Srpska prezimena su najčešće nastajala po imenu oca, dosta je i onih koji su vezana za zanimanja, lične osobine, mesto porekla, pleme iz kojeg potiču.
Uzimanje prezimena potpuno se ukorenilo u srpskom narodu tek u 18. veku. Do tog perioda, prošlo se kroz nekoliko faza. Najpre prezimena nije ni bilo. Umesto prezimena kod Srba je bilo rasprostranjeno da uz ime dodaju naziv plemena iz kojeg potiču. Kasnije su se počeli koristiti tzv. patronimi, izvedeni iz imena očeva – od Petra su nastali Petrovići, od Nikole Nikolići, od Jovana Jovanovići…
Malo je poznato da je jedan Miloš Obrenović zapravo rođen kao Miloš Teodorović, a da je 1810. odlučio da uzme prezime po imenu prvog supruga svoje majke Obrena.
U to vreme nastaju i brojna druga prezimena po sledećim principima:
1. Po ocu – najčešće
2. Po plemenu – Vasojević, Drobnjak…
3. Po zvanju – Popović, Kapetanović…
4. Po zanatu – Kovačević, Majstorović…
5. Po osobinama – Mudrinić, Bjeloglav…
6. Po mestu, zavičaju – Glamočanin, Ličanin…
7. Po nadimku, špicnametu – Surla, Zatezalo
8. Po stranoj reči – Tintor, Bomeštar…
Kako je nastalo vaše prezime, pišite ovde i na Forumu Poreklo, a naši članovi će se rado pridružiti diskusiji, i trudiće se doprineti otkrivanju porekla vašeg prezimena.
23. mart 2018. u 13:34
Vojislav Ananić
Pjace
Porodica Pjaca (Srbi) živi u Lokvama (Čapljina). Zvali su se Miletići, a najprije su doselili dva rođaka, Todor i Jovan. Prema istraživanju Željka Šakote, Pjace su porijekloin od Miletića iz Popova polja. Prema predanju neki je Miletić nosio robu na pijacu u Dubrovnik i dobio nadimak Pjaca. On ili njegova djeca doselili su u Lokve oko 1820. godine. Slave Aranđelovdan.
Porijeklo prezimena dolazi, možda, od italijanizma, koji se čuje u našim krajevima piazza, pijaca, pjaca “trg, trgovište”.
Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.
23. mart 2018. u 13:39
Vojislav Ananić
Pokrajčići
Pokrajčići (Srbi) su nastanjeni u Prenju (Stolac). “Pokrajčić je prije kuge, po prilici prije devedeset godina (oko 1810. god. op. a.) iz Aladinića prešao na čitluk. Slave Šćepanjdan.” Imali su groblje pored Zelina harema na Pileti. Groblje je uništeno u Drugom svjetskom ratu. Za Pokrajčiće u Klepcima Dedijer kaže da su “prije 100 godina doselili na čitluk iz Zaušja u Hrasnu. Ima ih u Dubravama, u Prenju i Aladinićima. Ima ih jedna kuća. Slave Đurđevdan. Neka predanja tvrde da iz ove porodice potiče poznati astronom i fizičar Ruđer Bošković. Navodno, prema predanju je Boško Pokrajčić, djed Ruđerov, odselio u Dubrovnik. Tamo se oženio, pokatoličio i rodio dosta djece od koje je jedan slavni Ruđer Bošković. Milićević, ipak priznaje kako je u nauci preovlađujući stav kako su Ruđerovi rgeci Boškovići iz Orahova Dola u Popovu polju. “Mihu Pokrajčića, od pravoslavnih” spominje Nikola Buconjić kao člana prvog povjerenstva koje je išlo na pregovore sa ustašama u donjim krajevima 1875. u vrijeme hercegovačkog ustanka protiv Turaka.
Prezime Pokrajčić, vjerovatno, odražava poziciju porodice u odnosu na selo, u odnosu na polje ili u odnosu prema putu. Neko ko je stanovao rokraj puta, nakraj sela ili polja, mogao je postati Pokrajčić.
Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.
