Poreklo stanovništva naselja Zagora, opština Trebinje – Hercegovina. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela, zemlje i vode.
Selo se pružilo od zapada ka istoku prisojem ispod Ćukove Grede.
Selo pije vodu iz čatrnja kojih ima ih deset.
Selo Zagora ima prilično rodne zemlje i ova uglavnom leži ispod sela. Veći se komadi ispod sela zovu: Orepina, Kratina, Rupni Doli, Vinogradine, Ostani Doli, Selišta, Vukodo, Uzgrebak i dr. Osim toga, ima ih koji rade zemlje i u Dolovini i Turici i planini Dolima gdje su im i staje. Ispaša ima dosta a one se pružaju na svaku stranu oko sela. Većinom su krševite ali ima prilično šume. Od šume nema druge koristi osim za domaće potrebe. Ispaše a s njima i šume su seoska zajednica.
Tip i ime sela.
Selo se dijeli u tri grupe kuća ali te grupe nemaju posebnih imena. U grupi što je pod Ćukovom Gredom kuće su najgušće, 10-20 met. (u druge dvije grupe kuće su rasturenije do 50–60 m.) a grupe su međusobom razmaknute do 100 metara. Dvije krajne grupe kuća vele da su starije, jer u njima ima uz doseljenike i po koja starinska porodica. Srednja je grupa kuća postala iz one obje krajnje izmicanjem zbog tjeskobe. U selu ima svega 17 kuća. Zagora se zove zato, što je za gorom od Mesara.
Starine u selu.
Đurđeva crkva u Zagori vrlo je stara. Gradila je neka ženska (djevojka), a sestra joj je gradila čatrnju. Kod Đurđeve crkve pod selom ima do 50 komada povećih poklopnica, na nekolike od njih ima naslikanih jelena, ni na jednoj nema natpisa. Između Prijeke Njive i Ploča na putu podselom vele da su bila 3-4 groba, te se i danas mogu opaziti ali vrlo teško. O njima se ništa ne kazuje.
Poreklo stanovništva.
Zna se da su u Zagori nekad živjeli:
-Vekovići, pa su izumrli. Blizu:
-Laketića kuće pokazuju omeđine gdje su živjeli. Isto tako živjeli su i:
-Padrovi i njihove omeđine pokazuju kod Padrove Glavice. Dalje se o njima ništa ne govori. Kod Ostanih Dolina imaju neke omeđine a tu ima i lokva i čatrnja. Ovdje su nekad živjeli:
-Unkovići koji i sad u selu žive. Za starosjedioce smatraju:
-Jeliće, Rupiće, Unkoviće.
-Jelići 3 kuće. O njihovoj prošlosti ništa ne umiju kazati. Drže ih za vrlo staru porodicu. Jelići u Zagori i Tanasijevići u Vrpolju imaju jednu (zajedničku) čitulju tj. knjigu u koju upisuju mrtve članove. Pošto obje porodice imaju i zajedničko krsno ime, Šćepandan (17. dec.), vjerovatno je po tom da su i jedno tijesto. Unković (Đukanović) takođe je stara porodica. Oni su gradili lokvu i jednu staru čatrnju, te se njihovim imenu i zovu. Oni su nekad živjeli u selištu niže sela kod Ostanih Dola, tamo i sad imaju omeđina, čatrnja i lokava. Čini se da su im tu bile samo staje. Rupić je starjenik, a staro mu je prezime Gatković.
-Anđić (1) je Rokolj iz Polica kod Trebinja. Udao se Vuko Rokolj prije 200 god. za Anđu Vekovića s toga mu danas potomke zovu Anđićima. Vekovići su izumrli.
-Laketić (1) potiče od porodice Vlaisavljevića koja je živjela u Jaseniku kod Gacka. U Jaseniku su živjeli prije 200 g. četiri brata pa ubili bega Čengića i zbog toga neki otišli u Rusiju, a Lako, Duka i Bjele prebjegli u Zagoru na Regulbegovića zemlju. Bjeli se i Duki tu nije sviđalo, po Bjele prešao u Bjelošev Do u Ljubinju i tamo ih zovu Popovićima (15 kuća). Duka je prešao u Lug i od njega su u Lugu: Dučići. Četvrti brat Vuko ostao je u Jaseniku, a potomci mu se zovu Vukomanovići. Dukin sin Maksim otišao u Sarajevo, pa mu tamo potomke zovu Maksimovićima. Jedna kuća te porodice živi i u Trnovu kod Sarajeva. Od Dučića su i Čabrili u Podveležju kod Nevesinja. Od Dučića su i oni Dučići što žive u Beogradu u Srbiji, i oni u Rupjelima kod Trebinja. Slave Đurđevdan.
-Unković, Anđić, Rupić i Laktić i izumrli Vekovići svi skupa imaju jednu zajedničku čitulju i zajedničko krsno ime Đurđevdan. Za Vekoviće, Unkoviće i Rupiće moglo bi se reći da su Jedno tijesto, jer su svi stari a podudara im se i čitulja i krsno ime. Za Anđića zna se da je prizećen.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)