Poreklo prezimena, selo Desetnik (Kakanj)

Poreklo stanovništva sela Desetnik, opština Kakanj. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja i vode.

U ovom su velikom naselju sela: Briješće ili Gornje Selo, Desetnik, Dolac, Gojkovići, Rošćevina, Smrdeća, Svinjci i Šemaljka.

Na jugu, Bukve dele od Sebinja a kosa Vruci i brdo Tavnik od Papratnice. Kosa Svinjci i Ometaljka dele od Bićera na istoku. Severnu granicu čini reka Bosna. Zapadna granica prema zeničkom srezu polazi od Bosne, ide uz potok Močila, pa kosama Močilima, Igrišćem, Kićinim Grebom, Trešnjevicama i Vjetrenim na Bukve. Sredinom Desetnnka teče Desetnički Potok; izvori su mu pod Bukvama i Tavnnkom.

Od sastavaka potoka Tamnika ili Tavnika i Vrutačkog Potoka, koji prima Jošanicu, nastaje Desetnički Potok. Ispod ovih sastavaka je Gornje Selo ili Briješće u prisojnoj, levoj strani potoka, a pod strmom i visokom stranom Briješćem; na suprot selu je Krkov Do na desnoj strani potoka. Iznad ovoga sela, na kosi Svinjcima je selo Svinjci. Oko 150 metara ispod Gornjeg Sela, opet u prisoju su Gojkovići, na suprot kratkom Docu na desnoj strani potoka. Iznad Gojkovića se diže veliko brdo Šemaljka (692 m). Pod Šemaljkom, pod Čairom izvire Šemaljski Potok i teče na istok u Desetnički Potok; pod kućom N. Đukića sastaje se s manjim dolom Papratišćem. Na samom brdu je selo Šemaljka, na levoj strani potoka; strane desno od potoka su pod šumom: Dragolozi, Križ, Cipale i pomenuto Briješće. Levo, u strani iznad seoskog puta, a niže od ušća Šemaljskog Potoka je selo Dolac. Odmah ispod Doca je Donje Selo ili Desetnik u užem smislu. Selo je pod stranom, na levoj strani potoka; preko potoka je kosa Kolomno, Onišno. Kuće su zbijene i penju se uza stranu. Od Šemaljke se pruža prema severu do Smrdeća, u kom je selo Smrdeća. Levo od ovog dola je kosa Krijep — Ruža— Kukrika, a desno Petrice—Nahotine —Brdo—Malo Brdo—Vinogradi (terasa). Dolom teče potok Smrdeća; izvire na Manjači. S one druge kose koja je na mestu Nahotiča znatno sužena, spušta se do prema Desetničkom Potoku; do i selo u njemu zovu se Mahotine. Na dnu dola Smrdeće, blizu Bosne je selo Rošćevina.

Gornje Selo nosi vodu s Česme, koja ne presušuje. U Gojkovićima nose vodu s Balćina na desnoj strani Desetničkog Potoka. Ne presušuje. Na Šemaljci nose vodu s Čaira i s Bunara. U Docu nose vodu s bunara Malog Potoka. U „Donjem su Selu Bunar i Česma, koja nikad ne presušuje. U Nahotinama je voda Manjača, a u Smrdeći Zaruža i Smrdeća. Voda Smrdeća zaudara i ne može se piti, kad je vrućina, a čim zapeni, biće kiše.

Zemlje i šume.

Njive i čairi Gornjega Sela su po strmim stranama oko sela: Jazvine, Triskavci, Doline, Selišće, Magna, Briješće, Ravne, Rezine, Voznicn i Bašče. Gojkovićske su njive po stranama: Krčevine, Dolac, Bezine. Dolac ima zirate po stranama: Zamehtef, Strana, Dolac i Tukovi. Kosnice Donjeg Sela su u Vrucima iznad Gornjeg Sela, a njive oko sela zovu se: Petrice, Dolići, Sofrenjače, Ma’injača, Klinčić, Borovi, Gornja Njiva, Podlašnica, Viškućnice, Graovišće i Selišće. Na Šemaljci su njive i čairi po stranama i zovu se: Mala Šemaljka, Igrišće, Okuč, Kao i Papratišće. Po Petricama, Nahotinama, Jamama, Zagrebnici i Smrdeći su njive Nahotine i Smrdeće.

Šume, većinom sitne i u isto vreme ispaše, nalaze se po stranama i brdima oko sela. Iznad Gornjeg Sela su Vruci, Tavnici i Brda, oko Šemaljke Šemaljka, Močila, Zagornice i Ratkovica, iznad Doca i Donjeg Sela Brdo, a na suprot Donjem Selu kosa Omišvo ili Onišno (kako vele muslimani). Nahotine, Smrdeća i Rošćevina imaju ispašu u osoju leve kose: Za Ružom, Strmgošće, Lasac i Volujak.

Pravoslavna su sela po krčevinama i kosama oko potoka, a muslimanska u dolini Desetničkog Potoka.

Tip i ostali podaci o selu.

