Poreklo stanovništva sela Selište, grad Mostar. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Opšte napomene.
Tri sela (Bojišta, Selišta i Čitluk) na zapadnoj ivici Nevesinjskog Polja, na osojnoj strani ogranaka Veleži, koji se ovdje vrlo strmenito spuštaju. Četiri stotine metara od Bojišta je vrelo Stupina, pored Selišta protiče potok Jezdoš i y njemu ima vrelo Ljeljenak, a osim toga ima i dobrih česama. U Čitluku nemaju vrela, ali se pomažu izdanskom vodom, koja se nalazi u dubini pet do deset metara. Sela su izložena vjetrovima i stoga je u njima veoma hladno. „Krivajac“ vjetar koji dolazi od sjeveroistoka donosi žestoku mećavu, a „Gačanac“ donosi, s jugoistoka, ljeti kišu, a zimi snijeg. Njive i sjenokosi su u Polju, a ispaša i šuma oko kuća i u Veleži. U Bojištu ima „komunica“, zajedničkih kosanica koje su u opštem dijelu nazvane „prijestupima“. U Selištu su dvije kuće imale, u to vrijeme, god. 1899, cjelokupnu zemlju nepodijeljenu.
Tip sela.
U Selištu su se kuće razbile, oko manjeg brda, na dvije grupe. Ima 7 kuća i to: Čovili (2 K.), Samatovići (2 K.), Mitrići (1 k.), Bošnjak (1 k.), Dragović (1 k.). U Čitluku ima jedan red kuća koja se na kraju završi grupicom, koja se zove Iglice. Pored nje je grupa koja se zove Glavica.
Postanak sela.
Selište je zasnovano, po seoskom računu, prije 150 do 180 godina. O tome pričaju ovo. U Rabini je živjela porodica Zurovac. Najmlađi se zavoli s muslimanskom devojkom, i ona zatrudni. Turci ga osude na smrt ili da se poturči, i on se poturči. Ipak je s bratom živio u istoj kući dvanaest godina. Tada predloži stariji brat da se dijele, jer ga kao Muslimana ne može u kući trpjeti.
Poreklo stanovništva.
Ovaj pristane, da sam seli i pređe u Selište pa načini kuću. Zvao se Ramo i od njega su:
-Ramovići. Uz kugu su se raselili, i sad ih ima u Kasabi. Iza njih ostade Selište dugo vremena pusto. Prije 60 doseli:
-Samatović, koji je iz Nikšića pobjegao od glavodužja, pa je dugo lutao po Morači i po Gacku, dok se ovdje smirio. Slavi Nikolj–dan.
-Mitrić je starinom iz konjičkog sreza. Stanovao je najprije u Šehovini pa onda u Rovima, odakle prije 40 godina preseli u Selište. Slavi Nikolj–dan.
-Čovilo je starjenik u Nevesinju varoši, odakle se je prije kratkog vremena preselio. Slavi Nikolj-dan.
-Bošnjak je od porodice Kovačevića u Kolešku. Doselio se pri okupaciji od rđe. Slavi Aranđelov-dan.
-Dragović je istoga vremena doselio s Udrežnja. Slavi Đurđev-dan.
Za sva tri sela pričaju da su bila imanje Miloradovića. Petrovi Doli u Bojištu prozvani su po Petru Miloradoviću. Od starina ima gradina, kulina, groblja i jedno selište. Sve ima izgled veće starosti.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)