Ilić
Poreklo prezimena, selo Rogljevo (Negotin)
Poreklo stanovništva sela Rogljevo, opština Negotin, stanje između Prvog i Drugog svetskog rata Selo je naseljeno doseljenicima sa Kosova, koji su u ove krajeve stigli seleći se pred najezdom Turaka (u najvećoj meri oko 1695. godine), ali se smatra da ima i starosedelačkih porodica (od starosedelaca su do danas očuvane…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Turica (Lučani, Donje Dragačevo)
Poreklo stanovništva sela Turica, prema istraživanju Jovana Erdeljanovića, koji je 1898. i 1899. proučavao Donje Dragačevo Da je i ovuda bilo starih naselja, svedoči ime Staro Selo i starinsko Džinovsko Groblje. Ali se za današnje stanovništvo zna, da je sve poreklom od doseljenika. Da je ipak i krajem 18-og veka…
› više informacijaPREPORUČUJEMO: Sajt za one koji slave Srđevdan
Portal Poreklo preporučuje svojim čitaocima veoma dobar sajt srdjevdan.org posvećen porodicama koje slave Srđevdan (Sv. Sergija i Vakha). Posebno upućujemo na stranice na kojima su obrađena prezimena i rodoslovi pojedinih porodica. Kliknite na sledeće linkove: Prezimena Rodoslovi
› više informacijaFeljton: Ko su Šumadinci (38)
Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Iz Deževe u Lepenicu U nastanku šumadijskih naselja granična crta je Prvi ustanak Prema tome, Prvi srpski ustanak je, posle Velike francuske revolucije (1789), druga uspela revolucija u…
› više informacijaFeljton: Ko su Šumadinci (35)
Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Iz Adrovca u Adrovac U Šumadiji je bilo ovako: starinci, došljaci pre Prvog ustanka i oni posle Lepeničko selo Bare (stari naziv – u Srbiji je 17 sela…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Srednja Gora (Udbina, Lika)
Poreklo stanovništva sela Srednja Gora, stanje po popisu Like i Krbave iz 1712. godine U jugozapadnom delu Krbavske župe nalaze se četiri veća polja na kojima su se u dotursko vreme mogla razviti jača naselja. Od vremena Turaka na njima postoji selo Srednja Gora, koja se spominje još 1330. godine….
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Velika Krsna (Mladenovac)
Velika Krsna, opština Mladenovac, stanje iz 1925. godine (Jasenica). Poreklo porodica i starine. Prve kuće bili su u Geci, gde su se nastanili najstariji doseljenici Vlajići. Vlajići (Nikolići) 133 k., slave sv. Đurđic. Njihovi čukundedovi Vladislav (Vlaja), Vladimir i Radisav došli iz Crne Gore. Za ovima su došli preci današnjih…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Glibovac (Smed. Palanka)
Poreklo stanovništva sela Glibovac (Jasenica), stanje iz 1925. godine. Prema knjizi Borivoja M. Drobnjakovića “Smederevsko Podunavlje i Jasenica”, str. 297-300. Topografska prilike. Između Kusatka i Palanke reka Kubršnica ima prostranu dolinu, kojom ide pruga Beograd–Lapovo–Niš. Južno od pruge ova dolina je široka, dok je na severu vrlo uska, nastaje odsek,…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Lis (Lučani, Donje Dragačevo)
Donje Dragačevo je 1898. i 1899. godine proučavao Jovan Erdeljanović. Postanak sela i poreklo stanovništva U selu Lisu, kao što se vidi, nema nikakvih ostataka, koji bi neposredno ukazivali na kakvo ranije naselje i navezu njegovu sa današnjim stanovništvom (nema selišta ni starih grobalja niti se izoravaju kakvi tragovi od…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Negrišori (Lučani, Donje Dragačevo)
Donje Dragačevo je 1898. i 1899. godine proučavao Jovan Erdeljanović. Postanak sela i poreklo stanovništva Ime selu i tumačenja o njemu daju već misliti, da su Negrišori bili vrlo davno naseljeni. Ništa pak ne dokazuje bolje starinu Negrišora kao pomenuta nadgrobna ploča s latinskim natpisom. Imamo dokaz koji potvrđuje narodno…
› više informacija


