Poreklo prezimena Čavrak

10. februar 2024.

komentara: 0

Prezime Čavrak je prisutno u Hrvatskoj, najviše na Kordunu, Baniji i u Gorskom Kotaru.

Na popisu stanovništva  NR Hrvatske 1948. godine prezime Čavrak zabeležno je u sledećim mestima:

Benkovac (Delnice) 1,

Velika Trapinska (Virovitica) 3,

Virovitica 1,

Vukova Gorica (Karlovac) 4,

Duga Resa (Karlovac) 1,

Gorinci (Karlovac)  32,

Gračenica Gornja (Kutina) 1,

Gušće (Sisak) 24,

Žavnica (Križevci) 6,

Žegar (Ogulin) 11,

Žuta Lokva (Brinje) 7,

Zagreb 5,

Zelenac (Ogulin) 11,

Karlovac 19,

Kratečko (Sisak) 1,

Križevci 1,

Letovanić (Sisak) 17,

Lukavec Posavski (Sisak) 1,

Mahovo (Sisak) 25,

Martinska Vas (Sisak) 1,

Ogulin 1,

Osijek 5,

Prepelana (Virovitica) 2,

Petrinja 6,

Preloščica (Sisak) 1,

Slunj 1,

Split 3,

U vezi Čavraka iz Gorskog Kotara navodi se sledeće:

Rodonačenikov lični nadimak nastao je od reči čavraka (čavka, vrana), koja na podrugljiv način opisuje neke njegove osobine. Prezime sličnog značenja je Čavka. Prezime je tipično za ogulinski kraj, posebno za tounjsko područje.

Rod je nastao u 16. veku, a prvip put se prezime Čavrak spominje 1602. godine u spisima koji potvrđuju Čavracima  plemstvo za zasluge u borbi s Turcima kraj Siska. U sisačkom kraju su stekli posede. Rodovske ogranke su razvili u selima Mahovu, Letovaniću i Gušću.

Rodovski ogranak Čavraka nalazio se u 17. veku u bosiljevačkom kraju. Tamo se 1650. spominju kmetovi Mate i Tomo Č. u Lešću na Dobri. U bosiljevačkom kraju Čavraci su razvili rodovsko naselje u selu Gorincima.

Krajem 17. veka jedan se ogranak bosiljevačkih Čavraka preselio u obližnji tounjski kraj, te u brinjski kraj.

Zemljišne knjige (1775. godine) sadrže podatke za jednu kućnu zadrugu u Zdencu (Mate).

IZVORI:

Leksik prezimena SR Hrvatske, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1976, str. 107

Hrvoje Salopek, Ogulinsko-modruški rodovi, Matica hrvatska – Ogulin; Hrvatska matica iseljenika i Hrvatsko rodoslovno društvo “Pavao Ritter Vitezović” – Zagreb, Zagreb, 2007, str. 297-298

Vukota i Akim Miljanić, Prezimena u Crnoj Gori, Beogradska knjiga, Beograd, 2007, str. 470

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.