Poreklo stanovništva selaa Koriša, opština Prizren. Prema studiji Milenka S. Filipovića “Različita etnološka građa sa Kosova i Metohije” iz 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Opšte napomene.
Ovo je veoma staro srpsko naselje, ali sada u njemu, pored Srba, živi i znatan broj muslimanskih Arbanasa. Naselje sačinjavaju selo Koriša i zaselak Mužljak, čisto arbanaški. I Srbi i Arbanasi pričaju da je iznad Koriše bio grad na Kalištu. Turci nisu mogli da uđu u taj grad sve dok ih nije uputila jedna žena od Tatičinih iz Ljubižde kako će ući. Neki vele da je to bio Čivušski grad. U Mužljaku stoje ostaci srpske crkve Sv. Preobraženja. Ne samo Srbi nego i Arbanasi pričaju kako je nekada kod te crkve u Mužljaku održavan velik sabor, dok se Srbi iz Mužljaka nisu razišli.
Starine.
U Koriši je, priča se, bilo devet srpskih crkava i za osam od njih znaju i gde su bile, a za devetu – Sv. Jelenu – ne znaju.
Priča se da su se mnogi Srbi iselili y Beograd, Niš i drugde, a da su se neki iselili u Bosnu. Pred oslobođenje (1912) bilo je u Koriši oko 40–50 srpskih domova, od kojih su se mnogi iselili y Prizren.
Bugarska okupacija, 1915, zatekla ih je oko 20, da se za to vreme broj njihov spusti na 8, a i ti su se bili svi sem jedne kuće sklonili u Prizren.
Godine 1904. bilo je u selu 9 rodova sa 14 domaćinstava pravoslavnih Srba i 2 roda sa 5 domaćinstava katoličkih Srba. Katoličkih Srba uopšte nema niti je bilo (možda se radilo o katoličkim Arbanasima u Ljutoglavu). Od pravoslavnih 1 rod (2 dom.) je bio sgarinački, po jedan iz Plava i Gusinja, tri iz Sirinića i tri iz sela u okolini Prizrena. Danas (1940) y selu ima domaćih Srba i naseljenika.
Pravoslavni Srbi.
U novije vreme su izumrli:
-Kerinci, koji su bili starinom iz Gušnja i bili su pobegli od muslimana zbog neke devojke.
-Leksini (1 dom., Đurđevdan i Đurđic). Došli su sa Kosova pre nekih 100 godina.
-Kolinci (3 dom., Đurđevdan i Đurđic) su starinom Sinikovci iz Sevca u Siriniću.
-Movljanci (3 dom., Nikoljdan i proletnji Sv. Nikola) su poreklom iz sela Movljana.
-Smaćani (2 dom., Đurđevdan i jesenji mrsni Sv. Đorđe) su možda starinci u Koriši. Od starine su ljudi u ovom rodu bili borbeni i zauzimljivi i stoga su mnogo ginuli od puške. Dedovi sadašnje generacije bili su se sklonili y Smać, pošto im je otac poginuo, i zato se zovu Smaćani.
-Dimitrijevići (1 dom., Sv. Nikola) su starinom iz Sevca u Siriniću.
-Ivanovići (1 dom., Sv. Petka): otac je došao iz Sevca.
-Jevtića (1 dom., Sv. Nikola) su došli iz Bitinja pre 50 godina.
-Filipovci (1 dom., Sv. Varvara) su možda takođe iz Bitinja.
Naseljenici.
-Radovanovići (3 dom., Arhanđelovdan i Lesendrovdan) su došli iz Vlahinje u Toplici, a u Vlahinju su došli iz Sandžaka. Inače, starinom su Vasojevići. Od tog su roda i:
-Čukići (1 dom.).
-Jovanovići (3 dom., Nikoljdan) su došli 1935. iz Preskoča (Kuršumlija).
-Kovačevići (1 dom., Pantelijevdan i Đurđic) su došli 1935. iz Čučale (Kuršumlija).
-Radulović Hristivoje (1 dom., Nikoljdan), doseljen 1935. iz Toplice a starinom od Novog Pazara.
-Mijajlovići (1 dom., Sv. Vrači) iz Konjuve (Barbatovačka opština).
-Savići (1 dom., mrsni Sv. Đorđe u jesen) iz Preskoča.
-Popovići (1 dom. Arhanđelovdan) iz Velikih Bunjinaca.
-Vučići (1 dom., Đurđevdan) iz Vlasotinačkog sreza.
-Dakovići (1 dom., Nikoljdan) iz Krtoga (Kovanica).
-Veličkovići (1 dom., Sv. Nikola) doseljen iz sela Đakusa u Dobričkom srezu.