24. mart 2018. u 04:27
Vojislav Ananić
Radoši
Porodica Radoš (Srbi) nastanjena je u Opličićima. Radoši su porijeklom iz Kruševa (Stolac), a u Kruševo su došli iz Ljubinja. Ljubo Mihić piše kako su iz Crne Gore u Ljubinje došla tri brata: “Radiša (Radoš), Serdar i Vlatko, pa su od Radoša Radoši u Pocrnju. Slave Nikoljdan.” Prema Željku Šakoti Radoši iz Kruševa su porijeklom od Nadaždina iz Bjelojevića. Prezime su dobili prema RadoŠu Nadaždinu.
Prezime Radoš je staro, a dolazi od vrlo raširene riječi u antroponimiji rad, koja se upotrebljava sa pomoćnim glagolom biti, dakle, biti rad nekome nečemu. Otuda u srednjovjekovniim pisanim spomenicima antroponim sa nastavkom oš, RadoŠ. U ovom slučaju vlastito ime dignuto je u rang imena cijeloga roda. Prezime Radoš nose sve tri konfesije, odnosno nacije u Hercegovini. Radoši (Hrvati) stanuju u Gornjim Mamićima (Široki Brijeg), a porijeklom su iz Duvna. Radoši (Bošnjaci) stanuju u Sovićima (Jablanica) i čini se da su starosjedioci u selu.
Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.
24. mart 2018. u 04:52
Vojislav Ananić
Zelenkovići
Porodica Zelenković (Srbi) su nastanjeni na Rečicama i u Opličićima. Na početku dvadesetog vijeka Dedijer piše: “Zelenkovići su veoma stari, zatekli su ih Turci ovdje, imaju i danas svoju zemlju, a imali su svoju planinu na Bjelašnici, koju su napustili jer ne drže mnogo stoke. Ima ih u Opličićima a ima ih i u Pazariću samo ne znaju jesu li njihov rod. Ovdje ih ima 6 kuća. Slave Šćepandan.”
Prezime Zelenković svakako dolazi od sveslavenske riječi zelen sa cijelom lepezom značenja i metaforičnih prilagodbi. Najčešće se u ovom slučaju misli na zelene oči (zelo, čovjek zelenih očiju) kao osobenost koja je karakteristična do mjere da se uzdigne u rang prezimena cijelog roda. Ne treba isključiti i eventualno porijeklo iz mjesta koje ima takvu osnovu, recimo Zelenikovac ili sl.
Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.
24. mart 2018. u 05:00
Vojislav Ananić
ŽIŽAK
Porodica Žižak (Srbi) nastanjena je u Opličićima (Čapljina). “Žižak je vjerovatno od Milićevića u Bileći. Ovdje je došao iz Rječica, uzeo Gaćića udovicu. Ima ih 1 kuća.” U knjizi o Milićevićima nalazimo potvrdu kako su Žižci porijeklom od Milićevića iz Bileće. Najstariji predak im je Sava Milićević, rođen oko 1800. godine a umro 1862. godine.
Prezime Žižak je zoonim, tačnije, dolazi od imena insekta. Dakle, “žižak – štetni insekt (u grahu, pirinču); fitilj, mali izvor svjetla”. Dvije su mogućnosti davanja prezimena. Prva, davanje nadimka prema karakteristici veličine. Zižak je vrlo mali i vrlo štetan. Druga prema izvoru svjetla je manje vjerovatna, mada ni jednu ne treba isključiti. Neki je Žižak na početku bio mali čovjek.
Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.
24. mart 2018. u 12:36
Vojislav Ananić
Radoši
Porodica Radoš (Srbi) nastanjena je u Opličićima. Radoši su porijeklom iz Kruševa (Stolac), a u Kruševo su došli iz Ljubinja. Ljubo Mihić piše kako su iz Crne Gore u Ljubinje došla tri brata: “Radiša (Radoš), Serdar i Vlatko, pa su od Radoša Radoši u Pocrnju. Slave Nikoljdan.” Prema Željku Šakoti Radoši iz Kruševa su porijeklom od Nadaždina iz Bjelojevića. Prezime su dobili prema RadoŠu Nadaždinu.
