Poreklo prezimena, selo Podvinjci (Visoko)

8. avgust 2023.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Podvinjci (u knjizi Podvinci), opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja, komunikacije i vode.

Granice su ovog velikog naselja: od Gračanice na jugozapadu deli kosa Lisica, od Breze na jugoistoku dele Crvena Zemlja, Bioke i Kapa i put Drum. Prema Kokoščićima na severoistoku granica prelazi preko Ravni i ide na Grab u Rijeci. Odavde granica ide uz Rijeku do Babina Skoka, pa onda uz brdo Okrilje, koje deli od Šošanja i Bukovika, a od Lužnice na zapadu deli brdo Hum. Mnogobrojna sela ovoga naselja su oko Podvinačke Rijeke ili Rijeke, što dolazi iz „planine“ i čiji se gornji tok zove Slavinskim Potokom. U ovom su naselju sela: Gornji i Donji Podvinci, Do, Hodžići, Haluge, Kaljuni, Krčevina, Lazine, Nadarovići, Omerbegovina, Piromani, Rijeka, Strugač, Rapci i Vojići. Pod Kapom, u dolu Strugaču, postaje potok Strugačić, koji se, pod Kokoščićima, sliva u Podvinačku Rijeku. U tom je dolu selo Strugač. Levo od ovog potoka i Rijeke su kose Boruša, Gaj i Glavica. Pol njima su sela, odozgo na niže: Hodžići, Spahići ili Gornji Podvinci i Nadarovići, čije su kuće u „prijeslonu“ iznad uskog polja, a iznad kuća je šuma.

S Vrtača pod Kapom dolazi potok Vrtače i teče između pomenute Glavice (desno) i brda Vranjače (levo) u Rijeku. U strani pod Vranjačom, blizu Rijeke je selo Stojanovića ili Omerbsgovina. Levo od Vranjače je Pašalin Do, zatim jedna kratka kosa, pa Do. U Dolu su sela Do i Donji Podvinci, jedno uz drugo, ali se obično Donjim Podvincima zove ceo deo naselja na niže od Piromana, dakle onaj deoukom žive samo pravoslavni. Levo od Dola je kosa Bukovcem. Za Bukovcem je Slana Voda. Levo od ovog dola je selo Rapci, pod brdom Lazom. Na desnoj strani Rijeke je prvo selo Kaluni ili Do. Selo je s obe strane Dola pod kosom Lazinama, između Rijeke i Bukovačkog Potoka. U Gornjem Dolu je Groznjičava ili Gronjičava Voda i teče kroz Do na Kaljune, te se sliva u Rijeku kod vrela Toplice, uznad ušća Strugačića. U strani pod Lazinom, idući niz Rijeku, a između dva potoka je selo Lazine. Zatim dolazi selo Vojići, y strani iznad džamije. Desno od Urve je brdo i šuma Margita u najužem smislu. Na Margiti je selo Krčedina. Desno je do Ploče ispod Barica; njim teče potok Barice. Pod Krčevinom, na Pločama, potok Barice i Bukovački Potok, koji dolazi dolom Urvom, zajednički se salivaju u Rijeku. U strani, desno od Barica su Piromani. Pod Humom su, u strani, Haluge. Pod Halugama su dolovi Luke i Krčane Bare; na kraju noslednje je selo Rijeka.

U ovom naselju ima mnogo izvora, ali se pojedina sela služe i vodom iz Rijeke. Hodžići, Gornji Podvinci, Nadarovići i Stojanovići nose vodu iz Rijeke. Rapci nose s Česme, koja leti presuši, i c Rijeke. U Dolu je, iznad sela, voda Studenac. Kaljuni imaju svoju vodu, kao i Lazine. Na Vojićima je Korito, na Piromanima Javor.

Zemlje i šume.

Na levoj obali Rijeke su zirati: Strugač, Potkućnice, Ulice, Lanišće, Pašalin Do, Zabrdišće, Potok, Rakita, Ilovača, Rapci. Na desnoj su strani zirati: Vojići, Lazine, Repišće, Zavoda, Hasina Njiva, Makljen, Radova, Bare, Luke, Krčane Bare i Haluge.

Oko sela ima mnogo šuma koje služe, u isto vreme, i kao ispaše. Na levoj su strani Rijeke: Boruše, Gaj, Glavica, Vinca, Vranjača, Kosa, Bukovac i Bare; na desnoj su strani: Crni Vrh, Lazina, Gaj, Hum i Haluge.

Tip sela i ostali podaci.

Muslimani žive u selima oko sastavaka Bukovačkog Potoka i Rijeke,a u selima kraj Rijeke a iznad sastavaka; pravoslavnih je u tim selima malo, a muslimana nema nikako u selima ispod sastavaka. U Strugaču su 2 kuće pravoslavnih Đurića ili Mihailovića. U Hodžićima su 5 kuća Muhamedagića ili Hodžića i 1 Zahirovića, u Spahićima 2 Jusića i 4 Spahića, a u Nadarovićima 1 Spahića; svi su muslimani. U Stojanovićima su 2 kuće pravoslavnih Stojanovića. U Dolu i u Donjim Podvincima su 5 kuća Radosavljevića i 1 Mirkovića, a na Rapcima još 1 Mirkovića; svi su pravoslavni. U Kaljunima su 5 kuća Kaljuna i 1 Fišeka; muslimani su. Na Lazini je 1 kuća muslimana Malanovića c Alijagićem i Jusićem, a na Vojićima 2 kuće pravoslavnih Todorovića. Na Pločama je, između Baričkog i Bukovačkog Potoka, 1 kuća muslimana Jusića, a na Krčevini ili Radenićima 1 muslimana Spahića. U Piromanima su muslimani: 2 kuće Zukana i 1 Murta. Ispod sela je strm odsek ka Rijeci. Pod Humom i Piromanima na Luci, kraj reke je 1 kuća pravoslavnih Vidićevića. Na Halugama su 2 kuće Mirkovića i na Rijeci 1 Nogića.

