Poreklo
Na današnji dan: Prva srpska armija oslobodila Beograd 1918.
1. novembra 1918. – Prva srpska armija pod komandom vojvode Petra Bojovića u Prvom svetskom ratu oslobodila je Beograd, prešavši posle proboja Solunskog fronta 500 kilometara pod borbom za samo 45 dana. Beograd je pod austrijskom okupacijom bio u periodu od 1. do 15. decembra 1914. godine, a zatim i…
› više informacijaKnjiga krštenih SPC za parohiju Krstinja (Kordun) iz 1832. godine i spisak stanovnika bivše opštine Krstinja na listama gubitaka Austrougarske vojske u Prvom Svetskom ratu
Saradnik portala Poreklo Jovan Eror priredio je spisak krštene dece, njihovih roditelja i kumova koji su 1832. godine upisani u knjigu krštenih Srpske Pravoslavne Crkve za parohiju Krstinja – Crkva Vavedenja presvete Bogorodice u Širokoj Rijeci. Krštenja je obavljao kapelan i administrator Jakov Živković (datum rođenja, ime deteta, imena roditelja, mesto…
› više informacijaVojnić i okolna sela
Brdo Utinjsko · Bukovica Utinjska · Vojišnica · Vojnić · Gaćeša Selo · Gejkovac · Gornja Brusovača · Donja Brusovača · Dunjak · Živković Kosa · Jagrovac · Johovo · Jurga · Kartalije · Kestenovac · Klokoč · Klupica · Ključar · Knežević Kosa · Kokirevo · Kolarić · Krivaja…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Klokoč (opština Vojnić)
Poreklo prezimena, selo Klokoč (opština Vojnić) Prezimena u Klokoču 1725. godine – Naseljavanje vojnićko-slunjske oblasti (Podaci za 1725. godinu preuzeti su iz knjige „Karlovački generalat“ Vojina S. Dabića) Klokoč i zaseoci koji će se kasnije razviti u posebna sela (Dunjak, Kestenovac, Lipovac Krstinjski…): Barak Bunjevac Busović Vladić Vuinović (2)…
› više informacijaKnjiga krštenih, venčanih i umrlih SPC za parohiju Cetingrad (Kordun) iz 1827. godine; Srbi iz Cetingrada i okolnih sela na ratnim listama gubitaka austrougarske vojske u Prvom Svetskom ratu; Prezimena u opštinskom mestu Cetingrad na Kordunu, prema popisu stanovništva 1948. godine
Saradnik portala Poreklo Jovan Eror priredio je spisak krštene dece, njihovih roditelja i kumova koji su 1827. godine upisani u knjigu krštenih Srpske Pravoslavne Crkve za parohiju Cetingrad – Crkva Svetih apostola Petra i Pavla u Buhači. Krštenja je obavljao paroh Radosav Pajić ili kapelan Mihajlo Kijurina. Cetingrad se u to…
› više informacijaCetingrad i okolna sela
Batnoga · Begovo Brdo · Bilo · Bogovolja · Buhača · Glinice · Gnojnice · Gojkovac · Gornja Žrvnica · Gornje Gnojnice · Grabarska · Delić Poljana · Donja Žrvnica · Donje Gnojnice · Đurin Potok · Kapljuv · Kestenje · Komesarac · Kruškovača · Kuk · Luke · Maljevac…
› više informacijaBanija – literatura za proučavanje doseljavanja, naselja i prezimena
Portal Poreklo objavljuje spisak literature za period od doseljavanja na Baniju do 1948. godine: [1] Manojlo Grbić, Karlovačko vladičanstvo, Karlovac, 1891-1893. – osnovni izvor podataka o naseljavanju Srba [2] Dr Slavko Gavrilović, Građa za istoriju Vojne krajine u XVIII. vijeku; Banska Krajina XVII-XVIII. vijek (dve knjige), Beograd, 1997. – arhivska građa o…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Lipolist (Šabac, Mačva)
Poreklo stanovništva selo Lipolist (Šabac, Mačva). Stanje od 18. veka do prve polovine 20. veka Doseljeni u 18. veku Iz Hercegovine došli: BELJIĆI (Nikoljdan, 52-3 k), od roda Stoponja, i jedan su rod sa Ćenadićima, Lukićima, Gatićima (Danilovići), Stanojčićima (Novakovići), Stojnićima, i Pajićima, – u Klenju. MIJAILOVIĆI (Stepanjdan, 17-1 k), i od njih…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Klenje (Bogatić, Mačva)
Poreklo stanovništva sela Klenje, opština Bogatić. Stanje od kraja 17. veka do prve polovine 20. veka Doseljeni krajem 17. veka KOJIĆI (Vrači, 61 K), iz Dračeva u Hercegovini od njih su ISAJLOVIĆI (3 k), GAJIĆI (9 k), i JANKOVIĆI u Lipolistu. Doseljeni u 18. veku Iz Hercegovine: STOPONJE, od Gackog. Po…
› više informacijaSveti apostol i jevanđelista Luka – Lučindan
Srpska pravoslavna crkva i vernici 31. oktobra (18. oktobra po julijanskom) slave Svetog apostola i jevanđelistu Luku. Portal Poreklo želi srećnu slavu svima koji slave. Praznik je u narodu poznat kao Lučindan i česta je slava srpskih pravoslavnih porodica, a vernici ga slave i kao iscelitelja i zaštitnika pojedinih zanata. Kao…
› više informacija