Prezime Radoš je staro, a dolazi od vrlo raširene riječi u antroponimiji rad, koja se upotrebljava sa pomoćnim glagolom biti, dakle, biti rad nekome nečemu. Otuda u srednjovjekovniim pisanim spomenicima antroponim sa nastavkom oš, RadoŠ. U ovom slučaju vlastito ime dignuto je u rang imena cijeloga roda. Prezime Radoš nose sve tri konfesije, odnosno nacije u Hercegovini. Radoši (Hrvati) stanuju u Gornjim Mamićima (Široki Brijeg), a porijeklom su iz Duvna. Radoši (Bošnjaci) stanuju u Sovićima (Jablanica) i čini se da su starosjedioci u selu.
Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013
22. april 2018. u 15:31
Ljiljana
Ljiljana
Ja sam rođena Sučević iz Sučevića Otrić Velika Popina,slave S. Aranđela.Nadam se da neko nešto zna o vezi Sučevića i pokrajine Suceava na tromeđi Rumunije, Ukrajine i Moldaviji, a pripadala je Moldaviji. Cak postoji i neki toponimi Sucevita, a cita se Sućevica. Inace, radi se o istorijskoj pokrajini Bukovina. Tesko da su to slucajnosti. Radovala bih se da mi neko nesto vise kaze. Hvala. Pozdrav
6. jun 2018. u 10:21
Vojislav Ananić
O ličnim imenima, njihovom značelju, poreklu i oblicima, kod nas je srazmerno dosta pisano, dok o prezimenima posebno, koliko je meni poznato, nije. Ovde donosimo spisak, reklo bi se, ređih prezimena, koja smo našli u Izveštaju gimnazije u Prijepolju za školsku 1973/4. godinu, a koja velikim delom, kao što obično smatramo da je slučaj, nisu nastala od ličiih imsna. Utoliko pre i mogu biti zanimljiva.
Naš narod inače, osobito u prošlosgi, imenom deteta mnogo šta je hteo da izrazi: radost, lepotu, grupnu pripadnost itd., ili je imenom, kao u određenom smislu sastavnim delom osobe, hteo da se zaaštiti od zlih sila. Prezimenom opet, ili nadimkom (a od nadimaka često su prezimena i nastajala), obeležava se ne samo rodovska, a ponekad i koja druga (nacionalna, religiozna) pripadnost, već katkad i neka lična osobina (Grbović, Brkovnć, Šaponjić), zanimanje (Kramarić, Medigović) ili što drugo onoga kome je nadimak bio izdenut. U nekim našim krajevima nadimci su često šaljive, a ponekad i podrugljive sadržine. I u prijepoljskom kraju, što će se i videti iz narednih izlaganja, od takvih nadimaka postala su mnogobrojna prezimena.
Stanovništvo srednjega Polimlja, kao dela stare Raške sigurno je sačuvalo izvesne starije ili osobene pojave u tradicionalnom životu i shvatanjima. To se ponekad može, smatramo, zaključiti i na osnovu nekih porodičnih imeia. Među tim imenima sigurno ima i onih koja su ostala od ranijeg romanizovanog ili vlaškog stanovništva (Bapai’e, ŠpapiK, BaltiN, Tumbul), kao i starijih slovenskih (Vukobrat, Grdinić, Zejak). U vreme Turaka i ovaj kraj je, razume se, primio izvesne orijentalne uticaje. To može takođe da se zapazi po narodnim prezimenima (Dizdarević, Pilavac, Poturak). Kod islamizovanog dela stanovništva ima i prszimena koja mogu da ukazuju na nova zanimanja, tj. trgovinu i zanate, i uopšte na elemenge sa nazivima orijentalnoga porekla (Mutavdžić, Ćevapović, Sudžuković). Neka prezimena ovoga kraja svedoče i o tome kako se izvesna tehnička novina ILI koja druga pojava brže ili sporije prihvatala (Domazetović, Karabinović).
