Stanković

Poreklo prezimena, selo Mahala (Podgorica)

Poreklo stanovništva sela Mahala, grad Podgorica (Crna Gora). Prema studiji Pavla S. Radusinovića „Stanovništvo i naselja zetske ravnice od najstarijeg do novijeg doba, druga knjiga“ iz 1991. godine   Kao jedno od najvećih zetskih sela, ima veoma povoljan položaj. Razvilo se u onom pedološkom pojasu koji čini prelaz od Nemovskog polja…

› više informacija

Poreklo prezimena, naselje Masline (Podgorica)

Poreklo stanovništva naselja Masline, grad Podgorica (Crna Gora). Prema studiji Pavla S. Radusinovića „Stanovništvo i naselja zetske ravnice od najstarijeg do novijeg doba, druga knjiga“ iz 1991. godine   Ovo relativno razgranato prigradsko naselje, u čijem ataru se sreću znatni stari naseobinski ostaci, ima veoma povoljan geografski položaj. Zahvatajući podgorinsku zonu…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Dupljaj (Valjevo)

Poreklo stanovništva sela Dupljaj, opština Valjevo. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković   Dupljaj leži na severu od Popučaka, na obema obalama reke Rabasa. Zemlje oko jaruga i po stranama ogoljenim nisu ni za kakav rad. Na njima…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Mataguži (Podgorica)

Poreklo stanovništva sela Mataguži, grad Podgorica (Crna Gora). Prema studiji Pavla S. Radusinovića „Stanovništvo i naselja zetske ravnice od najstarijeg do novijeg doba, druga knjiga“ iz 1991. godine   Jedno je od najvećih i u istoriji zetske oblasti najstarijih, najpoznatijih i najznačajnijih sela. Razvilo se u relativno širokom prelaznom pojasu, koje…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Kurilo (Podgorica)

Poreklo stanovništva sela Kurilo, grad Podgorica (Crna Gora). Prema studiji Pavla S. Radusinovića „Stanovništvo i naselja zetske ravnice od najstarijeg do novijeg doba, druga knjiga“ iz 1991. godine   I ovo selo je, poput Berislavaca i Bistrica, nastalo i razvilo se u najbližoj priobalnoj zoni Skadarskog jezera. Ekološki uslovi za njihov…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Gostilj (Podgorica)

Poreklo stanovništva sela Gostilj, grad Podgorica (Crna Gora). Prema studiji Pavla S. Radusinovića „Stanovništvo i naselja zetske ravnice od najstarijeg do novijeg doba, druga knjiga“ iz 1991. godine   Ovo veoma staro naselje pripada užem priobalnom vodoplavnom pojasu Skadarskog jezera, kojega je iz još južnije zone (Donji Gostilj) izvjesno potisnulo ka…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Bogovađa (Lajkovac)

Poreklo stanovništva sela Prnjavor – sada Bogovađa, opština Lajkovac. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, izdanje 1907. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.   Položaj sela. -Prnjavor (Bogovađa od ranije a ne od 1992. godine kako piše u spisku sela opštine Lajkovac) je uz manastir Bogovađu. Seoske kuće…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Dračić (Valjevo)

Poreklo stanovništva sela Dračić, opština Valjevo. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković   Dračić leži na južnoj strani Valjeva, na kraju one visoravni koja je ograđena Čubricom i visovima iznad reke Graca. Dračić je šumom vrlo bogato selo….

› više informacija

Poreklo prezimena, sela Goričani (Podgorica)

Poreklo stanovništva sela Goričani, grad Podgorica (Crna Gora). Prema studiji Pavla S. Radusinovića „Stanovništvo i naselja zetske ravnice od najstarijeg do novijeg doba, druga knjiga“ iz 1991. godine   Ovo staro zetsko selo prostire se na lijevoj obali Morače, naspram Vukovaca. Uz plodno tle na kome se naselje razvilo, upravo je…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Urovci (Obrenovac)

Poreklo stanovništva sela Urovci, opština Obrenovac. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Antropogeografija valjevske Tamnave“, izdanje 1912. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.   Urovci su duž Save, na zapad od Obrenovca, sa zemljištem prepunim bara i polojskog zemljišta. Seoske kuće su zbijene oko bara u džemate i protkate s lrtinačkim….

› više informacija