Šuma između Podvinaca i Breze zove se Vinca; po njoj je i naselje dobilo ime. Piromani su prozvani po nekom Piromanu, koji je ovde živeo. Zna se i sada njegov grob s natpisom; jedan mi je hodža rekao da je taj grob star 200 god.U Rapcima ili Vrapcima (retko se čuje Vrapci) su Šabića Vrt i Zahirovića Luka; to su uspomene na rodove koji su sada na Vjesolićima.

Kod džamije su zajedno staro „grčko“ i današnje muslimansko groblje. Priča se da je na Vojićima, koji su samo 100 metara iznad džamije, bila crkva, a „priko kose tavnica“. Sama džamijska zgrada nije stara, ali je na tom mestu postojala džamija još pre 200 godina. Bila je još jedna džamija pod Piromanima. I sad se zna mesto gde je bio „harem“. Jedan starac pravoslavne vere, koji je nedavno umro, sećao se te džamije. „Na Ulica, pod Međom niže Omerbegovine, bilo je „grčko greblje“. Na nekim mestima dobro su sačuvani ostaci kaldrmisaiog puta što je išao iz Visokog u Podvince. Pod Kaljunima je, kraj Rijeke, turbe jednoga šehita. Priča se da su to bila dva brata Arapina, koji su živeli u Crvenoj Stijeni u Radonjićkoj Rijeci. Jedan je sahranjen u ovome turbetu, a drugi na mestu Arapovcu, oko 20 minuta uz Rijeku. Po drugom predanju, bio je samo jedan Arapin, koji je poginuo na Crvenoj Stijeni. Mrtav je doneo glavu pod pazuhom do Arapova Greba ili Arapovca, i tu mu je glava ukopana, a trup mu je došao sam na mesto gde je sada turbe.

Poreklo stanovništva.

Na Omerbegovini su bili begovi Sokolovići; sada su u Velikim Trnovcima. Imali su čardak i na Rapcima. Upašalinom su Dolu nekada bili Cigani. Izumrli su pomenuti Piromani, a iselili Zahirovići i Šabići.

-Muslimani:

-Zukani ili Zukanovići (2) su starinci. Ranije su se zvali Aličkovići.

Spahići (6) su ranije živeli u Lužnici, a i u LužnIcu su bili doselili, verovatno iz Trnovaca.

-Kaljuni (5). „Šukundjedi“ su im došli iz Neretve.

-Jusići (4) su starinom Pozderovići. Po ocu se zovu Jusići. Doselio im je ded iz Titorića pre 80 god. na ženovinu.

-Muhamedagići (5), koji se zovu još i Xodžićima, Imamovićima ili Sarajlićima. Otac im je došao pre 80 godina na svoju zemlju.

-Murto (1) je došao iz Ričice pre 30 god na kupljenu zemlju.

-Fišeci (1) su došli pre 30 godina sa Kokoščića, a u Kokoščiće im je došao ded iz Vareša.

-Zahirovići (1) su došli s Vjesolića pre 20 godina.

-Alijagića (1) otac je došao iz Bosnića u Mulićima.

Od Malanovića nema muškaraca, nego su mu kćeri bile udate za Jusića i Alijagića, i oni su sada u toj kući.

Pravoslavni:

-Radosavljevići (5). Njihov praded, Radosav Vuković, doselio je iz Hercegovine. Pok. Petar Radosavljević, kom je bilo 115 godina kad je umro, pričao je da je od kuće bežao u Planinicu i da je tom prilikom od pravoslavnih u Podvincima ostao samo njegov rod. Slave Sv. Savu.

-Todorovići ili Tošići (2) su zajedničkog porekla s Radićima u Balibegovićima.

-Stojanovići (2) u Podvincima, Lužnici i Kokoščićima su jedan rod i starinom su Nestorovići iz Hercegovine. Doselio im je praded. Slave Jovanjdan.

-Đurići ili Mihailovići (2) su verovatno starinom iz Hercegovine. Slave Grigorijevdan.

-Mirkovići (4) u Podvincima, Đorđići i Tanasići u Lužnici i Đorćić u Dobrinju su jedan rod i starinom iz Hercegovine. Slave Sv. Arhanđela.

-Nogići (1) su starinom iz Krajine. Opširnije u opisu Podlugova i Vratnice.

-Krajišnik (1) je došao s Pala, 1918, ženi u kuću Vidićevića, od kojih u Podvincima nema više muškaraca. Krajišnikov je ded došao iz Krajine; zvao se Srbo, pa su se po njemu zvali i Srbićima. Slavi Nikoljdan.

Groblja.

Muslimanska su groblja na Radovanu pod Piromanima; kod turbeta se kopaju Muhamedagići. a kod džamije oni za koje se plati. Pravoslavni se kopaju uosoju Radovana, u Lužnici.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.