Poreklo stanovništva naselja Klepci (sa Loznicom i Gnjilištima), opština Čapljina – Hercegovina. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografska studija“ u izdanju “Kulturno nasljeđe” izdavačke kuće “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1991. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj, vode i tip sela.
U istočnom uglu Gabeoskog Polja, na njegovoj ivici. Sela mahom izdužena, popovskog tipa. Seljaci mahom kmetovi, isključivo ratari. Vodu piju iz čatrnja, jer je izdanska voda nezdrava. U Klepcima ima 35 kuća, u Loznici 16 kuća, a u Gnjilištima 26 kuća.
Sela veoma stara, ipak se misli da je Loznica najstarija, jer u njoj ima mnogo više omeđina od starih kuća.
U najstarije vrijeme ovdje su živjele porodice:
-Heke, Čekmana, Svaline, Keljavci i Šijaci. Svi su Muslimani. Sve su ove porodice od kuge pomrle, a samo je ostao Šijak. On je musliman. Ovdje ih samo jedna kuća.
-Mandrape su starinci s Kolojani u Hrasnu. U Kolojanima ih je zateklo tursko osvajanje. Ima ih šest kuća. Slave Nikoljdan.
-Marušići su iz Hrasna iz sela Bjelojevića. Došao im djed na čitluk. U Hrasnu ih više nema, a ne znaju da li ih još gdje ima. Ima ih sedam kuća. Slave Nikoljdan.
-Toholji su starinom s Bogdašića u Rudinama. Ovdje im je došao djed s Hrguda, gdje i sad njihovi rođaci žive pod imenom Topalovići.
-Barzeta je kao kovač prije deset godina došao iz Stoca. Slavi Nikoljdan.
-Pantići (Kuceta) starinom Biberaš ih Popova, doselio se Panto pradjed današnjih. Slave Đurđevdan, ima ih jedna kuća.
-Tripići su iz Skadra pa su stanovali u Mostaru, Žitomisliću, pa im je pradjed došao u ovo selo. Slave Aranđelovdan. Ima ih tri kuće.
-Giga (Kisić) došao je ovdje prije trideset i tri godine kao tufegdžija iz Stoca. Ima ih još u Stocu i Trebinju. Ovdje ih jedna kuća. Slavi Nikoljdan.
-Ćukteraš (Mrkaljević) doselio je davno iz Mrkalja, ljubinjskog sreza. Ima ih jedna kuća. Slavi Đurđevdan.
-Milićević je starinom iz Bileće, pa mu je djed došao iz Vlahovića u Počitelj na prezimu, a odatle je prešao u Klepce. Ima ih jedna kuća. Slavi Nikoljdan.
-Krunić (Popara) je davno prešao iz Vatnice na Vlahoviće, pa s Vlahovića na Hotanj, pa ga s Hotnja predigao aga u Klepce na čitluk. Slavi Nikoljdan.
-Vlačići su starinom iz Popova, pa je iz Dabra došao ovdje za zanatom i prešao u suloštvo jednoj djevojci. Ima ih jedna kuća. Slave Jovanjdan.
-Marić potiče od jednog desertera iz francuske vojske, služio u Marića iz Stoca, pa je primio i njegovo ime. Ima ih jedna kuća. Slave Jovanjdan.
-Mrkić je starinom Mrkaljević iz Mrkaljevića u ljubinjskom srezu. Otac mu se doselio s Rječica u Dubravama kao krčmar. Ima ih jedna kuća. Slavi Đurđevdan.
-Janjić (Betegalo), njegov otac oženio se odavde, pa je prešao s Bančića kao dunđer u ženin rod. Slavi Đurćevdan.
-Puhali su starinom Mužijevići iz Ljubomira; vele da je bio njihov cijeli Ljubomir, drugi vele da su oni od bratstva Predojevića. Iz Ljubomira su prešli u Dabricu, a iz Dabrice u Opličiće, a djed im je prešao ovdje. Ima ih u Konjicu, po Bosni, na Zagorju, u Rabini i po Dubravama. Od njih su i Vukosavi. Slave Nikoljdan. Ima ih tri kuće.
