Poreklo stanovništva naselja Lipnik, opština Gacko – Hercegovina. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografska studija“ u izdanju “Kulturno nasljeđe” izdavačke kuće “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1991. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Po sata daleko od sjeverne ivice Gatačkog Polja u manjoj uvali među glavicama Kapićem i Koviljcem.
Vode i klima.
U selu nema vrela, voda za čeljad u čatrnjama, a za stoku na vrelu Županj Potoku, po sata sjeverno od sela.
Snijeg zimi veliki, vjetrovi vrlo jaki, Sjever obara ljude s konja, Jug i „Nišić“ (od jugoistoka) donose kišu, a „Ravnjak“ ili „Pravi Istok rasčišćava vrijeme“.
Zemlje i šume.
Zemlja razbacana po rupinama. Polovinu seljaka otkupljeno od okupacije, a polovina su kmetovi. Dio kmetova pogođen na „ćesim“, plaća stalnu sumu novaca (od 20 do 30 forinti godišnje), a dio plaća hak: od sijena trećinu, od žita četvrtinu, a od zeleni petinu.
Tip i ime sela.
Kuće razbacane po „rupinama“ (vrtačama) obrazujući male grupice. Iako danas nema ni u selu ni oko sela nikakve šume, bilo je nekad pored ostale šume u selu i dosta lipovine, te je po njoj i selo dobilo ime.
Postanak sela.
Selo postalo dockan, iza bitke na Beču. Kad je Bajo Pivljanin zapalio kulu Kazanac–paši i Kazancima, protjera Jovana Bijelića iz Mulja i ovaj se nastani u šumi, na mjestu današnjeg Lipnika i tako bi osnovano ovo selo.
Rodovi.
Od toga Jovana Bijelića su porodice:
-Lojovići, Okiljevići i Grgurevići.
-Bjelogrlića su iz sela Slivnice kod Trebinja. Dovela ih majka u svoj rod, pošto su osirotili. Cijelo selo slavi Šćepanjdan.
Starine u selu.
Od starina su u blizini razvaline kule Smail–age Čengića i „Mijov Mramor“, biljega gdje su Turci ubili nekakva kneza Mija Todorovića.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografska studija“ u izdanju “Kulturno nasljeđe” izdavačke kuće “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1991. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)