Poreklo stanovništva sela Gora, opština Vogošća. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Vogošća i Bioče u Bosni“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja i vode.
Mahalu Goru čini veći broj manjih sela, različitih po položaju, privrednim prilikama i sastavu stanovništva, ali sva imaju u glavnom planinski karakter. Bilo je podesnije da se svako zasebno opiše.
SEDRAŽ je u strani ispod Gradine, između potoka Bjelava i Plavuljače, a hatar mu se spušta sve do Ljubine.
Kroz selo teku još dva potoka: Jarin i Studenac. Osim Bjelave, svi ostali ljeti presušuju. Vodu nose sa Bjelave, koju su čunovama i jažvom doveli do kuća.
Njive su većinom ispod a manje iznad kuća. Zovu se:. Do, Bjelana, Bara, Močila, Potkućnica, Gaj; šume su po stranama Bjelavi, Crvenoj Zemlji, Kosi i .Jarinu Gaju.
Ima 6 kuća.
-Maunoge (5 K.; Miolj dan) su starinom iz Gareva u Gatačkom Polju. Ima ih i u Sarajevskom Polju (S. E. 3. H1,125).
-Đurić (1 k.; Jovanj dan) je došao prije tri godine iz Malešića u kuću svoje punice.
KRČ je ispod brda Prljuge. Založnice, Lokve i Nabožića, a spušta se do Ljubine. Od Sedraži ga dijeli potok Plavuljača, a od Gore Sutmar. Kuće i njive su po prisojnim stranama i pored seoskog puta. Pored sela, između grobalja, teče potok Zakutnjica, koji ljeti presuši. Vodu donose sa vrlo jakog vrela Prijevora.
Njive su sve po stranama ispod pomenutih brda. Zovu se: Dovinja, Potkućnica, Zakućnica, Ljumenta, Kamenita Njiva, Orašje, Vinograd, Krčevine, Velika Njiva, Ravan, Pustinja, Kalajdžić, Breza. Ispaše i šume su po Nabožiću i na Dubovu Orašcu, na lijevoj strani Ljubine. To je sve „mera“. Ima i izprivatnih šuma.
Na Krču su 2 pravoslavne i 4 muslimanske kuće.
Na njivi Pustinji bile su kuće muslimana koji su iztinuli u nekom davnašnjem ratu. Iznad kuća Nikolića je muslimansko groblje i do njega staro pravoslavno, koje se već slabo raspoznaje. To je „svatovsko groblje“: tu su se, priča se, sreli i isjekli muslimanski i pravoslavni svatovi.
Pored puta, kod Nikolića kuća, su dva prevaljena „grčka kamena“, koji su svaljeni s neke međe ozgo. Na jednom je ivajan krst sa spiralnim ornamentima i užetom. Na jednom nišanu u starom muslimanskom groblju pretstavljeni su u reljefu topuz i luk sa strelom. Kad su Nikolići doselili, zatekli su u selu jednu praznu kuću.
–Nikolići (2 k.; Nikolj dan) su starinom od Kolašina. Najstarije im je prezime Gruje. Kako su bili iz Novakove Doline, prozovu ih Novakovićima, a Turci ih po pradjedu prozovu Nikolićima. Dok su bili u Kolašinu, bilo ih je u zadruzi 76 čeljadi. U Bosnu su krenuli stoga što je ovamo bila „praznoća“ i naselili se na Krču prije 100 godina.
Pradjed Nikola imao je brata Petra i od njega su Petrovići na Nebočaju. Isti su rod i Nikolići u Mrakovu, u Ponijerci i u Krivoj Rijeci kod Kladnja. Jedan je od Nikolića otselio u Tarčin.
Muslimani:
-Paće (4 k.) su starinom Hadžići iz Sarajeva. Na nekoj vojsci prozvali su ih Paćama. Njihova je roda doskoro bilo u Sarajevu pa su izumrli.
