Poreklo stanovništva naselja Crnač (ili Crnče), opština Kakanj. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela, komunikacije i vode.
Naselje se zove Crnče i Crnač, ali se ipak više čuje naziv Crnač. U njemu su sela Crnče ili Crnač, Mahala, Marković i Sokališće. Crnačko muslimansko groblje na kosi Lisini deli Crnač od Donje Zgošće na jugu; zatim granica prelazi preko Crnačkog Potoka na kosu Greben, na Laz i Križ, i kosom ide na Hausovsko Greblje; to je zapadna granica, a severna granica ‘ide od Hausovskog Groblja preko Polja u Potok, pa na Debelo Brdo, s Debelog Brda na Stipan pa u Rijeku, tako da Gradina ostaje Crnču. Rijeka čini istočnu granicu prema Donjoj Zgošći.
Sela Crnač, Marković i Mahala su po stranama ispod Gradine, a Sokališće je na desnoj strani Crnačkog Potoka, što dolazi s Banjevca u Bijelim Vodama. U Crnču ovaj potok prima s desna Potok kraj Rova, što dolazi s Polja, a c leva potok što postaje od Lapače i Tegova pod Debelim Brdom i Stipan-potok, što teče između Glavičicei Gradine.
Svako selo ima vrelo ili bunar. Najvažnija su Kalfića Voda i Kuduzka Voda.
Zemlje i šume.
Njive su po stranama i zovu se: Brista, Balina Njiva, Selišća, Strana, Doca, Maovske Njive (t. j. Mahalske), Gradina, Sokališće, Jasik, Jezerac i Luka. Kosnica imaju u Ponierima. Ispaša je po Debelom Brdu, koje je pod sitnom šumom. Po selu se vide mnogi ostaci od nekadašnjih šuma.
Tip sela u istali podaci.
U Mahali su samo muslimani: 8 kuća Kubata, 2 Helja, 1 Kahvedžića, 1 Beganovića i 1 Alića. U Crnču ili Kuli su katolici: 2 kuće Košćića i s njima Šimić-Borovičanin, 2 Kalfića, 1 Božića i pod njima, „na Brista“, 1 Kalfića. U strani dola Markovića su po 1 kuća muslimana Bidera i Alajbegovića i na Stipanu, iznad njih, 1 kuća Beganovića. Pod brdom Glavičicom je 1 kuća katolika Živanovića. U Sokališću su po jedna kuća katolika Živanovića, Stojčića i Mađara, zatim pod Gajem 2 kuće katolika Lovrića i pod njima 5 muslimana Čizmića, a do Jezerac ih deli od ostalih u Sokališću.
Priča se da je u Markovićima bila kula Kraljevića Marka, a u Kuduzima (u Crnču) kula njegova savremenika i junuk Kuduz Delalije, još „grčkoga vakta“. Taj se Kuduz rvao s Markom.
Na Crnču je kula aga Pinjića iz Sarajeva, sada napuštena, i tu je Kuduzka Voda. Po drugom predanju, u Markovićima je bio neki Marko; tu je živeo, a „tarafana“ (kovnica novca) mu je bila u Markovu Dolu za Gradinom, u ivničkom ududu, i dok bi se sunce iza brda rodilo, on bi sakovao po sedam talira.
Priča se da su Ivnička i Crnačka Gradina bile vezane „sindžirem“ i da su hrtovi hodali po tom sindžiru. Ibro Čizmić je nalazio na Crnačkoj Gradini komade lanaca, kopalja i drugog gvožđa. Priča se, da je na Adelovića Guvnu bilo selo.
Na Gradini je nesumnjivo bilo neko utvrđenje, jer ova i susedna Ivnička Gradina vladaju prolazima i okolinom. Za gradinu se čuje naziv Stipan ili Stjepan, ali se tim imenom obično zove niže zemljište, zapadno od te gradine, a dalje je Zastipanje. Za samu je gradinu više u običaju naziv Gradina. Od Donje Zgošće ide kroz Crnač, do mesta Stipana, stara kaldrma, delimično još sačuvana.
Poreklo stanovniptva.
Muslimani:
-Čizmići (5). Po dedovu se nadimku zovu Čizmama ili Čizmićima, a ranije su se zvali Dedići. Ovog su roda i Kadrići, koji su odselili u Zlokuće. Od Kadrića sam čuo da su starinom c Drijena.
-Bader (1) je starinom iz „Vidije“ za Stambolom.
-Helje (2) su došli iz Zlokuća pre okupacije.
-Alajbegović (1) je doselio iz Kaknja na ženovinu.
-Kahvedžić–Goronja (1) je došao kao najamnik pre više od 20 godina s Gore. Oženio se ovde i ostao. Starinom su Šljive iz Visokog. Ovog su roda i Kahvedžići u Popima.
-Kubati (8) i Alići (1) su jedan rod nepoznatog porekla.
-Beganovići (2) su nepoznatog porekla.
Katolici:
-Jovanovići (1) su starinci.
-Kalfići (3) su starinom od Vijake. Došao im je „djedov djed“. Pre Turaka su bili u Aljinićima.
-Košćići (2) su došli iz Ričice pre okupacije.
–Stojčići (2) su davno došli iz Jelašaka.
-Božić (1) je od Božića u Bukovlju. Zovu ga i Kalfićem, jer mu je mati od Kalfića.
-Mađari (1) su starinom „iz prijeka“. Ima ih i u Ratnju i u Vukanovićima.
-Lovrići (2) u Crnču, na Polju i na Krevniku su jedan rod. Davno su doselili iz Dalmacije.
-Šimić–Borovičanin (1) je starinom s Borovice.
-Živanovići (2) su nepoznatog porekla. Ima ih i na Banjevcu. Doseljeni su, ali ne znaju odakle.
Groblja.
Svi se muslimani kopaju u groblju pod selom, „na Brista“, a katolici u groblju u Popima.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)