Poreklo stanovništva sela Ostrlja, opština Vareš. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja, komunikacije i vode.
Slavinska Rijeka deli Ostrlju od naselja Šošanja i Lučića. Do Stara Selišća deli od Slavina na severu; tim dolom otiče potok od vrela Ždrebana u pomenutu reku. Uz taj do granica se penje na Saračev Brijeg pa na Raskršće, koje deli od Planinice. Sa Raskršća granica silazi u Vuči Kotac, pa u Katin Potok, i ide ovim potokom sve do njegova ušća y Rijeku, do Sastavaka; taj potok deli od Radonjića na istoku. Ranije je udud bio veći, i granica je, pošto je sišla u Katin Potok, prelazila na Krš, s Krša išla kosom niz. Lučevac na Jezero iznad Radonjića, pa niz kosu na Crvenu Stijenu pod Radonjićima i onda potokom na sastavne Slavinske Rijeke i Katina Potoka.
Od pomenutog Raskršća polazi vrlo dugačka kosa pravca s.–j.; veže za Slavinsku Planinu, a produžava se između Slavinske Rijeke i Katina Potoka do sastavaka. Kosa je vrlo uska a vrlo strmih strana. Zove se Kosa. Nejednake je visine, i pojedini joj se delovi zovu, idući od Raskršća na jug. Najpre je mesto Dragaš, zatim dolazi zaravnjeni deo kose Dolići i Stubo s kojih se dižu Glavičica i Brabonjak, a onda veće uzvišenje Fatovo Greblje (1124 m.). Istočna se strana kose zove Ragodost, a zapadna se deli na Okret pod šumom, Selišća pod njivama i Velike Šume.
Selo je visoko u strani iznad Slavinske Rijeke a pod Fatovim Grebljem; desno Od kuća je dolić Podbunar. Iznad sela je izvor Voda.
Zemlje i pume.
Njive i čaire su većinom na Brdu iznad sela. Na Brdu su: Guvna, Bojišća, Ravan, Stubo, Mati-Selišća, Našuma (Nad-šuma), Pod Brdom i Pod Bojišća. Ispod sela su Selišća i Ravan. Pod šumom su Ragodost, Okret, Velike Šume i Dragaš.
To je većinom sitna šuma, i služi kao ispaša Ostrlji i Šošnjima. U Ragadosti su delovi: Pješćanov Do, Dolnja Kosa, Prvi Do, Koćarin. Na Mati–selišću je gaj Beganovića.
Tip sela i ostali podaci.
U selu su 2 kuće Lulića, 1 Beganovića i Rizvana ili Rizvanovića. U kući Ibre M. Rizvanovića je i zet mu Kećanović. Sem jedne kuće Lulića, sve ostale su u jednom čoporu.
Na visu Fatovom Greblju je srednjevekovno groblje s 11 stećaka u obliku paralelopipeda i visokog i niskog sarkofaga. Okrenuti su u pravcu sz.–ji. „Grčkoga vakta“, njivice su krčene i sejane; tu je i Kraljevo Guvno; to je sada šuma iznad sela.
Priča se, da je selo stradalo od kuge i da se Katin Potok prozvao po tome, što je u njemu poginula neka Kata. U Bašči, nakraj sela, je neko staro muslimansko groblje; ne zna se čije je i u njemu se niko ne sahranjuje.
Poreklo stanovništva.
U selu žive sami muslimani, i svi su došli iz drugih mesta. Pomenute starine su dokaz da je ovde bilo naselje i u srednjem veku i u prvim vekovima turske uprave, te su sadašnji rodovi došli možda u njega pošto je opustelo. Zna se da su u Dragašu bili neki Sarači, i da se po njima zove Saračev Brijeg.
-Lulići (2) su starinci; verovatno su i oni došli sa Slavina kao i:
-Beganovići (2), koji su davno prešli sa Slavina, i smatraju se starincima.
-Rizvanovići ili Rizvani (10) su ranije bili u Piromanima, u Podvincima, a na Ostrlju su prešli još pre kuge.
-Kećanović je došao u decembru 1918. na ženovinu; rodom je iz Bos. Petrovca.
Seosko je groblje kod Vode.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)