I muslimani i pravoslavni imaju u selu svoja groblja.
GORA. Selo je u prisojnim stranama pod Nabožićem. Vodu donose većinom sa vrela Hamzinice. Niz Bare silazi ispod Nabožića jedan potok na vrelo Glog. Od ovih voda
i Hadžinog Vrela postaje potok Sutmar ili Sutmaj.
Njive su većinom ispod kuća i zovu se: Sječunica, Do Potkuća, Osoje, Hamzić–Njive, Vina, Prisoj, Orućevac, Šlame. Gajevi i Gajić su šume, a ispaša je po Nabožiću i pored
Ljubine.
Sve su kuće ispod puta koji ide u Kamenice, Od potoka Sutmara pa do potoka Orućevca. Selo je raštrkano; ima 7 muslimanskih i 1 katoličku kuću.
Na gornjem kraju sela, na Podlipi su šest stećaka.
Izumrli su u selu neki Delije, koji su bili starinci, i Sarači, oboji muslimani. U selu je boravio i neki Salih Duraković iz Jošanice. Na Osoju je bila kuća age Hafiza
Čučuka iz Sarajeva. Tu je bio i neki Bartula, koji je otselio u Vareš.
Muslimani:
-Alići (3 k.) su doselili od Gacka u Hercegovini. Za vrijeme rata je jedan od njih prešao iz sela Gareža u kuću Krupalića, svojoj punici; u ovoj su kući bili ranije pominjate Delije.
-Hajre (Z k.) su doselili iz Tisovića.
Bez svoje su kuće Latifovići (1 por.), došli iz Sarajeva.
Katolici:
Kajić (1 k.): otac mu je doselio prije šezdeset godina iz Solakovića.
Muslimansko je groblje na mjestu Latici iznad puta, a Kajići se kopaju u katoličkom groblju na Krivačama, u Kamenici.
KRUGLJAK ili OKRUGLJAČA. Selo je u prisojnoj strani isp0d brda Kamena. Od Gradače i Gore ga dijeli Nabožićski Potok. Na jugu selo dopire do šume Hrastika, iznad izvora
potoka Sutmara. Po njivama je više vrela s kojih nose vodu. Njive su u krčevini i po stranama: Okrugljak, Pod Kamenom. Oko njiva je hrastova i bukova šuma: Hrastić,
Kamena, Okrugljak.
Kuće su raštrkane i međusobno udaljene i po pola kilometra. Svi su u selu katolici i ima ih 4 kuće.
–Jović (1 k.) je doselio iz Tisovika na ženovinu.
–Matić (1 k.) je doselio iz Tisovika i rod je s Matićem u Gradači.
–Kojić (1 k.) je prešao iz Gore pred rat; jedan je u Gori i dalje ostao. Starinom su iz Solakovića.
-Čiplak-Mirčić (1 k.) je doselio pred rat iz Orača.
GRADAČA je u strani ispod brda Gajeva do Nabožićskog Potoka. Ima više manjih vrela.
Njive su: Potkućnice, Prala, Torinei Alijine Njive. Po međama ima mnogo šume, i selo stoga izgleda kao skorašnja krčevina.
Kuće su raštrkane na rastojanjima od 50—200 metara. Ima 7 kuća.
Njive blizu starog sedišta zovu se po nekoj udovici Hankinim Njivama, i od nje je ta zemlja došla Paćama na Krču. U selu živi sećanje na Aliju i Diva, koji su izumrli. U Gradači su ranije živili muslimani. Gdje je sada klanica Ibr. Paće iz Krča bile su kuće i ispod njih trzan. Ti su muslimani radili o zemlji, a zimi i kada bi bili besposleni pravili su dugmeta („kazasi“). Za jednog velikog rata dignu ih Delije, koji su takođe izumrli, i nijedan se nije vratio. Bilo ih je tri kuće. Danas u selu žive samo katolici.
