mazalica, Macura, Praštalo, Ribić, Tegeltija, Tolimir, Furtula, Čenić, Čorokalo, Šoja, Šerbula…
Kod prezimena kod kojih nosioci jednog prezimena imaju jednu krsnu slavu, a u nekim mestima je kod njih zabeležena druga slava, došlo je do promene prvobitne slave.
Do promene krsne slave dolazilo je retko i to su najčešće pojedinačni slučajevi (kad siromašni mladoženja prihvati slavu svoje bogate neveste ili kad mladoženja prihvati nevestinu slavu jer u njenoj porodici nema muških potomaka koji bi je dalje slavili).
Takvi slučajevi zabeleženi su kod prezimena: Amidžić, Arežina, Berić, Balaban, Basara, Bilbija, Brkljač, Bundalo, Bursać, Gaćeša, Grubor, Drljača, Dubajić, Jungić, Kecman, Kočić, Miljuš, Momić, Obućina, Opačić, Sabljić, Stupar, Tintor, Travar, Ćulum, Hrvaćanin, Čađo, Čeko, Šakota, Šarenac, Šolaja…
Postoje i prezimena kod kojih je zabilježeno više slava. U tom slučaju se radi o više različitih rodova. To su: Avramović, Antonić, Babić, Bajić, Božić, Vukašinović, Vuković, Gajić, Gligorić, Grahovac, Davidović, Dakić, Đokić, Dukić, Jakšić, Janjić, Jovanović, Jokić, Kalabić, Kos, Kuzmanović, Marić, Mijatović, Novaković, Pavlović, Petrović, Ristić, Simić, Tadić, Tomić…
U 1882. godini evidentirana su pojedina srpska prezimena i njihove krsne slave. Tako je zabilježeno da Avlijaša ima na Sarajevskom polju i Blažuju i da slave Jovana Krstitelja, Baštinaca u Mašićima i Romanovcima i da im je krsna slava Sv. Luka, Ajdukovića u Vlasenici i da slave Arh. Mihail, u Duboviku im je slava Jovan Krstitelj, u Krupskoj Glinici Nikoljdan. Belenzade su evidentirane u Banjoj Luci, Bugojnu, Donjem Vakufu, Kamenu kod Glamoča i slave Jovana Krstitelja. Zapisi kazuju da su tada Basare živjele u Krupi, Kulen Vakufi, Lušci Palanci i Petrovcu i da su slavili Đurđevdan. Voćkići su iz Stražice kod Ključa i slave Sv. Nikolu, Lolići iz Dragelja kod Gradiške, Popovca kod Banje Luke i slava im je Jovan Krstitelj, a Lolićima iz Bistrice kod Banje Luke Nikoljdan. Kutlije su iz Ruiškei njihova slava je Toma apostol.
Prezime Tegeltija evidentirano je u Mrkonjić Gradu, Travniku, Mednoj i Slatini kod Ribnika i proslavljaju Đurđevdan. Pezeri su iz Blaškog kod Banje Luke slava im je Jovan Krstitelj, Gnjato iz Bugojna slave Arh. Mihaila, a Moro iz Pofalića (Sarajevo) slave Đurđevdan…
Popisi stanovništva
Prema prvom popisu stanovništva koji su 1879. godine sprovele austrougorske vlasti u BiH je živelo 1.158.000 stanovnika. Od tog broja Srba je bilo 496.485 ili 42,88 odsto, Muslimana 448.613 ili 38,73 odsto, Hrvata 209.391 ili 18,30 odsto, Jevreja 3.426 ili 0,29 odsto i ostalih 249 ili 0,02 odsto.
Od ukupnog broja Srba oko 349.000 ili 70 odsto živelo je u mitropoliji Dabrobosanskoj, a preostalih 147.000 ili 30 odsto u eparhijama Zvorničko-tuzlanskoj i Zahumsko-hercegovačkoj.
Po posljednjem popisu koji je obavljen 1991. godine BiH je imala 4.377.033 stanovnika. Mulsimana je bilo 1.902.956 ili 43,47 odsto, Srba 1.366.104 ili 31,21 odsto, Hrvata 760.852 ili 17,38 odsto, Jugoslovena 242.682 ili 5,54 odsto, Crnogoraca 10.071 ili 0,23 odsto, Makedonaca 1.596 ili 0,03 odsto, Slovenaca 2.190 ili 0,05 odsto, Albanaca 4.295 ili 0,10 odsto, Roma 8.864 ili 0,20 odsto, Ukrajinaca 3.929 ili 0,09 odsto…..
Najrasprostranjenija prezimena
Među pedeset najrasprostranjenijih su i prezimena: Ilić, Đukić, Vuković, Simić, Radić, Marić, Tomić, Božić, Janković, Mijatović, Mićić, Davidović, Jović…
IZVOR: www.prnjavor.rs
22. avgust 2012. u 17:44
mile
Da li mi moze ko poslati podatke o porijeklu porodice Milinkovic i gdje se sve nalaze i koje slave slave?