-Zurovci su starinom iz Rabine. Otac im iz Grabovine „udo se“ za Janjića kćer. Ima ih četiri kuće. Slave Jovanjdan.
-Čakrlija je iz Studenaca kod Ljubuškog, ovdje je doselio prije 35 godina iz Tasovčića. Ima ih jedna kuća. Slavi Pilipovdan.
-Pokrajčić je prije 100 godina doselio na čitluk sa Zaušja u Hrasnu. Ima ih još u Dubravama, u Prenju i u Aladinićima. Ima ih jedna kuća. Slave Đurđevdan.
-Burlica je starinom s Plane u Rudinama. Boško Burlica držao je pivnicu na Bivolju Brdu, a ovdje izbu, pa se oženio odavde i ovde nastani prije 70 god. Ima ih dvije kuće, slave Aranđelovdan. Ima ih još u Mostaru i u Nevesinju.
-Čavaljugin pradjed je doselio iz Kopjenića. Ima ih 4 kuće. Slavi Aranđelovdan. Ima ih još u Mostaru i u Nevesinju.
-Dragićevići su starinci u Prebilovcima, gdje ih je i Turčin zatekao. Odatle su prije 50 godina doselili ovdje. Ima ih jedna kuća. Slave Nikoljdan.
Katoličke su slijedeće porodice:
-Brajkovića otac doselio je prije 50 godina iz Broćna. Ovdje ih ima 3 kuće.
-Pehar je iz Broćna prije 50 godina; došao mu otac. Ima ih ovdje 2 kuće, a ima ih i u Broćnu.
-Martićev djed doselio je ih Hrasna. Za razliku od drugih katolika on govori ijekavski. Ima ih 1 kuća.
-Donkić je starinom iz Broćna, ovdje je došao kao cestar iz Počitelja. Ima ih 1 kuća.
-Matić je prije 38 godina doselio iz Graca u Hrasnu na Čitluk.
-Tomići su prije 70 godina doselili iz Broćna na čitluk.
-Rodin je prije 80 godina doselio iz Dobrana u Dalmaciji (kotar Metkovići). Ima ih 1 kuća.
-Merdžanov djed je u doselio iz Bivolja Brda. Ima ih jedna kuća.
-Jurkovići su prije 70 do 80 godina doselili iz Brštenice u Hrasnu na čitluk. Ima ih 1 kuća.
-Pervan je porijeklom iz Dalmacije, ovdje je došao iz Tasovčića uz bunu. Ima ih 1 kuća.
-Pažin je doselio na čitluk iz Hodova malo prije bune. Ima ih 2 kuće.
-Krešići pričaju da su porijeklom iz Rame, a ovdje su doselili iz Dašnice.
-Milinkovići ne znaju ili su iz Dobrana ili iz Bijelog Vira u Dalmaciji. Došao im je djed na čitluk. Ima ih 3 kuće.
-Žobrak je „francuskog vremena“ pobjegao iz francuske vojske. Misle da su starinom Dalmatinci. Ima ih 2 kuće.
-Šarčev otac došao je iz Broćna „od rđe“ na čitluk. Ima ih 2 kuće.
-Raiči su „od Rasna“. Došao im otac na čitluk. Ima ih 2 kuće.
-Zovko je „malo prije Austrije“ doselio na čitluk iz Broćna, iz sela Bijače. Ima ih 1 kuća.
-Marković je došao na čitluk s Košćele u stolačkom srezu (opština Kruševo). Ima ih 2 kuće.
-Šćepić je s Dobrana iz Dalmacije, kupio je malo zemlje, pa se prije 18 godina naselio. Ima ih 1 kuća.
-Čepo je doselio prije 100 godina iz Broćna. Ima ih 1 kuća.
-Ćirić zna samo da je „odnekle iz Dalmacije“. Ima ih 1 kuća.
-Pišković je iz sela Čerigaja u Broćnu; doselio je prije 80 godina.
Od ovih porodica Brajkovići su slavili Tomindan, Tomići Nikoljdan, Matići Šćepanjdan, Markovići Đurđevdan. Markovića rođaci u Košćeli slave i danas. Napustili su ove slave po nagovoru sveštenika.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografska studija“ u izdanju “Kulturno nasljeđe” izdavačke kuće “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1991. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)