Poreklo stanovništva naselja Dračevo, opština Trebinje – Hercegovina. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela, zemlje i vode.
Jedan dio sela smješten je pri prisojnoj strani Urvenih Stijena, a Donje je selo na podnožju, a donekle i jugozapadnim stranama.
Voda je kišnica u čatrnjama: Kraljuši, Mostu, Memedovuši, Popovoj, Džamiji, Podlokajnici( ? ) i još desetak drugih. Ima i živa voda u Kapuši i Plitici.
Zemlje ima u selu kraj kuća ali su većinom pod vinogradima. Ispaše su iznad sela po brdu.
Tip sela.
Selo se dijeli u dva dijela: Gornje i Donje Selo. U gornjem su dijelu sve kuće vrlo guste, čemu je uzrok položaj, a u donjem dijelu kuće su znatno rasturene ili su se dale u čapore, koji su razmaknuti po 100, 200 i 300 m. u čoporima i kuće zbijene od 30–60 m. U seli ima svega 46 kuća.
Starine u selu.
Od starina u ovom selu ima stara crkva i kod nje više „grčkih“ grobnica ali bez natpisa. U istom groblju imaju i dva visoka i prosto otesana krsta bez natpisa i o kojima se ništa ne priča. Isto tako dva krsta imaju i u polju i to jedan je na mjestu Janjštaku, a drugi na čairu zvanom Draždanici. Drži se da su služili kao granica od imanja.
Poreklo stanovništva.
Od mnogih ranijih stanovnika koji su dijelom samrli ili se raselili pokazuju u selu i njihove kućetine. Tako se zna da su ovdje živeli:
-Čvaljaci, Stanići, Čelebići, Drače, Dautovići, Gluhići, Bakibegovići, Kapići.
Prve su dvije porodice pravoslavne a ostali su bili Muhamedanci. Stanića ima u Gabeli kamo su neki prešli prije 120 god.
U selu je bila i Dračina Kula, a ove porodice ima u Mostaru, otišli pre 95 god. Dautovići su samrli pre 50 god. Kadribegovići su digli u Novi Pazar prije 30 godina. Gluhić je otišao u Mostar prije 80 god. a imade ih u Ljubinju. Bakibegovići su digli u Stolac prije 85 god. Kapići su vrlo davno pošli na Slano. Trag im se u ovom seli sačuvao u imenu vede Kapuše, koju su oni negda isčistili.
Za najveće bratstvo:
-Pribišiće ne zna se otkud su doselili; drže ih za vrlo stare. Slave Nikoljdan. Isto tako govore da su i:
-Bumbe vrlo stara porodica. Oni slave Aćimovdan.
-Setenčići, Runde, Gligići i Mostarice (11 kuća) jedno su bratstvo, a predak im je imenom Jovan došao iz Poljica prije 120 god. i doveo sa sobom tri sina. S njima su jedno bratstvo Ljepave i Ivanišević u Poljicu. Jedna im je slava Lučindan.
-Munišić je iz Drijenjana došao prije 110 god. Slavi Aranđelovdan.
-Perišić je prešao iz Grmjana prije 100 god. slavi Jovanjdan.
-Biskupi su s Požarnog odakle im je predak došao prije 120 god. Slavi Joakim i Anu.
-Čerečina je iz Jasenice u Bobonima, prije 100 godina. Slavi Jovanjdan.
-Šošo je s Baljevca prešao prije 100 godina. Slavi Nikoljdan.
-Medari su od onih iz Sedlara, a ovdje je jedan prošao kao kmet prije 90 godina. Slavi Šćepandan.
-Đurasović je iz Grbića (Žakovo) došao prije 80 god. Slavi Jovanjdan.
-Anđušić je s Požarnog došao prije 70 god. Slavi Đurđevdan.
-Grče je iz Grbića, pa je najprije živio u Drijenjanima, a prije 60 god. prešao ovdje. Slavi Jovanjdan.
-Kurilić je iz Grmjana došao prije 60 god. Slavi Jovanjdan.
-Čorbina je Miletić iz Vlake, došao prije 70 godina. Ne zna se koja mu je slava.
-Kosović je s Požarnog došao na čitluk prije 60 godina. Slavi Đurđevdan.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)