7. maj 2013. u 14:24
boro
Interesuje me porijeklo prezimena Bilić.Rođen sam u Gerzovu-M.Grad.Slavim Časne Verige Ap.Petra.
7. maj 2013. u 20:46
Milorad Bogdanović
Borislave, Bilići se 1882 godine ne spominju u parohiji Podgorje (Gerzovo) gdje je bilo 28 kuća i 221 duša. U ovoj parohiji spominju se prezimena:Babić, Đurđević, Đever, Martić, Savanović i Grujičić (ili su Bilići izostavljeni) koji slave Časne Verige,ali se spominju u parohiji Šehovci zajedno sa prezimenom:Perić, Perićević, Šervel, Aničić, Luže, Čoin, Bjelić, Đukelić, Baić, Sladović, Novaković, Savanović, Nokić, Đurđević i Miljanović.
U parohiji Baraći (37 kuća-253 duše) koju su činila još sela Bogojevići (18-214), Podkraj (26-225), Vražić (25-126), Duljci (11-72),Šipovo (8-34), Bečujevo 16-73), Ljubovo (24-156), Stupna (42-418) i Beričica (47-375) spominju se Bilići, ali se ovdje nezna i ime sela u kome žive.
Bilići, u dabrobosanskoj mitropoliji spominju se 1882 godine u većem dijelu Bosne i slave devet različiti slava.
(Prepis iz “Šematizam dabrobosanski” za 1882 godinu, str 178-182,koju možeš pronaći i ovdje)
Bilići su stara mostarska porodica koja je sahranjivana na pravoslavnom groblju Pašinovcu. “Izgleda da je njen rodonačelnik bio Miloš kujundžija sahranjen u Pašinovcu 1691” Bilići su živjeli i u Gacku. Doselili su iz Mostara u vrijeme A_U monarhije.
Bilića ima i katolička, mahom u zap.Hercegovini.
(Risto Milićević: Hercegovačka prezimena, str.237)
U Dalmatinskom području BIlići se spominju u Đevrski krajem 19 vijeka, ali vrlo brzo su raseljeni, kao i u Imotskom koji su doselili iz Livna ali su izumrli. Bilići u mjestu Civljani slave Jovanjdan, a u Kninskom Polju su katolici. Doselili su iz Hercegovine 1780 godine. “Bili nekad pravoslavni , te prevjerili”.
(Aleksandar Bačko-Porodice dalmatinskih Srba, str 58-59)
Prezime Bilić prvi put se spominje u pisanim dokumentima 1364 godine u Dubrovačkom arhivu.
Toliko za ovaj put.
P.S. Ćirilica je moja đedovna, ostavljena u amanet nama svima.
27. maj 2015. u 10:35
Aleksandar J. Bilić
RODOSLOVLJE PORODICE BILIĆ
Hercegovačka porodica Bilić dobila je ime po Petru Galovu, zvanom Bili, koji je još u ranoj mladosti imao bijelu kosu te ga po njoj tako i prozvaše. Podaci za rodoslovlje porodice Bilića pokupljeni su iz bilježaka pokojnog Dimitrija R. Bilića i Save S. Bilića, a urađeni po preporuci Dejana R. Bilića 1926. godine.
Po predanju, porodica Galova potječe iz sela Lisine, sada Trebinje. Ovo, stoljećima napušteno selo nalazi se na 27. kilometru puta Trebinje-Mostar, oko 200 metara u desnu stranu. Na udaljenosti od dva kilometra je selo Žakovo. Galovi bijahu imućni kmeti ugledne muslimanske porodice Resulbegovića. Nemogavši izdržati zulum svojih aga, ostave sva tri brata svoje imanje i kuću i prebjegnu. Najstariji od njih – Đuro ode u Mostar. Srednji krene preko Save, stazom i tragom Arsenija Čarnojevića, patrijarha srpskog i nastani se u Vojvodini, te se po očevu imenu Jovanu prozove Jovanović. Ova porodica i danas postoji. Najmlađi brat ode u Veneciju gdje i umre bez poroda. Đuro imaše dva sina: Petra i Jovana. Porodica Bilića (Galova) živjela je u Mostaru krajem 17. stoljeća.
Samo još da napomenem da slavim Đurđevdan.
Lijep pozdrav
Aleksandar J. Bilić
9. jul 2013. u 16:40
Vitomir Radović
Da li zna neko nešto, o poreklu Novakovića iz Mokronoga,između Rudog i Priboja na Limu?
Slave Đurđevdan.