AJŠ pre nego donesemo spisak prezimena, dodajmo, kao napomenu, da sva ona verovatno nisu baš iz ovoga kraja, jer je u prijepoljskoj gimnaziji i te godine, kao i inače, bilo đaka i iz kojeg drugog područja našeg. Neka opet od prezimena, koja upućuju na koju drugu oblast, mogu da budu i potvrda o doseljavanju stanovništva iz tih oblasti (Drobnjak, Pivljanin, Vasojević, Rožajac), kao što i prezime Lacmanović može da svedoči o useljavanju, odnosno poreklu pojedinaca sa strane. Prezime Vlahovljan moglo bi dvojako da se tumači: da označava starosedeoca, čoveka romanizovanog porekla, ali i čoveka pravoslavne religije, kako su muslimani i hgeli da označe rajetina i nevernika. Ali, pored svega toga, istina je da je većina đačkih prezimena iz ovoga izveštaja poreklom iz prijepoljskog kraja. U svakom slučaju neka od njih su zanimljiva i karakteristična, pa će sigurno stručnjacima odgovarajućih disciplina moći da posluže za upoređivanje i kao elementi za donošenje određenih pretpostavki ili zaključaka.
Banduka
Banovići
Baždar
Baltić
Banjica
Bezarović
Bečić
Biberović
Blečić
Brašnjević
Brković
Bubanja
Bugarin
Buđevac
Bujišić
Bukvić
Varagić
Varaklić
Vasojević
Vatazović
Veruović
Vižlina
Vlahovljan
Vranić
Vukobrat
Gačević
Glavonjić Gomilanovć
Grba
Grdinić
Grebović
Gujaničić
Dedeić
Derikonjić
Dizdarević
Domazetovć
Dosković
Došljak
Drobnjak
Drčelić
Drulović
Zejak
Zidović
Zmajević
Iglica
Irić
Ječmenica
Kaljević
Kapetanović
Kapidžić
Karabinović
Kartanović
Kartan
Kastrati
Kašić
Kečević
Kijanović
Klačar
Kozica
Koković
Konatar
Kotlica
Koćalo
Kramarić
Krgović
Krešteljica
Kriještorac
Krković
Krpović
Kuburović
Kuveljić
Kurćubić
Lacmanović
Lisičić
Lojanica
Lojaničić
Lotrić
Ljujić
Ljutić
Ljuštanović
Mazalica
Malešić
Medenica
Medigović
Mišar
Morača(nin)
Mosurović
MRVIN
Mrdaković
Mutavdžić
Negić
Nikač
Nikezić
Obućina
Opančina
Opačić
Parandilović
Pivljanin
Pilavac
Piper
Pjanović
Pjevac
Pleskić
Plesković
Pojatić
Polić
Posrkača
Potežica
Poturak
Puzović
Purić
Pusulić
Putnik
Pušica
Puškić
Tabaš
Tandir
Tešević
Tmušić
Topović
Trmčić
Trnčić
Trtović
Tubić
Tumbul
Ćevapović
Ćubić
Ćukvić
Ćuković
Ćupović
Caković
Cicmil
Cvrkotić
Čabarkapa
Čakarević
Čarkinović
Čaušević
Čkonjević
Čolović
Čočović
Čpajak(ović)
Čurović
Ciknić
Džinović
Šalipur (ović)
Šaponjić
Šarančić
Šarac
Šekularac
Šepić
Šiljković
Španić
Špirtović
Špica
Šubarić
Šundek
Šurić.
Izvor: M. R. Barjaktarović – O prezimenima u Prijepolju i njegovoj okolini
15. decembar 2021. u 21:47
Pilavac Zlatko
Molim nešto više o prezimenu Pilavac ako imate informacija? Nas Pilavaca ima u Bijelom polju potomci Sejda Pilavca , Sulja , Lutva i Hivza.
22. jun 2018. u 19:45
Blago
Prezime Čamur, slava Sv. Stefan, okolina Sarajeva?
27. jun 2018. u 22:43
Milka Šojić
Interesuje me poreklo prezimena Šojić.Krsna slava-Sv. Nikola.