Poreklo stanovništva sela Lipa, opština Kreševo. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Opšte napomene.
Selo je na prisojnoj strani Duvanjskog Polja, na kosi (terasi?) zvanoj Pašovik. Ima više jakih izvora sa kojih se nije voda i poji hajvan. Selo je izloženo vjetrovima a naročito buri i sjeveru. Snijeg može na ravni da padne do pasa. A može se držati dva mjeseca i više. Sjever je najjači vjetar a za njim jug.
Imaju dovoljno zemlje za obrađivanje. Zemlja je sva u polju ispod kuća. Seoske ispaše počinju odmah od kuća uz brdo Rašovik pa sve do nakraj toga brda, jedan sahat daleko od sela. Selo nema šuma. „Drvari“ se iz državne šume zvane Mušin Gvozd, koja je daleko od sela 3 sahata. U ovu šumu seljaci ne smiju svaki dan, nego je vlast odredila svakome selu u ovome predjelu po 2 dana u sedmici. ne i tada sijeku samo za svoju potrebu. Seljani su svi kmetovi. Agama daju 1/4 od proizvoda osim od sijena. Od sijena daju po pogodbi u novcu ili u maslu. Oni mogu orati još i drugu zemlju i daju 1/4. Ovi se zovu poorci.
Selo se ne dijeli na mahale, no su kuće oko polja a na podnožju brda Rašovika poređane. Kuće su rasturene bez ikakva reda, samo su sve licem k polju okrenute. U selu ima svega 35 kuća.
Stanova nema pošto seljaci ne idu u planinu, jer i oko kuća ima dosta paše.
Selo je, vele, dobilo ime od izvora Lipe. Izvor je opet tako nazvan po tome, što je u staro doba pored njega bila jedna velika lipa.
Poreklo stanovništva.
Pravoslavne su porodice:
-Zeleni (1 k.),
-Karani (1 k.),
-Vukšići (1 k.),
-Galići (4 k.),
-Milisavi (4 k.), svi su starosjedioci i svi slave Nikolj–dan, sem Galića, koji slave Jovanj–dan. Slavu slave 3 dana.
Katolici su se u novije doba počeli naseljavati i to većinom u drugoj polovici 19—og stoljeća. Naseljavali su ih age na zemlje, s kojih su pravoslavni bježali od turskog zuluma. Neki su naseljeni na zemljišta, koja su posle okupacije Muslimani ostavili i otišli u Tursku ili u varoši po Bosni. Ovi katolici doselili iz Hercegovine i to ponajviše iz kotara ljubuškog i mostarskog, a dijelom iz Dalmacije iz predjela Imotski.
Ima staro grobljište na njivama zvanim Gornjuše.
Tu na 3 mjesta ima mnogo srednjevjekovnih grobova.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)