Poreklo prezimena, selo Bijele Vode (Kakanj)

Poreklo stanovništva sela Bijele Vode, opština Kakanj. Prema knjizi  Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela, komunikacije i vode.

Selo je u strani brda Kićeve koje deli od Kaknja. Između Kićeve i Brezovica je pr0dolje Do, u kome je naselje Kučići. Zirati Kučića i Bijelih Voda su izmešani. Na jugu su sela Hausovići i Mramor; od Hausovića deli šikara Ravne, a od Mramora deli Kićeva. Istočnu granicu čini kosa sa bregovima Borovima i Ravnama; na toj kosi je selo Banjevac.

Ispod sela teče Bjelovodski Potok; izvire pod Makljenkom. Važan je još izvor Dubovik. Na Bijeloj Njivi je istoimena voda. Kod Zajimovića kuća je voda Usjelina, a kod dža.mnje, na sredini sela, vrlo snažna česma. Svi ovi izvori otiču u potok, i u njima ima vode preko cele godine.

Zemlje i šume.

Zirati su po dolini oko potoka i po stranama. Zovu se: Ravne, Bare, Dubovici, Otesi, Danave, Slivlja, Selišća, Okrugljače, Pogrebnice, Jasici, Ćalamovine i Krćevine. Ispaša je po šikari po Kićevi, Palama i Ravnama. Sve su muslimanske kuće u strani ispod Kićeve i oko džamije.

Tip sela i ostali podaci.

Najgornje su 9 kuća Zajimovića, a ispod njih su 6 kuća Šahinbegovića, 1 Šehića, 2 Silajdžija, 1 Cerića, 2 Dedića, 1 Omerovića, 1 Hodžića, 1 Aganovića, 1 Kazazovića.

Iznad muslimanskih kuća je na Bijeloj Njivi kuća pravoslavnih Petrovića i na Kaurovini kuća Blažanovića.

Na Rusavi je jedan „grčki kamen“. Kad je držan pazar u Kaknju, išao je put preko Bijele Njive. Priča se još i ovo. Kad bi zenički kadija dolazio na pazar u Kakanj, poneo bi sobom i sekiru. Do podne bi sudio, a posle podne bi usekao tovar drva, natovario na konja i oterao kući. Ranije je džamija bila pod selom, kraj potoka, dok su u nju dolazili i muslimani iz Tršća.

Poreklo stanovništva.

Izumrli su muslimani Kahvedžići, koji su bili došli s Vrtlišća na Bijelu Njivu.

Muslimani:

-Zajimovići (9) su starinom iz Kazanluka, sad čuvaju jedan bakarni sud, donet iz toga mesta.

-Silajdžije (2) su starinom iz Anadola. „Starjenik“ im je došao nekoj udovici u kuću.

-Šainbegovići (6) su odnekle došli s turskom vojskom, ali se ne zna odakle. Kad su došli, tri su ih brata ovde poginula.

-Hodžići, Dedići, Šehići, Omerovići i Aganovići. Svi su jedan rod (6), i zajedničko im je prezime Hodžići.

Došli su odnekle:

-Cerić (1) ne zna ništa o svome poreklu. Stari su mu bili spahije.

-Kazazovići (1) su došli iz Sarajeva pre okupacije.

Pravoslavni:

-Petrovići (1) su najstariji doseljenici od pravoslavnih. Čine jedan rod sa Cvijićima u Kučićima, i starinom su iz Krajine. Nedavno im je došao kuću Mile Nedić—Škorda, koji služi Jovanjdan.

-Blažanovići (1) su nepoznatog porekla. Služe Mioljdan, a prislužuju Sv. Arhanđela. Po „didu“ Blažanu su prozvani Blažanovićima.

Groblja.

Pravoslavno je groblje na Rusavi iznad sela, a muslimanska su groblja kod džamije, na Okrugljačama i na Podgrebnicama.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“.  Pripremio saradnik Porekla Milodan.