Poreklo prezimena, selo Bijelo Polje (Kakanj)

Poreklo stanovništva sela Bijelo Polje, opština Kakanj. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela, komunikacije  i vode.

Ovo naselje čine sela Bijelo Polje, Lukovo Brdo, Polje i Bradaši. Lukovo Brdo, Polje i Bradaši su na jednoj površini od oko 600 m., a Bijelo Polje na jednoj „posedlici“, znatno uravnjenom bregu na toj površi. Sela su međusobno prilično udaljena, naročito Bradaši od Bijelog Polja. Dolina Dobre Vode deli Bradaše i Lukovo Brdo od Bijelog Polja, a Smreke dele ukovo Brdo od Bradaša. Dobra Voda je potok što otiče od vrela Jazjenca i teče u Lužnicu.

U Bijelom Polju donose vodu sa Gajine pod selom, a u Lukovu Brdu sa vrela koje je takođe pod selom. U Bradašima nema dobre vode nego nose vodu većinom sa potoka.

Zemlje i šume.

Zemlje za obrađivanje su većinom ispod i oko sela po Stranama, Konjskim Dolovima, Zabreznicama, Zabaščama, Jezeru, Torinama i dr. (Jezero je sasvim malo jezero desno od puta što ide iz Bijelog Polja u Sutjesku; obraslo je šašom. Po njemu se zovu i okolne njive Jezero). Ispaše su na Bjeloševici i Jezeru a šuma u Lužnici.

Tip sela i ostali podaci.

U Bijelom Polju su u čoporu oko većeg slobodnog prostora, na kom ima stara lipa, 2 kuće Bjelopoljaka, 3 Juriča, 1 Jurič–Grgića, 3 Vuletića, 1 Antića, 1 Obralije, 7 Konša.

U Polju, do Jezera su 2 kuće Dujmovića i 1 Maduna. Na Lukovu Brdu su 6 kuća Petričevića, 2 Jonjića i 2 Begovaca. Te kuće obrazuju porodične grupe. Na Krčevini nešto dalje od sela je 1 kuća Basića. U Bradašima su 2 kuće Bartola, 2 Šola i po jedna Begovića i Kekira.

Iznad Jezera ima nekoliko „grčkih“ grobova na jednom vrščiću. Svakako pod uticajem literature, u selu se veruje da je na Bijelom Polju stajao Kulin–ban, i to kod Jezera.

Po narodnom predanju, selo je dobilo svoje sadašnje ime po tom, što su njegovi seljani sterali bele haljine kad su naišli baše prilikom osvojenja Bosne. Prvi pouzdan pomen Bijelog Polja je iz 1244. god., kao što je ranije izneto. Selo se pominje, 1669, kada je gvardijanom postao fra Josif Bilopoljac. Na granici prema Trnovcima je stećak Kosijerov Kamen. God. 1685 na Bijelom Polju poginuoje neki Mehmed Čelebija.

Poreklo stanovništva.

U selu žive muslimani i katolici.

Muslimani su:

-Bijelopoljaci (2) su bili starinom iz Anadola i došli su kad je Bosna „fet činjena“. Bijelopoljaci su bili begovi i imali su timar negde oko Bos. Broda. Njihovo je zatim bilo celo Bijelo Polje (selo), Planinica, pola Bištrana, i imali su kmetove u Duboštici i Gračanici. Priča se da su u selu kod lipe imali bubanj. Kad god bi katolicima bio kakav svetac, udarali bi u bubanj da idu na posao. Za vreme kuge bili su spali na jedno čeljade; bio je muškarac i oženio se s Bištrana. Salibeg Bjelopoljak zna ove pretke Osmanbeg — Salibeg — Mehmedbeg – Mehmed–beg — Osmanbeg.

–Begovci (2) su davnašnji doseljenici iz Dobuja.

-Obralije (1). Otac je doselio pre 40 godina iz Obra na ženovinu; u Obrama su starinci.

Katolici:

Starincima se smatraju i jedan rod čine Konše (7) i Pavlovići, odnosno Begović (1) i Kokor (1).

-Pavlovići su prešli na Bradaše iz Bijelog Polja. Starinom su svi Nikolići iz Olova. Kad je razorena crkva u Olovu, onda su jedni došli u Arnautoviće. Jednom prilikom — ne znaju kako — ostane samo jedno dete od njihovog roda. Njega uzme sebi beg Bjelopoljak, othrani ga i Oženi iz Ratnja. Prozvao ga je Konšom, i taj im nadimak ostade. Od toga Konše namnoži se rod i raseli Konša ima i “u Haljinića”. Po jednom predanju od tog roda, od Nikolića, su i begovi Zečevići u Visokom.

-Petričevići (6). Doselio im prapraded Andrija iz Lovreća kod Imotskog u Dalmaciji; dakle oko 1800. Najpre je bio u službi fratara na Teševu i onda se stalno naselio na Lukovu Brdu. Iz Lovreća je otišao c toga, što je imao brata trgovca, koji se bio zadužio pa hteo i njegovu zemlju prodati.

-Juriči (4) su proterani sa Kupresa pre 140 god. Boravili su najpre u Trnovcima, pa za vreme jedne kuge izbegli na Bijelo Polje.

-Vuletići (3) su starinom iz Lištice u Hercegovini, a bili su ranije i na Bištranima.

-Antići (1) su starinom Bebeci od Ljubuškog, odakle su doselili pre 70 god. Zvali su se i Škrobe, Vrančići i Bajići. Bili su ranije i na Jasikama.

-Jonjići (2) su starinom iz sela Pobabja kod Imotskog, a doselio im je ded pre 70 god.

-Dujmovići (2) i Madune (1) su jedan rod i starinom iz Blata u Dalmaciji.

-Basić (1) je rodom iz Lovreća u Dalmaciji. Bio je prosjak i pre 37 god. naselio se u selu.

-Bartoli (2) su došli sa Čemerna (srez Visoko) i rod su sa Bartolima po Višnjici.

-Šole (2) su doselili iz Vukanovića 1924 god.

-Topalović je došao iz Miljačića ženi u kuću.

Katoličko groblje je između Konjskih Dolova i Zabreznice, a muslimanska na Frljakovici ili Mioljdanu za Bjelopoljake i muslimane iz Seoca, a za Begovce u Krčarevu Treblju ispod Bartola.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.