Poreklo prezimena Streličić

2. april 2024.

komentara: 1

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

STRELICE – STRELIČIĆ

(u Pasjem Nuglu)

Vode porijeklo od bratstva Tomovića iz Golije, odakle Mališa Tomović, oko 1820. godine, uskoči u selo Ljevišta, u Gornju Moraču, gdje se nastanio. Mališa je bio dobar strijelac i hrabar junak, pa ga zato nazvaše Strelica. Po njemu njegovi potomci dobiše prezime Strelice. Mališa je poginuo u jednom sukobu sa Turcima na planini Lukavici kod Dragilova vira.

Mališa je imao sina Jakova, koji se oženio od bratstva Bojovića iz Šaranaca, kod kojih se nastanio u selu Zminici. Jakov je bio junak i poginuo je 1875. godine na Ograđenici u borbi protiv Turaka. Ostali su mu sinovi: Dimitrije, Miloš, -Luka, Simo i Simeun. Luka, Miloš, Simo i Simeun preselili su se 1889. godine u mjesto Šilovo kod Sijarinske Banje. Simo i Simeun su poginuli u Prvom svjetskom ratu, a Lukini potomci po Luki uzeše novo prezime Lukanovići, kako se i danas prezivaju.

Dimitrije Jakovljev preselio se iz Zminice u Pasji Nugao, gdje su živjeli njegovi potomci do šezdesetih godina 20. vijeka, kada su se iselili radi zaposlenja u druge krajeve naše zemlje, tako da sada od ovog bratstva niko ne živi u Pasjem Nuglu. Najviše ih ima u Beogradu.

Slave Jovanjdan zimski.

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić


Kraći prilog o Strelicama – Streličićima objavio je i Branko R. Radeč u svojoj knjizi Sveti Nedeljko Rakovički iz Drvara kod Vučitrna, koji donosimo u nastavku.

Prvo pojavljivanje prezimena Streličića nalazimo u knjizi Atanasija Uroševića „Kosovo“, koji je vršio popis seoskih domaćinstva na Kosovu od 1936. do 1938. godine. Zabeležio je da su se u selu Drvare kod Vučitrna, odmah nakon završetka Drugog balkanskog rata 1914. godine naselili Streličići i Maslovarići.

Urošević deli naseljenike (primedba autora-pogrešno) na autokoloniste i koloniste. Autokolonisti su oni naseljenici koji su kupovali imanja, a kolonisti su naseljenici koji su dobili zemlju od države, i to su uglavnom bile utrine.

Streličiće svrstava u autokoloniste.

Sama reč kolonista, koja se odomaćila u našem rečniku, je neprimerena.

Srbi ne mogu biti kolonisti na Kosovu i Metohiji, oni nisu okupirali Kosovo, već su se samo vratili odakle su njihovi preci morali da beže od Turaka.

Miloš Anđelić iz Vučitrna u knjizi „Stanovništvo Vučitrna i okoline poslednjih sto godina“ (NIP „Novi Svet“, Priština 1997. godina), zapisuje prezime Streličić, ali ih propustom upisuje u selo Resnik. Prevideo je da sela Resnik i Drvare deli potok.

U knjizi „Učesnici balkanskih ratova 1912-18.“, stoji „Streličić Miloš, Toplički ustanak“. „Streličić Neđo, prota, streljan u OZN-i u Beogradu 1944. godine“, piše u knjizi „Žrtve drugog svetskog rata“ (str. 204 i 205).

Milan Lazarević, komšija Streličića (umro 2020. godine), u knjizi Branka R. Radeča „Podčičvička sela kod Vučitrna na Kosovu“ (2022.) pominje ih i tačno navodi lokaciju gde su imali kuću i imanje u selu Drvare. To je sad lokacija u blizini nekad fudbalskog terena „Durković“ naniže prema potoku, između imanja Vujovića i Vučinića.

Ove podaci u biografiji ne mogu se naći, jer nisu bili dostupn.

Da su se Streličići doselili u selo Drvare kod Vučitrna nakon završetka Drugogbalkanskog rata, pokazuje skoro otkriven kupoprodajni ugovor Nedeljkovog oca Miloša sa kupcem njegovog imanja u Pustom Šilovu kod Medveđe, još 1912. godine. Dve godine kasnije, doselili su se u Drvare.

IZVOR: Branko R. Radeč, Sveti Nedeljko Rakovički iz Drvara kod Vučitrna, Beograd : Kulturno-prosvetna zajednica, 2023.

Ovom rodu pripada i Sveti Nedeljko Rakovički, sveštenomučenik iz sela Drvare kod Vučitrna, ubijen od komunista 1945. godine.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Nemanja Jović

    Strelice su se u selu Pusto Šilovo kod Medveđe po nekim izvorima doselili 1893. godine. Otac Nedeljko rođen je pod prezimenom Strelica 1907. godine u Pustom Šilovu. Njegovu krštenicu sam lično pronašao. Krstio ga je igrom slučaja paroh u Medveđi, Stojan Gvozdić, čiju je ćerku otac Nedeljko kasnije oženio. Stričevi oca Nedeljka su se verovatno zbog nedostatka obradivog zemljišta ubrzo i iselili. Sin Miloševog brata Luke rođen je čini mi se 1898. u blizini Žitnog potoka. Simeon i Sima su po nekim izvorima otišli u Rusiju. Nekoliko godina kasnije je i Luka nestao. Navodno je u jednom sukobu ubio čoveka i od tada mu se izgubio svaki trag. Miloš je pod prezimenom Streličić prodao imanje u Pustom Šilovu 1912. porodici Rajković, koja je i danas vlasnik toga zemljišta. Gde su Streličići bili od 1912. do 1914. meni nije poznato. U selu Drvare su naseljeni 1914. Toško Vlahović jedan od vođa Topličko – Jablaničkog ustanka zabeležio je da se sa Milošem Streličićem susreo kad je prešao Pustu Reku, krajem 1916. Da li su oni tada izbegli sa Kosova? Nismo još došli do odgovora. Posle Prvog svetskog rata život nastavili na Kosovu. Miloš je imao pet kćeri i ocs Nedeljka. Nedeljko je završio Prizrensku bogosloviju i bio sveštenik na Kosovu, a zatim u Rakovici. Imao je tri kćeri od kojih je jedna umrla kso dete. Miloš je umro u Drvaru 1945. Oca Nedeljka su komunisti likvidirali u proleće 1945. Ako neko ima još nekih podataka neka se javi na [email protected].