Poreklo stanovništva sela Goduša, opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja i vode.
Naselje je maleno i nalazi se između Brda na istoku, kose što s Brda silazi na Vilinski Potok, Vilinskog Potoka i brda Graca, koje deli od sela Ramadanovaca. Naselje je kao uklješteno među sela naselja Poredja, a kuće su mu u prisojnoj strani iznad Vilinskog Potoka. Ranije su Gradac i Mendići pripadali Goduši.
U ovom naselju ima dosta vrela od kojih postaju manji potoci. Svi se ti potoci slivaju u Vilinski Potok i Palučak, a ovi se sastaju iznad sela i dele Godušu od Poredja.
Seljani nose vodu sa vrela kojih ima dosta oko kuća, ali jedino Krivača nikad ne presuši.
Zemlje i šume.
Njive su iznad i ispod kuća. Iznad kuća su Vina. Guvna, Gajevi, Ravne i Brdo. Pod selom su: Prikunjača, Vrtlić, Krivače, Potkuća, Vrtli, Duge Njive, Kahvedžinica. Oko pola sata daleko Od sela uz potok su dolovi sa senokosima: Čaire, Konjevac, Stijena, Krč, Prebiševica, .Jurjev ili Đurćev Do i Jelašnica. Po brdima iznad sela: Brdu, Konjevcu, Ravni i Gaju ima sitne šume. Te šume i čaire služe i kao ispaša.
Tip sela.
Selo je razbijenog tipa. Sve su kuće u strani pored puta i blizu izvora, a na međusobnom rastojanju od 50—100 m. U selu su kuće: 1 Šehovića, 1 Konđa, 3 Bećića, 2 Dedića, 1 Halilovića i 1 Ahmića; na Rijama, skorašnjoj krčevini iznad sela (oko pola sata), ima još 1 kuća Dedića.
U sidžilu sarajevskog mule za 1565/66 godinu pominje se ovo selo i džamija u njemu. Možda se taj pomen odnosi baš na sadašnju džamiju, koja je građena od kamena a na vrlo živopisnom mestu i nad ulaskom ima star natpis. Ovakve su zgrade u ovom kraju vrlo retke. Na njivi Kahvedžinici bila je pre okupacije kafana, pa je po tome i mesto prozvano.
U selu su nekada bile samo tri kuće. Kako su se neke porodice „košile“, a neke doseljavale, sada ih ima deset.
Sve su muslimani.
-Bećići (3) su starinci.
-Konđe (1) su starinci.
-Halilovići (1) su starinci.
-Dedići (3) su starinci u Poredju. Kako su se miožili, jedni su prešli preko potoka i tako su dospeli u Godušu. Agan Dedić bio je Odselio u Tursku, pa se vratio i naselio na krčevini iznad sela.
-Ahmić (1) je rodom iz Rajčića, gde su Ahmići starinci. Hodao je po najmu i ovde se najzad „vatanisao“.
-Šehovići (1) su starinom iz Korjenića, odakle su krenuli pre 60 godina. Ima ih i u Ramadanovcima.
Svi se sahranjuju u groblju kod džamije.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)