-Matić (1 k.) je doselio iz Tisovika 1918 god. Rod su mu Matići na Okrugljači i Matići u Višnjici, koji su tamo starinci (S. E. Z. HLIII, 342).
–Lukić–Šajo (1 k.) je doselio iz Grabeža, a starinom je iz Bogšića.
–Krečari (2 k.) su tako prozvani po očuhu koji je imao krečanu. Staro im je prezime Tomići. Ne znaju odakle su starinom.
-Pranjići (2 k.) su prešli iz Starićevine, a starinom su iz Višnjice. Ima ih i u Starićevini. Daljom su starinom iz Vareša (na ozn. mjestu).
–Perić (1 k.). Pošto mu se kuća „oborila“, Jozo Perić je prešao iz Ljetovika u Goru svojoj
majci, koja se bila preudala za Kajića. Rod su mu Perići u Bogšićima.
LJETOVIK. Selo je u prisojnoj strani istoimene kose, ispod Nabožića. Od Selišta ga dijeli Potok, od Kamenica kosa Krivača i ljetovički Potok. Kroz selo teku manji potoci, koji ljeti presuše. U selu je veći broj izvora. Najbolje su vode Vinograd i Kupušnjak.
Njive su većinom po stranama i dolinama ispod kuća. Zovu se: Vinograd, Potkućnice, Dužice, Kotline, Abazovine, Bor, Viškuća, Hrastić, Vilićevina; šuma i ispaša je po
Nabožiću. Ima i sjenokosa.
Kuće su raštrkane. Ima 8 katoličkih, 2 pravoslavne i 5 muslimanskih kuća.
Od starina je u selu „grčko greblje“ kod Nikolića kuća.
Katolici:
–Ilići (1 k.), ranije Jozići, vjerovatno su došli iz Vidotine.
–Blažević-Garac (1 k.) bio je ranije u Poriječi; dalje porijeklo nepoznato.
–Milanovići (2 k.) su starinom Krište od Livna, a u selo su došli iz Sarajevskog Polja. Od toga je roda i Krišto (1 k.) u ovom selu. Milanovići su svoje sadašnje prezime dobili od svog očuha još prije okupacije.
–Jozić (1 k.) u Crniovcima je jedan rod s Jozićima u Poriječi i Kamenicama. Došao je 1919. god. s Kamenica ženi u kuću. Starinom je iz Vijake.
–Bartule (2 k.) su starinom Bartolovići iz Kožljega.
Pravoslavni Nikolići (2 k.) su od Nikolića na Krču, odakle su došli.
Muslimani Abadžije (5 k.) su starinom iz Sarajeva. Ima ih u Orahovu Dolu i u Trtorićima.
Katoličko je groblje na Krivačama, muslimansko u selu, a pravoslavno na Krču.
SELIŠTE i DUČEVCI. Selište je u strani ispod Gajeva između Divova Brijega i Dolova, a iznad puta i sela Ljetovika.
Njive su po Selištu, Dolovima i Maljevom Dolu. Malo dalje od Selišta, isp0d Sgijene a iznad puta i kuća Abadžija su u strani Dučevci.
Muslimani:
–Kahrimani (1 k.) su došli prije dvadeset godina iz Misoče, gdje su starinci (nav. djelo, 1559).
Katolici:
–Bartulovići (1 k.) su doselili iz Tisovika. Po prababi Anuši zovu se Bartole. Staro im je prezime Markovići-Jarmanovići, i rod su s Markovićima u Tisoviku, koji su starinom iz Dalmacije (nav. djelo, 347).
–Ilići (2 k.) su „starinom Mijatovići iz Vlašića u Kopošićima.
KRIVAČE. Selo je u strani ispod puta za Kamenice i spušta se do Rijeke. Od Ljetovika ga dijeli Ljetovički Potok, a od Kamenica potok Jasik. Voda im je Korito blizu kuće.
