Pavlović

Poreklo prezimena, selo Bočar (Novi Bečej)

Poreklo stanovništva sela Bočar (Gornji Banat), prema istraživanju etnologa Jovana Erdeljanovića “Srbi u Banatu”. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar MarinkovićSrbi su se prvi naselili. Kao prve, naseljene su familije: Popovi, Zarići, Linjački, Ostojini i Senćanski. Zarići su bili blizu stare crkve.Dok nije došao spahija, bili su bogati ljudi. Svaka je…

› više informacija

Poreklo prezimena, Novi Bečej (grad)

Poreklo stanovništva Novog Bečeja (Gornji Banat), prema istraživanju etnologa Jovana Erdeljanovića “Srbi u Bečeju”. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković NAPOMENA: Novi Bečej nastao je spajanjem dva naselja: Vranjevo i Novi Bečej.  Do 1952. godine nosi ime Vološinovo, kada dobija današnji naziv – Novi Bečej (A. M.)Kada je bila ”nemačka vlada”, zvalo…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Elemir (Zrenjanin)

Poreklo stanovništva sela Elemir, opština Zrenjanin (Gornji Banat), prema istraživanju etnologa Jovana Erdeljanovića “Srbi u Banatu”Stari su pričali da je selo bilo najpre na mestu Ilidže, gde su sad nemački vinogradi, na strani prema Aradcu. Tu su bile zemunice, kako tvrde, još pre 200 godina. Zatim su prešli na ovo…

› više informacija

21. avgust 2012.

0

Poreklo prezimena, selo Dražanj (Grocka)

Poreklo stanovništva sela Dražanj, opština Grocka, Smederevsko Podunavlje, stanje iz 1925. godineNajstariji doseljenici su Dedići. Oni su se naselili kod Točka i tu je osnova sela. Posle njih su došli Mračići, Đurđevići, Cvetkovići, Čulići i ostali.Dedići (Markovići) 13 k., slave Markovdan. Doselio se praded Jovo čoveku od 90 godina iz…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Lipovice (Lopare, Majevica)

Poreklo stanovništva sela Lipovice, opština Lopare (Majevica). Podaci datiraju iz šeste decenije 20. vekaNajstariji rodovi u selu su:Tojići i Tomići, oboje poreklom iz Hercegovine. Tomići su poreklom od Gacka. U ovaj kraj dolazili za hranom. Jovan Tomić (rođen 1892. godine nabraja ove pretke: Ilija, Tešo, Toma, Lazar; doselio se Lazarev…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Donje Vukovsko (Kupres, FBiH)

Poreklo stanovništva sela Donje Vukovsko, opština Kupres, Federacija BiHRanije su ovde živeli Karamani, koji su zamrli. Zečevo Vrelo se zvalo Karamanovac. Pre kuge su živeli Zečevići, koji su sada u Ravnom. Keranovići, koji su bili ovde, odselili su pre Austrije u Mrčaj i u okolinu Travnika.Živanići, Dujmići, Askići, Talići, Zolotići,…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Ljutice (Požega)

Poreklo stanovništva sela Ljutice, opština Požega, stanje iz 1925. godine (Zlatiborski okrug).Selo je jako staro, ali iz toga doba nema starosedeoca. Sve današnje porodice su doseljene.Najstarija porodica u selu su Vasovići, zauzeli sredinu sela i najbolje položaje i imanja. Vasovići su Kakmuži u Kolašinu, ljuta hajdučka i uvek prgava, na…

› više informacija

18. jul 2012.

0

Feljton: Ko su Šumadinci (38)

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Iz Deževe u LepenicuU nastanku šumadijskih naselja granična crta je Prvi ustanakPrema tome, Prvi srpski ustanak je, posle Velike francuske revolucije (1789), druga uspela revolucija u svetu koja je srušila…

› više informacija

18. jul 2012.

0

Feljton: Ko su Šumadinci (30)

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Selo doseljenikaNema istorije bez rodoslovnog pamćenjaMalo je toga zapisano, a od tako malešnog broja zapisa, kako kaže Milićević, propalo je mnogo.Istorija seljačkog društva se ne može pisati bez rodoslovnog pamćenja….

› više informacija

18. jul 2012.

0

Feljton: Ko su Šumadinci (15)

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Knjiga Petra popa zemunskogŠumadija je krajem 18. veka bila središte pobunaU boračkom kršu (u mestu zvanom Borač), za vlade „kralja Stefana (Dušana) i sina mu kralja Uroša” crnorizac Branko Mladenović…

› više informacija