Pozdrav od Vita Radovića iz Ulcinja
28. jul 2014. u 22:12
Nikola
Dobar dan interesuje me znacenje i poreklo prezimena Gavric , selo Gavrici BIH, krsna slava Sv. Arhidjakon Stefan, ako neko nesto zna nek me obavesti na e-mail [email protected]
28. januar 2015. u 16:56
milenko
dali neko zna za prezime urta odakle poticu koja je to familija…
14. jun 2016. u 19:23
Zdrav
URTA – urata – ruzan ( rumunski )
Dva plemena Karavlaha su krenula iz Rumunije prema Bosni . Po nekim izvorima prvo su ostali u Srbiji odakle su otišli u Bosnu. . Jedno pleme se zaustavilo kod Vlasenice i Milića , a drugo otišlo u S E L O Osijek nadomak Sarajeva . Oni su se doselili na područje sela Osijek prije 250-260 godina . Nikada nisu govorili o porijeklu Karavlaha . Od kad se zna za njih ispovijedali su pravoslavnu vjeru . Do rata u Bosni svi su živjeli u selu Osjek nadomak Sarajeva . Nakon rata veći dio odlazi u tada ” Srpsko Sarajevo” i veće gradove kao što su Beograd. U selu Osjek ima samo još par kuća porodice URTA . Najstariji član ove porodice ( po muškoj liniji) je đed Slavko Urta koji ima oko 80 godina i po mom istraživanju još uvijek živi u selu Osijek . Urte slave Sv. Luku .
14. jun 2016. u 19:26
Zdrav
Takođe u jednoj knjizi ima cijeli rodoslov porodice Urta i njihovih potomaka , pa čak do djeteta koje je rođeno 2001 godine …
12. februar 2018. u 14:04
Ljiljana
Urta planina u Gruziji, u blizini Crnog Mora. Karavlasi nisu Romi. To je zasebna nacionalna grupa.
17. februar 2018. u 16:35
Ljiljana
Genetsko poreklo Urta I2 haplogrupa. Nalazi se na
Balkani, Severnoj Evropi, slabije na Sardiniji i Južnoj Francuskoj.
14. mart 2015. u 18:08
Darko Cvijetic
Postovani mozete li mi reci nesto vise o Cvijeticima iz Semberije koji slave Sv. Luku (31.oktobar)?
10. jul 2016. u 21:10
Boris
Upravu ste za Urte, davno smo gledali na tv-u nedeljno popodne i gostovao je ansambl Urte iz Rumunije, tamnoputi, vjerovatno romi tj bas ako kazete Karavlasi….Urte su iz Osjeka tacno, ostale trenutno 4 kuce….najpoznatiji pokojni Milenko, koji je projektovao niz velikih hidrocentrala u BiH…
4. septembar 2016. u 23:01
Ivica
Poštovani zanima me poreklo prezimena Dominiković
5. septembar 2016. u 00:39
Branko Todorović
A odakle su Dominikovići, i koju krsnu slavu slave, ako su pravoslavni?
Pošto bez tih nekih osnovnih podataka prilično je teško ovako gatajući tražiti poreklo nekog prezimena. 😉
26. septembar 2016. u 10:55
Gordana
Interesuje me poreklo prezimena Kršić,nije tako često
26. septembar 2016. u 12:32
Branko Todorović
Bilo bi korisno kad biste nam naveli odakle su vaši Kršići i koju slavu slave? S ozbirom da je prezime patronimičkog porekla, nastalo od imena koja imaju u svom korenu Krst- (Krsto, Krstan, itd…). Meni je npr. poznato da Kršića ima u većem broju u Kostajnici, Pridjelu Donjem, te Stanarima, sve kod Doboja, kao i u manjem broju u selima Bukovica Velika i Grapska Donja.
28. oktobar 2016. u 15:59
Desa
Pozdrav.Zanima me poreklo prezimena Kaldesić?Slava Djurdjevdan,opština Vlasenica.Milići.Molim odgovor.
28. oktobar 2016. u 19:08
Milorad Bogdanović
Ovo prezime i slavu što slave, pronašao sam samo u Šematizmu d/b za 1882. godine u parohiji Golići, i nigdje više.
U ovoj parohiji bilo je 172 kuće sa 1470 duša, a u čijem sastavu su bila sela:
1.Golići 11 kuća i 110 duša
2.Krajičinovići 11-100
3.MILIĆI 11-105
4.Đurević 6-56
5.Goločevina 5-48
6.Vrsinje 16-140
7.Glušac 17-151
8.Bišina 17-114
9.Vukšići 13-109
10.Raškovići 15-129
11.Pavkovići 13-122
12.Duvnica 18-141
13.Supač 15-120
14.Nova Kasaba 4-25
11. decembar 2016. u 20:43
Desa
Postovani…Mene zanima da li moze da se sazna koje prezime je bilo pre Kaldesic?Da li postoji u crkvenom zapisu negde?Moj cukundeda Zivko je bio ktitor crkve u Milicima.Hvala unapred..