Njive su: Krivače, Donja Bašča, Velika Njiva i Potkućnica. Šuma im je Kremeš preko rijeke.
Ispod Krivačkog Brda je jedna kuća katolika Kneževića. Otac im je doselio iz Ričica kod Imotskog u Dalmaciji, odakle je iselio zato što ih je bilo više braće a zemlje malo. Došao je kao majstor na dvadeset godina prije okupacije.
Na Krivačkom Brdu je katoličko groblje u koje se kopaju katolici iz Gore. Prema njemu je staro „grčko greblje“.
KAMENICE. Selo je u strani pod Stijenom između Dučevaca i Ždrijela. Nasred sela je vrelo Korito, koje neki put presuši, i onda nose volu s manjih vrela po njivama.
Njive su većinom ispod kuća i spuštaju se do Rijeke: Katulje, Brdo, Breščić, Kaldrma. Šuma je po Ždrijelu i Stijeni, a ispaša po Nabožiću.
Prvi se u selu naselio neki Jozo iz Vijake, i od njega su Jozići (4 k. sa 7 por.).
–Petrović (1 k.) je doselio kao najamnik iz Sarajevskog Polja. Oboji su katolici.
STARIĆEVINE. Selo je u strani ispod Ljetovika, a pored Rijeke. Ima više vrela.
Njive su: Igrišća, Lučice, Sad, Luka, Okruglica i Božinica.
U selu je šest kuća. Svi su katolici.
–Bilići (2 k.) su starinom iz Bogšića.
–Lukić (1 k.) došao je prije dvadeset godina, takođe iz Bogšića, i nije rod s Lukićem-Šanjom.
–Bartula (1 k.) je ovamo prešao iz Crniovaca.
–Pranjić-Stokić (1 k.) je sišao s Gore, a starinom je iz Višnjice. Dalje porijeklo vodi iz Vareša (nav. djelo, 342.).
–Pranjići (1 k.): nepoznato porijeklo.
PORJEČ. Selo je u strani pod Gorom a pored Rijeke. Vodu nose s Rijeke Ili s vrela u Luci, a zimi s potoka koji dijeli selo od Starićevine.
Ziratne su zemlje u Poriječi, Luci, Crnilovcu, Stojkovcu i Potkućnici. Oko Rijeke ima šume.
Kuće su raštrkane. U selu je 5 kuća katolika sa 6 porodica.
–Jozići (1 k.) su došli s Kamenica; starinom su iz Vijake. Ima ih i u Crniovcima.
–Matići-Oćevci (1 k.) su doselili prije pedeset godina iz Oćevije kod Vareša i
nisu rod Matićima na Gradači.
–Jozići II (1 k.) su iz Vidotine. Pod istim je krovom i Raković, čiji je još i djed bio u ovom selu; nepoznatog je porijekla.
–Zečević-Tikvina (1 k.) rodio se u Bogšićima, a starinom je iz Lepenice (S. E. Z. HLIII, 347). Došao je ženi u kuću, oženivši se jednom udovicom Rokovića.
–Lukić (1 k.) je starinom Tomić iz Jajca. Doselio mu je otac prije okupacije.
DUBOVO je u osoju brda Dubova, na lijevoj strani Rijeke, a pored stare kaldrme koja je išla iz Sarajeva u Olovo. Vodu donose sa vrela na njivi.
Njive su u strani, opkoljene odasvud šumom Dubovom i Krivačkim Osojem.
Selo se, izgleda, pominje u prvoj polovini XV vijeka.
Na Dubovu je jedna prazna kuća, u kojoj je stanovao Iviš Krnjić, katolik, koji je otselio u Alipašin Most. U kući Milovanovića bio je neki Jova Ješić, sada u Sarajevu. U kući Nikolića bio je ranije Ivo Juko.
