Poreklo stanovništva naselja Gabela, opština Čapljina – Hercegovina. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografska studija“ u izdanju “Kulturno nasljeđe” izdavačke kuće “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1991. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja.
Gabelom se naziva polje između Tasovčića i Počitelja s jedne i Metkovića s druge strane. Cijelo je polje u krečnjacima, koji u Tasovčićima padaju J-JI za 30 °, a na Bregavinu ušću S-Z za 25°, a kod Metkovića na lijevoj strani Neretve S. za 40°––50° Cijelo je dno poljsko ispunjeno veoma debelim aluvijalnim naslagama, mahom muljem pomiješanim mjestimice sa pijeskom.
Izuzev neke dijelove na S, S-I. i S-Z. cijelo dno poljsko biva po više mjeseci preko godine plavljeno. Zbog toga nigdje nema sela na dnu poljskom. Nema ih ni u sredini polja, izuzev Gabelu, koja je na jednome zaravnjenome rtu u J-Z. dijelu.
Zanimanje stanovništva.
Prema tome da li su ivice strme ili terasaste i blago nagnute, sela dobivaju manje ili više izdužen oblik. Zbog sastava poljskoga dna selo se bavi isključivo zemljoradnjom. Ovo je najplodnije od svih hercegovačkih polja. Zemljoradnja preduzima toliko maha da ima mnogo seljaka, koji od domaćih životinja hrane samo pernatu živinu. Osim toga ova oblast nikako i ne poznaje planina, nema ni pobravičarskog stočarenja. Za mrs drže po koju svinju, ćurku i kokoš. Glavni im je smok riba, i to jegulja. Za turskoga vremena, ko bi god htio loviti ribu u Blatu Gabeoskom plaćao je u najstarije vrijeme desetinu, koja je docnije promijenjena u petinu. Jedan čovjek koji se zvao kupčija, zakupio bi od vlasti ribu, išao je od ribara do ribara, izmjerio bi ribu i uzeo petu oku. Iza okupacije ko bi god htio loviti, plaćao je vlastima neko vrijeme 30 kruna na godinu a prije 10—12 godina načinjena je u Čapljini fabrika za prerađivanje jegulje. Seljaci moraju ribu njoj prodavati. Fabrika plaća 4 groša za oku „jesenke“. Koji seljak ima dobre jazove može nahvatati dosta ribe. Seljaci su mahom kmetovi i vrlo malo ima ih slobodnih. Jaseničani se bave samim stočarstvom. Gabeoci pate vrlo mnogo Od groznice, koja kao zaraza hara cijelog ljeta. Mjesto turske riječi udut, koja se svuda po Hercegovini upotrebljava, u Gabeli i to u selu Grabovici sam čuo riječ osijek.
Bilješke o porodicama u Staroj Gabeli
Zna se da je cijelo selo bilo nekog Muslimana Sulagića. Kad je to bilo ne zna se. U to vrijeme bilo je u selu svega 7 kuća, a tri porodice:
–Vulić, Perišić i Krvavac.
Ovo su najstarije porodice. Vulići su iz Strujića u Popovu. Ne znaju kad su došli. Ima ih 6 kuća. Slave Nikoljdan.
Perišići znaju samo da su mnogo prije kuge doselili iz Butunje kod Stoca. Ovdje ih ima 3 kuće, a ima ih još u Popovu, Stocu, Mostaru i na Vlahovićima. Slave Jovanjdan.
-Mandrape i Lojpuri misle da su jedna porodica; porijeklom su s Kolojani; Mandrapin djed je došao, a malo prije njih došli su Lojpuri. Mandrapa ima 5 kuća, a Lojpura 6 kuća.
-Tanasilovića otac je iz Dračeva u Popovu, živio je i u Dalmaciji. Ima ih u Šumi Popovskoj, a kod Imotskog ima ih 40 kuća. Zvali su se Stanići, a ovih ima u Glušcima u Dalmaciji i u Popovu, u ovom selu 1 kuća.
-Ratkovići su startom Bjelice iz Crne Gore. Došli su iz Ljubuškog prije 40 godina. Ima ih u Ljubuškom, Dračevu, Zupcima i Nevesinju, a ovdje 2 kuće. Slave Petkovicu.
-Sočevići došli prije 80 godina kao zanatlije iz Skadra u Arbaniji. Ima ih 2 kuće. Slave Petkovicu.
-Đurići djed je došao prije 70 godina sa Slipčića. Ima ih u Ljubinju, Čajniču i Mostaru. Ovdje ih 1 kuća. Slave Jovanjdan.
-Za Miriće se zna samo da nisu starinci, ali se ne zna odakle su se doselili. Ima ih 1 kuća. Slave Nikolj-dan.
-Tarane su doselili od Trebinja prije 50 godina; najprije su doselili u Mostar pa ovdje. Ima ih još kod Trebinja i u Dubrovniku. Ima ih 2 kuće. Slave Šćepanjdan.
-Drapići (Arnautovići) doselili su „odnekle iz Arnautluka, kad se Francez bio c Rusom“. Ima ih još u Glušcima i Bijelom Viru u Dalmaciji, a ovdje 3 kuće. Slave Malu Gospojinu.
-Čoljak (Vujić) došao je davno za „korom hljeba“ iz nekog sela u Popovu. Ima ih još u Popovu. Ima ih 1 kuća. Slavi Jovanjdan.
-Baljević zna samo da je doselio iz Popova. Ima ih 1 kuća. Slavi Nikoljdan.
-Krvavac, katolik je iz Broćna. Jedni su došli veoma davno, a drugi prije 70 godina. Ima ih u Broćnu, Dračevu i ovdje 3 kuće.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografska studija“ u izdanju “Kulturno nasljeđe” izdavačke kuće “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1991. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)