Info

22. jul 2012.

48

Pitanje: Poreklo Topalovića iz sela Štulac kod Vrnjačke Banje?

Molim vas za odgovor za poreklo mog prezimena Topalović.Živim u selu Štulac kod Vrnjačke Banje. Moj čukundeda se prezivao Topalović Aleksa, a u popisu stanovništva iz 1834. bilo je samo dva Topalovića iz Ruđinaca, a tada je moje selo i moj predak potpadao pod Ruđince.Tako da je jedan od te…

› više informacija

20. jul 2012.

0

Feljton: Ko su Šumadinci (79)

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Između Juhora i SuvoboraU istraživanju rodova često ima prekida u pamćenju potomakaVelikići u beličkom selu Dragocvetu (slava Sv. Arhanđeo) pamte da su doseljeni iz Bačine u Temniću, ali u Temniću…

› više informacija

20. jul 2012.

0

Feljton: Ko su Šumadinci (78)

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Ravnice su privlačnijeU Gornjoj ili Kragujevačkoj Jasenici, koja se kao etnografsko područje najčešće naziva samo Jasenica, doseljenih Leskovčana ima u trinaest naselja. Pada u oči da su oni uglavnom naseljeni…

› više informacija

20. jul 2012.

0

Feljton: Ko su Šumadinci (77)

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Novi život u ŠumadijiNa seobe su uticale unutrašnje prilike u SrbijiPosle Drugog srpskog ustanka osetno jenjava doseljavanje Leskovčana u Lepenicu, koje je svedeno na usamljene slučajeve. Tada u Brzan dolaze…

› više informacija

20. jul 2012.

0

Feljton: Ko su Šumadinci (76)

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Leskovčani u ŠumadijiPod pojmom Leskovca i okoline podrazumevamo celinu koja se naziva Leskovačka MoravaAkademik Vladimir Stojančević, nesumnjivo jedan od najboljih savremenih poznavalaca i tumača srpske istorije XIX veka, prvi je…

› više informacija

20. jul 2012.

1

Feljton: Ko su Šumadinci (75)

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Stižu CrnotravciI danas ljudi iz okoline Crne Trave važe za vrsne graditelje, vredne i štedljive osobe, mirne naravi. Prilike u Šumadiji, a pogotovu kada je ona oslobađanjem u dva srpska…

› više informacija

20. jul 2012.

0

Feljton: Ko su Šumadinci (74)

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Graditelji TopoleU Karađorđevoj Srbiji nije se samo ratovalo nego i mnogo gradiloU Šumadiji, idući od zapada ka istoku, opada udeo doseljenika iz Osata u ukupnom broju stanovnika. Tako je u…

› više informacija

20. jul 2012.

0

Feljton: Ko su Šumadinci (73)

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Čuveni guslar Živan VujićIstražujući muzičku tradiciju u Gornjoj Jasenici, etnomuzikolog Jelena Jovanović je u kući glasovitog guslara Živana Vujića (1919-1991), od koga je zapisala više pesama, i posebno obradila njegov…

› više informacija

20. jul 2012.

0

Feljton: Ko su Šumadinci (72)

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Potomci junakaGarašani su rođaci vojvoda Boškovića iz BjelopavlićaMeđu viđenijim Bjelopavlićima u Kočinoj krajini i Prvom srpskom ustanku je Hadži Milutin Savić Garašanin (iz Garaša), čiji sin Ilija tvorac čuvenog državničkog…

› više informacija

20. jul 2012.

0

Feljton: Ko su Šumadinci (71)

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Najprivlačnija JasenicaU Šumadijskoj Kolubari je samo jedna porodica, Milinkovići u Vreocima (1948. godine ih je bilo četiri kuće), koja slovi kao drobnjačka, jer, kako je zapisao Petar Ž. Petrović, „doskora…

› više informacija