U Gornjem Selu su u čoporu 4 kuće Smaka i 1 Huljaka. U strani iznad sela, na Briješću je 1 kuća Smaka. Daleko uz potok, na Bukvama je 1 kuća Nikolića. Na Svinjcima su, po kosi i levo pod kosom, 2 kuće Aleksića i 1 Milutina, 2 Terzića i 1 Čička; u Gojkovićima su 2 kuće Halilbašića, 1 Berbića i 2 Doksanovića. Na Šemaljci su 1 kuća Ignjića, 1 Blagojevića 2 Milanovića i 2 Đukića. Desno od dola Papratišća i levo na Kalu je 1 kuća Malića i 1 Nizamovića. Na Docu su 1 kuća Hodžića i, iznad njega na strani Mravljači 1 Terzića. U Donjem su selu oko „merajice“ (ćimena) Brceta: 5 kuća Jašarovića, 2 Lušija, 2 Buza, 7 Kića, 1 Hodžića, 1 Smaka i 5 Terzića. Kuće obrazuju porodične grupe, međusobno udaljene po 50—80 m. U Nihotinama su 2 kuće Malića i 1 Aleksića. U Smrdeći su 1 kuća Malića i 1 Popare, a na Ruži, levo od ovih, 1 Malića. Na Roščevini su po jedna kuća Popara i Marića.

Naselje se zove Desetnik ali se čuje i „Desetnici“. Narodno je objašnjenje ovoga imena, da se tu žito „desetilo.“ Selo Svinjci se zvalo Radovke, a od okupacije se zove današnjim imenom po mestu (čairima) svinjcima ispod kuća Aleksića.

Na Petricama je „grčko greblje.“ Među muslimanima ima starinaca, ali svi su pravoslavni doseljenici, a njihova su sela nova. Na Šemaljci su se bili prvi naselili Davidovići iz Viduše; oni su ovde krčili. Ostali su na Šemaljci samo četiri godine. Zatim je došao pok. Pero Milanović, čiji su potomci i sada ovde, pa za njim ostali. Malići, koji su sada na Nahotinama i u Smrdeći, bili su ranije na Jamama, gde su im i sada njive i bašče.

Poreklo stanovništva.

Muslimani:

-Smake (6) su starinci. Selili su na „Sebenje“ i Lugove.

-Huljaci (1) su starinci.

-Halilbašići (2) cy „stajnici“.

-Kiće (7) su starinci. Od njih su Hadžići (1).

-Jašari ili Jašarovići (5) su takođe starinci.

-Buze (2). Otac im je daselio pre okupacije iz Visokog na ženovinu.

-Nizam ili Nizamović (1) je doselio s Vrtlišća pre više od 20 godina.

-Lušije (2) su iz Lugova u fojničkom srezu. Doselio im je „prandid“.

-Čičak (1) je doselio iz Mošćanice pre 8 godina.

-Doksanović (1) je doselio pre svetskog rata sa Sebinja na ženovinu.

-Berbić (1) je doselio pred rat iz Brežana.

Pravoslavni:

-Terzići (8) su došli s Bećira, gde ih još ima.

– Aleksići (2) su zajedničkog porekla s Krkeljacima u Tičićima i Cvijetićima na Gracu u Radovlji. Slave Pantelijevdan, a iz zaveta prislužuju Aranđelovdan.

-Blagojevići (1) su starinom Rosići iz Krajine. Blagojevićima se zovu po pradedu. Istog su porekla i Devići u Subotinju. Slave Nikoljdan.

-Ignjić (1). Njegova je oca dovela mati iz Torovića kod Travnika, pošto se preudala za Petra Milanovića. Slave Sv. Simeuna.

-Malići (5) su starinom iz Vukovska. Imaju roda u polju Skoplju. Slave Jovanjdan i prislužuju Aranđelovdan.

-Milanovići (2) su rod s Kovačem na Sebinju, koji se tako prozvao po svom „didu“ kovaču. Bili su ranije u Miroševićima. Slave Jovanjdan i od skora prislužuju Aranđelovdan.

-Đukići (2) su došli pre 20 godina iz Bašve. Bili su i na Gori u zeničkom srezu. Slave Sv. Jovana.

-Popare (1) su starinom Milanovići iz nepoznatog mesta. Slave Đurđevdan.

–Nikolić (1) je došao iz Viduše pre okupacije. Verovatno je starinom iz Krajine. Slavi Jovanjdan, a prislužuje Aranđelovdan.

–Marići ili Radići (1).Nepoznatog su porekla. Slave Jovanjdan.

-Milutin (1) je rodom s Komara a starinom iz Topale u Skoplju. Naselio se 1923. Služi Nikoljdan.

-Zajedno u kući s N. Đukićem je Šećerović iz Kovačića u Zeničkoj Nahiji, a sa službom u zeničkom kaznenom zavodu.

Groblja.

Smake i Halilbašići imaju groblje kraj puta pod Nahotinama. Kiće imaju svoje groblje kraj puta, a kopaju se i u groblju na Petricama, gde se kopaju i ostali muslimani. Pravoslavna su groblja: jedno na Svinjcima, drugo iznad Manjača i treće, novo, na Igrišću na Šemaljci.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.