U selu je bio i Neđo Nikolić. Pošto je on umro (a bijaše doselio 1912. s Ljetovika), kći mu je 1924 dovela u kuću Todora Kordu (1 k.). Opširnije o Kordama v opisu Svraka.
–Milovanović (1 k.; Miolj dan) su starinom iz Hercegovine i zajedničkog porijekla sa Palamarima i Trivunovićima u Sarajevskom Polju (S. E. Z. XI, 247).
Sahranjuju se u groblju na Grabljevoj Njivi.
GAREŽ. Selo je u osoju ispod brda Velikog Dola, a iznad Rijeke. Od Dubova ga dijeli Potok, a od Sokolića Kaljavi Potok, koji izvire ispod Dubravice. Vodu donose sa česme
kod Alića kuća.
Njive su većinom ispod sela: Ravna Njiva, Do, Brijeg, Žile i Međa.
Selo je razbijenog tipa. U njemu su samo 5 kuća muslimana.
–Alići (3 k.) su od Alića na Gori.
–Stomarnjaci (1 k.) se zovu i Gačani. Oni su iz Hercegovine i rod su sa Stomarnjacima u Misoči u Visočkoj Nahiji.
–Trebinjci (1 k.). Otac im je došao iz Solakovića i priženio se ovdje, a
starinom je iz Trebinja.
U staro groblje na Raskršću se kopaju Stomarnjaci, a ostali u groblje na Zobišću.
SOKOLIĆ. Selo je u strani iznad Rijeke a ispod Druma i Vjetrene Glave. Ljuti Potok ga dijeli od Kremeša. Vodu nose sa vrela i korita u njivi ispod kuća a u Dubravi–
cama s bunara.
Njive su većinom ispod kuća: Ravan, Do, Bezisten, Dubravice. Šuma i ispaša je po Sokoliću iznad sela i Ljeskovu Dolu. Pod selom je i čair Krčevina.
–Alići (2 k. sa 3 por.), muslimani, prešli su ovamo prije okupacije s Gareža i krčili.
–Šundul (1 k.; Arhanđelov dan), pravoslavni, došao je s Crnog Vrha. Njegovi su stari bili „Bošnjaci“. Izrodili su se u Košarama, pa prešli na Crni Vrh, a odatle ovamo i na Pale.
Muslimansko je groblje na Drumu, a pravoslavno na Grabljevoj Njivi.
LJUBINA. Selo čini jednu cjelinu a po upravnoj podjeli podijeljeno je na dva dijela, između kojih je Ljuti Potok; jedan dio spada mahali Gori a drugi Jošanica. Selo je ispod brda i sela Kremeša, u osoju, a iznad Rijeke.
Vodu nose sa vrela Draška.
Njive su većinom ispod kuća: Jevenjak, Polje, Vijenac i iznad kuća Prizren. Šuma i ispaša je po brdu Kremešu.
Selo je staro. Vjerovatno se na ovo selo odnosi pomen “Ljubimlje”, mjesta u Vogošći, u sidžilu sarajevskog mule 1565/66. God. 1682 pominje se i neki Nikola iz Ljubine kao priložiik zejtina za sarajevsku crkvu (Skarić, nav. djelo, 149).
–Boškovići (3 k.; Jovanj dan). U ljubinu je došao prije okupacije Jovan Bošković iz Nevesinja. Ranije su prislužavali Sv. Savi, pa su to napustili.
–Vukanovići (2 k.; Arhanđelov dan) su došli prije okupacije, a starinom su iz Kazanaca kod Gacka (S. E. Z. XI, 196).
–Veljić (1. k.) je nepoznatog porijekla kao i onaj u Nebočaju, a isti su rod.
–Lazić (1 k.; Jovanj dan) je došao iz Malešića.
U polju, pod selom, je naseljena penzionarka Čehinja Gotvald.
Groblje je na mjestu Drašku.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Vogošća i Bioče u Bosni“. Priredio saradnik Porekla Milodan
Komentari (0)