Poreklo prezimena, selo Bulčići (Visoko)

26. avgust 2023.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Bulčići, opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja i vode.

Ovo naselje ima vrlo dobre prirodne granice. Potok Vrutak deli ga od Trnovaca na severu, a pošto promeni pravac, onda i od Lukova Brda na zapadu. Na Drumu se taj potok sliva u Jazjenac, i Jazjenac čini dalje granicu prema Bištranima na jugozapadu, a šuma Margeta deli od Lužnice na jugoistoku.

Potok Vrutak, nešto ispred svoga ušća, prima s leve strane potočić Jezero, što izvire u Pivčoj Bari i teče ka jugozapadu. Među Vrutkom i Jezerom je Brdo. Uporedo s Jezerom teče potok Kovačevac ili Mrakov Potok. Izvire na Kovačevcu, i saliva se u Rijeku (Jazjenac) kod Velikih Nišana. Među Jezerom i Kovačevcem je duga terasirana kosa Markov Do, a levo od Kovačevcaje Margeta. Kovačevac prima i pritočicu iz Pakovice u Margeti.

Kod ušća Kovačevca odvaja se od druma Visoko-Sutjeska krak koji se penje na kosu Mrakov Do, ide preko nje poput diagonale i prelazi preko Vrutka, pa se produžava kroz Trnovce. Blizu Vrutka je, kraj ovoga puta, selo Bare. Nad kućama, prema zapadu, diže se do Prijeke. Iznad Glavice je ravan, koja veže za Brdo (672 m.). Deo ravni Sdonje strane puta zove se Šamanovine, a s gornje Oplotje. Selo Bulššći su po gornjoj ivici ravni; pojedine se kuće penju uz Brdo, a sve gledaju u istok.

U Barama nose vodu sa Studenca pod selom i c bunara u selu, a u Buličićima s Krčevine u Gardijanovu Čifluku.

Zemlje i šume.

Zirati (njive i čaire) su oko sela: Pivča Bara, Orastja, Dolići, Krčevine, Bartolovice, Jezera, Peranovci, Stubla, Kaline i Selišće, a niz Mrakov Protok su kosnice: Kovačevac, Čaire Sokolovića, Jonđa, Zelena Bara, Ograda i Mrakov Potok. Mrakov Do, Margeta i Podgreblje su pod sitnom šumom, koja služi i kao ispaša. Ima i privatnih hrastovih gajeva, od kojih je najveći Gardijanov Gaj, u zapadnoj strani Brda sve do Jazjenca.

Tip sela i ostali podaci.

Na Kovačevcu iznad Bara je 1 kuća katolika Andrića, u Barama su 3 kuće muslimana Sokolovića, a na Glavici 1 muslimana Kumbara. U Biličićima su u jednom čoporu: 7 kuća Vukančića, 3 Marjanovića, 1 Kovića, 2 Duspera, 1 Mijića, 3 Pavića, 1 Mišina i 1 Andrića. U Gardijanovu Gaju je 1 kuća Medibarića, a u Mrakovu Potoku su krčevine od pre 10—15 godina, i tu su raštrkane kuće: 2 Pavića i 1 Babića i na Rankovićima (završetak kose Mrakovog Dola) 2 Marjanovića. Svi su katolici.

Na Brdu, u sadašnjem katoličkom groblju, ima preko 30 stećaka raznog oblika. Ima i dosta starih krstača. Ispod Bara, na sadašnjem putu, ima nešto sačuvane kaldrme. Zovu je Kolino Gumno, i vele da je „grčka“. Na jednoj humci na putu iznad Bara su tro stećka.

Selo je stradalo od kuge. Bio je toliki pomor, da je samo jedan čovek kopao mrtvace i to tako da bi mrtvaca vezao za letve pa vukao na groblje.

Priča se, da su „šehitluci“ pod selom iz doba „mubarećije“. (V. opis Bištrana). Godine 1918 naselje je mnogo stradalo od gripa.

Poreklo stanovništva.

Katolici:

– Andrići (2), Marjanovići (5) i Vukančići (7) su jedan rod i zajedničkog porekla s Andrićima u Trnovcima. Stari su im pričali, da su pre dolaska Turaka, bili u današnjim Arnautovićima, i da su tada izbegli na svoje „stanove“ u ovom selu. Andrići su došli s Počivala još za turske vlade i naselili se na Kovačevcu kao kmetovi.

-Pavići (5) su možda starinci. Jedni su odavde otišli u Aljiniće.

-Dusperi (2) su došli još za turske vlade. Opširnije u opisu Sutjeske.

-Babić (1) je možda doselio s Turbića i da je od Babića u Bjelavićima.

Ković (1). Otac mu je donet kao dete s Lukova Brda.

Lidibarić (1) je vanbračno dete neke Jevrejke Lide i nekog Franca.

-Mijići (1) i:

-Mišin (1) su nepoznatog porekla.

Muslimani:

-Sokolovići (3) su ranije bili na Omerbegovini u Podvincima; inače se smatraju starincima. Imali su timar u Koraju. Jedni su bili odavde odselili u Rogaticu, i tamo su pomrli.

-Kumbare (1) su starinom iz Užica. Bili su u Podstienju; jedan je odatle došao ovamo, a drugi u Trnovce.

Katoličko je groblje na Brdu, a muslimansko na Glavici.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.