Poreklo stanovništva naselja Kruševica, opština Ljubinje – Hercegovina. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja, vode i zemlje.
Između planine Ilije na jugu i Varine Crkve (Gradine) na sjeveru na krševitu mjestu i na visini od 550 metara.
Između pojedinih kuća ili čopora njihovih ima i mnogih uvala po kojima su glavni komadi za usjeve. Mahala Bjelošev Do zapadno je od sela i smještena je u dubokoj vali uz istoimenu oraću zemlju.
U selu se pije kišnica iz čatrnja kojih ima više. Imaju i jednu veliku Kruševičku Lokvu. Kruševica je dosta oskudna u radnoj zemlji. I oni komadi što ih ima mahom su manji i daleko po ispašama razbacani. Kruševici preovlađuje stočarstvo i ispaše ima vrlo mnogo i oni se pružaju svud okolo sela. Osoje Ilije planine, Brotnjik, Gradina, Kunak, Hanzovina, Lastva, Lisac i dr. Ispaša ima i privatnih ograda, ali je mnogo veći dio i danas zajednica seoska. Seljani su i danas većim dijelom čivčije; plaćaju polovinu i trećinu.
Tip sela i starine.
Kruševica se u glavnom dijeli na Kruševicu i Bjelošev Do koji su razdaleko 3 km. U Bjeloševom Dolu ove su kuće u čoporu a tome je uzrok porodična dioba. U Kruševici se izdvajaju grupe kuća koje se nazivaju: Kunak 8 h., Rilja 3 k., Brijeg 7 k., Vukova ljut 6 k., Gudelja 7, Donje Selo sa 10 kuća. Ovi su čopori na raznim razmacima između sebe po 250 do 500 metara. Ni u ovim čoporima nijesu kuće svagda grupisane. Kuće u pojedinim grupama razmaknute su 10, 50, 150 i više metara. Sva javta broji 63 kuće od kojih su u Bjeloševu Dolu 11 kuća Popovića, a ostale su u Kruševici.
Seoska je planina Zelengora a katun D. Kotlanica. Na planinu izdižu njih petorica.
U selu imade Gradina, brdo sjeverno od sela. Tu je bila negda i crkva podignuta i zvala se Varina Crkva. Grčkog groblja ima u selu po dva mjesta: Kunku i u Šurkovićima. U Lastvi se jedno groblje zove Svatovsko G reblje, jer su se po pričanju tu sreli i pobili svatovi. Ima i starih kućišta ranijeg stanovništva, od kojih je samo spomen očuvan o Ristiću (Okolišu), Bovanu i Hamanoviću, od kojih su prvi odselili u Mostar, a poslije u Trst.
Poreklo stanovništva.
Muhamedansko je stanovništvo u selu mahom staro i nepoznatog porijekla, dok su pravoslavni većinom doseljenici i to iz 19–og vijeka. Pravoslavni su:
-Popovići (14 k.) su iz Zagore u trebinskom srezu, odakle im je predak došao kao kmet još rano u 18–om vijeku. Slave Đurđevdan.
-Borovići (10 k.) su iz Branog Dola u bilećkom srezu, odakle im je predak doselio kao kmet prije 180 god. Starina im je Riđanima od Ugrenovića. Ima ih u Ljubinju, Mostaru, Dubrovniku. Slave Aćimovdan.
-Makere (2 k.) su iz Žabice došli prije 140 godina. Slave Mitrovdan.
-Sulaver (1 k.) je iz Žabice, prije 80 godina. Slave Đurđevdan.
-Kosjerine (5 k.) su iz Žabice, prije 90 godina. Slave Nikoljdan.
-Kice (3 k.) cy iz Žabice, prije 60 godina. Slave Nikoljdan.
-Lučići (4 k.) cy iz Ivice od Vrtikapa, prije 80 godina. Slave Đurđevdan.
Muslimani (starinci su):
-Šehidić 1 kuća.
-Krehić 2 kuće.
-Buralići (Taslamani) 9 kuća,
-Malkići 5 kuća,
-Kurtovići 3 kuće,
-Mucić 1 kuća.
-Omerđajić 1 kuća je iz Korjenića, prije 45 godina.
-Koići (2 k.) Cigani iz Trebinja prije 120 god.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)