Poreklo prezimena, selo Banjica (Beograd)
Poreklo stanovništva sela Banjica, grad Beograd. Stanje iz 1903. godine. Prema studiji „Okolina Beograda“ Riste T. Nikolića. Priredio saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković Poreklo stanovništva:Banjica. — Današnje je selo Banjica novije, postalo u doba kneza Miloša. Prvi stanovnici, koji su zaselili ovo selo, živeli su najpre u selu Topčideru “više konaka”…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Kumodraž (Beograd)
Poreklo stanovništva sela Kumodraž, grad Beograd. Stanje iz 1903. godine. Prema studiji “Okolina Beograda” Riste T. Nikolića, NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V). Priredili saradnici portala Poreklo Nebojša Novaković i Milodan Položaj sela.Selo je na izvorištu Kumodraške Reke, koja postaje od Staroselskog i potoka Topole. Sastoji se…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Vidanje (opština Klina)
Poreklo prezimena sela Vidanje, opština Klina (Peć). Stanje iz 1998. godine. Prema studiji Danila Stijovića, “Onomastika dela severne Metohije”. Priredio saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković. Poreklo prezimena:Vasić, jedna kuća. Vode poreklo iz sela Gornje Leviće. Ovde su od 1932. godine. Slava Sveti Aranđeo; mala slava Sveti Ranđeo letnji. Informator Ruža Vasić…
› više informacijaPoreklo prezimena, opština Ljig
Poreklo prezimena opštine Ljig. Stanje iz 1949. godine. Prema studiji dr Borivoja M. Drobnjakovića, Varošica Ljig (SAN 1949. godine). Priredio saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković Današnje stanovništvo Ljiga čine uglavnom prve generacije doseljenika iz sela ranijeg Kačerskog — današnjeg Ljiškog i iz Kolubarskog sreza. Osim porodica koje su se ovde naselile…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Balatun (Bijeljina)
Poreklo prezimena sela Balatun, opština Bijeljina. Stanje iz 1974. godine BALATUN ima 373 kuće. Delovi sela su: Balatun, Panjik, Salaš i Trnjage. Poreklo porodica:Mišići (Jovanjdan), Đilasi (Stjepandan) i Letići (Đurđic) iz Crne Gore su.Od Letića su: Marinkovići, Arsenovići i Radovanovići.Bojičići (Đurđevdan) iz Koceljeva su u Srbiji,Miščevići (Jovanjdan) iz Divoša u Sremu.Škorići (Jovanjdan)…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Međaši (opština Bijeljina)
Poreklo stanovništva sela Međaši, opština Bijeljina. Stanje iz 1974. godine Međaši imaju 300 kuća. Selo se deli na Kozlučane i Topolovaču. Po narodnom predanju Ere su doseljenici iz Hercegovine, a Šijaci su starinci. Poreklo porodica:Starinci su Glišanovići (Mratindan) i Leginovići (Miholjdan).Iz Hercegovine su: Jovanovići, zvani Kukići (Đurđevdan), Markovići (Jovanjdan).Od tri brata Jovana,…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Klinci (Herceg Novi)
Poreklo prezimena sela Klinci, opština Herceg Novi. Stanje iz 1913. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković.Selo se nalazi po sata istočno od Porto Rosa, u jednoj visoravni, između dva brežuljčića, s one strane poluotoka prema otvorenom moru, u visini nad morem 146-189m. elo se dijeli na Klince i Ljumotiće, jedno…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Rose (Herceg Novi)
Poreklo stanovništva sela Rose, opština Herceg Novi. Stanje iz 1913. godine, prema studiji “Boka” Sava Nakićenovića. Priredio saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković.Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu poluostrva luštičkog, pri samom žalu morskom, u visini nad morem 1-14m. Klima je oštrija nego li u obližnjem Hercegnovomu, jer je više izloženo vjetrovima,…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Uzem (Kriva Palanka, Makedonija)
Poreklo stanovništva sela Uzem, opština Kriva Palanka. Stanje iz 1975. godine Današnje stanovništvo:Kako je i napred izneto, užem su naselili stanovnici iz drugih sela i krajeva. Naseljavanje je izvršeno u prvoj polovini 19. veka. U svakoj mahali živi samo jedan rod. Zato su imena rodova i mahala ista.Na padini levo od Krive reke je rod Stravici…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Mokrine (Herceg Novi)
Poreklo prezimena sela Mokrine, opština Herceg Novi. Stanje iz 1913. godine Poreklo rodova KosićS. Nakićenović je obavjestio o porijeklu Kosića iz Komana u Crnoj Gori 1687, te da slave Đurđev-dan. Interesantno je svjedočenje dr J. Dedjera u njegovoj radnji “Hercegovina” u kojoj pominje Kosiće u Ljubomiru: “Kosići su prije dvadeset godina doselili…
› više informacija