Branko Lustig je bio hrvatski producent i glumac jevrejskog porekla. Bio je dvostruki dobitnik nagrade Oskar za filmove Šindlerova lista (1993) i Gladijator (2011), a za iste filmove je dobio i nagradu Zlatni globus. Tokom Drugog svetskog rata bio je interniran u koncentracione logore Aušvic i Bergen-Belzen. U Holokaustu je izgubio skoro kompletnu porodicu, preživela je samo njegova mama.
Branko Lustig je bio prva generacija mađarsko-poljskih Jevreja rođena u Hrvatskoj. Bio je sin jedinac Mirka Imra Lustiga, konobara, i domaćice Vilme rođene Giter. Živeli su u Osijeku gde je rođen Branko 10. juna 1932. godine.
Porodica Lustig pripada mađarskim Jevrejima, a potiče iz grada Pača u zapadnoj Mađarskoj. Tokom 19. veka u Pači je bilo nekoliko porodica Lustig, a Brankova loza može da se prati od njegovog čukundede Salamona i čukunbabe Sare. Pored Brankovog pradede Samuela, imali su i sina Gotliba (1840) i ćerku Erži (1844).
Samuel Lustig je sa suprugom Karolinom Linom rođenom Gut imao Vilmoša (1870), Kalmana (1874), Herminu (1875), Helenu (1878), Gizelu (1879), Samuela (1881) i Sali (1884). Vilmoš se oženio Selinom Fric 1895. godine, Hermina se udala 1900. godine za Ignaca Kona iz Pače a Gizela 1899. godine Mora Ciglera.
Deda Branka Lustiga, Kalman Lustig, rođen je 18. marta 1874. godine u Pači, a venčao se 17. novembra 1903. godine u Hahotu sa tamošnjom žiteljkom Gizelom Cigler. Koliko je poznato, Kalman i Gizela Lustig su imali dva sina, Mirka Imrea (1904) i Julija (1910). Porodica se uoči rođenja drugog sina preselila u Čakovec (Hrvatska). Julio je sa suprugom Iluš Mušensker imao sina Bandija, na žalost svo troje je stradalo u Holokaustu. Kalman Lustig je preminuo pre rata, a njegova supruga je ubijena u logoru 1944. godine.
Baba po ocu Branka Lustiga, Gizela rođena je u mađarskom gradu Hahot 7. avgusta 1880. godine u porodici Henrika Ciglera i Johane Ane rođene Kon. Henrik Cigler i Johana Ana rođena Kon su imali i Katalin (1870), Morica (1872), Gustava (1874) i Malvin (1877).
Majka Branka Lustiga, Vilma potiče iz porodice poljskih Jevreja Gitera. Emanuel Giter (Suha, 1883 – Jasenovac, 31.10.1944) i Sidonija Salamon (1884. Valpovo) pored Vilme su imali još tri ćerke: Gizelu (1906), Elu (1908) i Reginu (1914). Emanuel i Sidonija su najpre živeli u Donjem Miholjcu, potom u Bijeljini da bi se posle Prvog svetskog rata doselili u Osijek. Cela porodica osim Vilme je stradala u Holokaustu.
Čukundeda Branka Lustiga (po maminoj strani), Aron Giter sa suprugom Gitl je imao dva sina: Danijela (1840) i Nehemiju (1852). Nehemija Giter (Suha, 1852 – Hšanov, 1936) i Rahela Rosi rođena Rufajzen imali su Emanuela, dedu Branka Lustiga, zatim Izraela (1890) oženjenog 1916. godine sa Taubom Skarnieslavkom, i ćerku Gitel Gizelinu (1894) udatu 1926. godine za Isaka Zaudera.
Komentari (0)