Muslimanski Srbi.
-Gaš (3 dom.). Došli su pre više od 20 godina iz Skorobišta. Govore srpski i arbanaški.
-Bajramović Mađun (1 dom.) se doselio iz Mušutišta pre 10 godina.
Arbanasi su se naseljavali u Koriši poglavito na taj način što su se pojedinci spuštali iz Kabaša. Tako su u Koriši s Mužljakom 1940. bili ovi kabaški rodovi:
-Ukimeraj, Redžaj, Mučaj, Kukaj, Bopćor, Dulaj i Doka sa 54 domaćinstva i svi pripadaju plemenu Tsač.
I u Koriši je zastupljen rod:
– Gegaj — Daka (2 dom.), koji su takođe prešli iz Kabaša. Nekoliko porodica iz ove grupe otišlo je u Prnzren.
-Darloi (3 dom.) su poreklom iz Darle (Darde) i vele da su daljom starinom odakle i Kabašani, dakle da su Tsač.
Nepoznatog i neispitanog porekla: 6 domaćinstava.
Muslimanski Cigani.
-Nuredinović (2 dom.) i:
-M. Avdula (1 dom.) su svi jedan rod i doseljeni iz Sopine.
IZVOR: Prema studiji Milenka S. Filipovića “Različita etnološka građa sa Kosova i Metohije” iz 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
* * *
Poreklo prezimena sela Koriša prema studiji Milete Bukumirića “Iz Podrime i Prizrenskog podgora”, Onomatološki prilozi V, SANU, Beograd, 1984. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj i tip sela.
Selo se nalazi oko 6 km severoistočno od Prizrena, u podnožju uzvišenja Čukaljena. Dok se južno od sela uzdiže brdašce, prema severu se pruža plodna metohijska ravnica. U novije vreme selo se širi prema severu i doseže do puta Suva Reka – Prizren. Koriša je veće metohijsko selo zbijenog tipa.
Školstvo i starine u selu.
U selu postoji škola od 1920. godine. U njoj deca uče do četvrtog razreda, a od petog do osmog u susednom selu Ljubiždi.
Selo obiluje kulturnoistorijskim spomenicima. U njemu se nalazi nekoliko crkava: Sveti Đorđe, Sveta Bogorodica, Sveti Petar i Sveti Nikola, a u stranama više sela: Sveta Bogorodica, Sveti Đorđe, Sveti Petar Koriški i Sveti Marko Koriški. (Sve ove crkve su opisane u starinama Kosova i Metohije, knj. IV—V, izdanje Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika.)
Struktura stanovništva.
Koriša broji oko 400 kuća. Od njih su 17 kuća Srbi, a ostalo Albanci. Prosečan broj članova u srpskoj kući iznosi 7,41.
Dvanaest srpskih kuća ne čuvaju predanje o poreklu, dve ga vezuju za Pivu, dve su se doselile iz susednog sela Ljubižde 1918. godine i jedna nekada davno iz Plava.
Rodovi.
-Aleksić, dve kuće. Ne čuvaju predanje o poreklu. Slava Sveti Đorđe; mala slava Đurđevdan.
-Anđelković, ranije prezime Đorđevića.
-Burdunci, porodični nadimak Đorđevića.
-Gigić, dve kuće. Preci su im se doselili nekada davno iz Pive. Slava Sveta Varvara.
-Đorđević, dve kuće. Doselile su se iz susednog sela Ljubižde 1918. godine. Do 1930. prezivali su se Anđelković. Slava Mitrovdan; mala slava Spasovdan. Imaju porodični nadimak Burdunci.
-Ivanović, jedna kuća. Preci su im se doselili iz Plava nekada davno. Slava Sveta Petka.
-Jevtić, dve kuće. Ne čuvaju predanje o poreklu. Slava Sveti Nikola; mala slava Sveti Nikola letnji.
-Jovanović, jedna kuća. Ne čuvaju predanje o poreklu. Slava Sveti Đorće (16. XI); mala slava Đurđevdan.
-Ristić, dve kuće. Ne čuvaju predanje o poreklu. Do 1970. godine prezivali su se Stojanović. Slava Sveti Đorđe (16. XI); mala slava Đurđevdan.
-Stojanović, tri kuće. Ne čuvaju predanje oporeklu. Slava Sveti Đorđe (16. H1); mala slava Đurđevdan.
-Stojanović, dve kuće. Ne čuvaju predanje o poreklu. Slava Sveti Nikola; mala slava Sveti Nikola letnji.
IZVOR: Prema studiji Milete Bukumirića “Iz Podrime i Prizrenskog podgora”, Onomatološki prilozi V, SANU, Beograd, 1984. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)