Poreklo prezimena, selo Miljevac (Nevesinje)

Poreklo stanovništva sela Miljevac, opština Nevesinje. Prema knjizi Jevta Dedijera Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Opšte napomene.

Dva susjedna sela (i Batkovići), uz samu varoš Nevesinje, na brežuljkastu, neuravnjenu dnu Nevesinjkog Polja. Seoske kuće i njive su na terenu od neogenog pijeska i oblutka, ispod kojih su fine lakustrijske gline, a kroz njih često izbiju na površinu glave krečnjačkih slojeva. Izuzevši izdansku vodu koju hvataju u „stubline“ i čatrnje, u Batkovićima nema živih vrela, a od Miljevca u daljini od 1 do 2 km. je jako vrelo Bukovik. Ali ipak, iz oba sela moraju ići po vodu u varoš.

Klima je ista kao i y ostalim selima zapadne ivice Nevesinjskog Polja. Ziratne zemlje su oko kuće, a ima je i u Lugu, ravnom polju uz Zalomku. Oko sela i po njivama ima dobrih hrastovih i strževih gajsva. Ispaše su na bližim brdima, što se dižu na zapadnoj ivici poljskoj. Imaju više zajedničkih bara koje kose „na prijestup“. U Miljevcu svi, osim dvije kuće Žerajića i jednog Bejatovića. Obično plaćaju trećinu. Pored ukmećene, obrađuju i prioračku zemlju.

Tip sela.

Oba su sela razbijena, šumadijskog tipa, Miljevac se dijeli na četiri male: Posrano Brdo, Kolakovina, Gvozd i Žerajića Han. I prvoj mahali žive: Bejatovići (2 k.), Čolovići (2 k.), Lisovi (7 k.), Jolovići (1 k.), u drugoj: Radani (2 k.), Ratkovići (1 k.) i Mihići (1 k.), y trećoj: Soldi (5 k.), Žerajići (2 k.), Bejatovići (2 k.), a u četvrtoj: Žerajići (2 k.), Sikimići (1 k.), i Papići (1 k.).

Ova sela nemaju stanova

Ime selu i poreklo stanovnišva.

Miljevac je, vele, dobio ime od lijepa položaja. U Miljevcu se pamti samo to da je aga Korkut naseljavao kmetove koji su morali krčiti, i da je sve te kmetove kuga pomorila i samo je ostao Ćabak koji je prije 15 godina otišao u Kifino Selo.

U Miljevcu nije iza kuge ostao niko, osim onoga Tabaka. Iza kuge su odmah doselili:

-Žerajići, starinom Krivokapići, oni vele iz Trešnjeva, a potomci Krivokapića na Planoj vele da su iz Kobilj Dola. Slavi Lazarev–dan.

Prije 80 do 90 godina doseliše:

-Bejatovići iz Kokorine y Gacku. Slave Đurđev-dan.

-Soldi su Dragići iz Kuča. Pobjegli su prije 200 do 300 godina, prilikom „nakve pogibije Kuča“. Stanovali su y Gorici kod Trebinja. Jednog od njih uhvate Mlečići i povedu u soldate. On ipak pobježe u Hercegovinu, i u stolačkom srezu nađe hajduke, koji ga pošalju na vodu. Na vodi ga uhvate Turci, i povedu vezana na Hrgud. Tu ga pozna jedna baba, koja je bila njegova tetka, pa ga pusgi. Poslije ga oženi i naseli u Dabru. U Dabru se namnože te jedni odu na Trusinu, a drugi u Šehovinu, odakle pređe u Miljevac. Slave Miolj–dan.

-Radan je s Vraćanovića u Oputnoj Rudini. Ovdje je došao sa Šeovine. Slavi Nikolj–dan.

-Lisovi su prije 60 do 65 godina doselili iz Pađena. Starinom su Vučkovići. Slavi Aranđelov-dan.

Za njim je došao

-Ratković iz Batkovića. Slavi Đurđev–dan.

U isto vrijeme dođe:

-Papić i:

-Sikimić iz Babje glave. Prvi je starinom iz Koravlice, a drugi sa Žrvnja. Prvi slavi Lučin–dan, a drugi Đurđev–dan.

Prije 40 godina došao je:

-Čolović s Udrežnja od rđe. Slavi Jovanj–dan.

Prije 15 godina došao je:

-Mihić iz Ljubinja od rđe. Slavi Jovanj—dan. Starina nema nikakvih.

IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.