Poreklo stanovništva sela Proseni Do, opština Cetinje – Crna Gora. Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo“, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Pravcem od Pejovića preko Mojkarice, Šarevog dola i Lećevine dolazi se u ovo cucko granično selo prema Bjelicama. Nalazi se između brda Stavora, Vilinjaka i Cucke rupe. Razmješteno je y brdovito–dolovitom prostoru, u kome sem krčanika i postopica nema drugih puteva. Najbliže je putevima koji voce od Cetinja prema Grahovu na jednoj i Čevu na drugoj strani. Od Cetinja je udaljeno 26 km, a od mjesnog središta u Bati (na prvom putu) 6 i od Čeva 8 km.
Granica njegovog atara sa sjeverozapada počinje od Malog Lipovca pa dalje ka istoku vodi preko Cuckih rupa, gdje povija na jug, te se preko Deša i Vilinjaka nastavlja na zapad do Mramora, a odatle prema sjeveru preko Lijeske, Gornjeg Kabasa, Milićkih Ždrijela, Uljaničkog krša, Stavora i Crnog dola izbija na Mali Lipovac. Tako uokviren atar sela, čija je dužina (S–J) 2,6 i širina (B.-M) 1,6 km, zahvata površinu od 4,16 km2.
Nalazi se na visini (sredina sela) do 800 m.
Istorijat.
Kao manje–više u drugim cuckim selima, Erdeljanović je i y ovom ustanovio znatne tragove (pomoću toponima, antroponima i ostataka materijalne kulture) njegove starine. Svi oni „svjedoče da je Proseni Do vrlo staro selo“.
Erdeljanović je y selu evidentirao 23 d. A prema novim popisima ono je imalo 1948 (19 domaćinstava: 100 stanovnika), 1953. (20 : 109), 1961 (21 :98) i 1971 (13 : 52). U zadnja dva popisa domaćinstva su prema broju članova bila: sa 1 (1:1), sa 2 (2:3), sa 3–5 (11:6) i sa 6–8 (7 :3). Istovremene promjene y glavnim grupama starosno-polne strukture mještana, pokazuju podaci: u prvoj 44 : 15 (ž. 19 : 9), u drugoj 44 : 21 (ž. 25 :11) i y trećoj 10 : 16 (ž. 3 :7).
Struktura stanovništva.
U istom periodu obrazovna obilježja mještana bila cy: bez škole 23:15 (ž. 20:9), sa četvorogodišnjem 56:24 (ž. 21:12), sa osmogodišnjom 0:4 (ž. 0 :2), sa višom 0 : 1, kvalifikovanih radnika 1:2 i nepismenih 17:15 (ž. 1 :9).
S druge strane je posjedovna i dohodovna struktura domaćinstava y tom periodu bila: bez zemlje (2 :0), do 2 ha (1 :1), sa 2–5 (1 : 1), sa 10–15 (5 :7) i sa 15 i više ća (12 :4), odnosno poljoprivrednih (13 : 5), mješovitih 6 :4 i nepoljoprivrednih 2 :4.
U 1953. god. 36 aktivnih izdržavalo je 67 lica; y poljoprivredi 34:64, a sa ličnim primanjima bilo ih je 6. Taj odnos se y naredna dva popisa izmijenio tako da je aktivnih bilo 39 : 17, izdržavanih 53:28: y poljoprivredi 36 : 15 i 44:22, a sa ličnim primanjima 6 :7.
Tip sela.
Proseni Do je razbijeno naselje. Uz glavninu sela sa 9 kuća, zaseoci su: Dobra voda, Sjenokos i Lipovac sa po 2 kuće i Crni do sa 1. Srednja udaljenost kuća od središta naselja je oko 300 m. Sve kuće su, bilo grupisane ili razbijene, locirane pri brdskim stranama, odnosno oko obradivih dolova. Tako se glavnina sela nalazi oko istoimenog dola, tj. između Grabskog, Golog i derovog brijega; Dobra voda je takođe do (tu ima oko 30 rala zemlje) u podnožju Vilinjaka; od Vilinjaka preko Dubokog dola, udaljen oko 0,5 km, je do Sjenokos (jedno ralo sjenokosa), a od njega dalje za oko 3km, između Ćukovca i Stavora je Lipovac; malo dalje od njega takođe y podnožju Stavora je Crni do.
U ovom relativno siromašnom i geografski znatno zabitom selu sve kuće su prizemne; samo su 4 pod tiglenim, a ostale pod slamenim krovom; daščani plafon ima 6, malterisani 3, a bez njega je 7 kuća. Ovdje je popisano 13 stanova sa 453 m2, od kojih su 5 iz prvog, 6 iz drugog i 2 iz trećeg perioda. Od njih je 11 imalo ognjište i zemljani pod. Prema vrsti cy: 7 posebnih soba i 6 jednosobnih; svi su bili nastanjeni.
Vode.
Selo se vodom opskrbljuje iz 5 ublova i 6 bistijerni. Ublovi su stare vode i nazivaju se Lašor, Dobra voda, Lokva, Šedrvan i Crni do; svi su zajednički.
Stanovništvo.
U selu žive:
-Markovići (11 d.) i:
-Tomaševići (2).
Poslije 1945. iselila su se 72 lica, od kojih u Vojvodinu 14, tj. 4 d. Najviše iseljenih živi na Cetinju (oko 60), a ostali u Boki. Povremeno dolazi 13 domaćinstava. Zapuštene su 2 i napuštene, takođe, 2 kuće. Ranije je na rad y druge zemlje išlo 11 mještana.
Ostali podaci o selu.
Nepovezan kolskim putem, neelektrificiran i zahvaćen iseljavanjem, Proseni Do u novije vrijeme nije doživio veće promjene. Sem para renoviranih kuća, svi ostali objekti u njemu gotovo su potpuno nepromijenjeni. Manja dvorišta, obori i pojate, koji su sada u odnosu na ranije stanje – uveliko ispražnjeni, zadržali su pređašnji izgled.
U toj analogiji je i vanjski i unutrašnji izgled gotovo svih kuća, u kojima se uglavnom zadržalo staro pokućstvo, razmješteno mahom y „tjeskobnom” neredu, tj. na stari način. Ovo naročito važi za kuće „izjedna“, odnosno, kako su popisom kategorisane, za posebne sobe.
Glavni dijelovi imanja steru se poviše kuća i oni se drže kao okućnice za obrađivanje, dok su udaljeniji obično pod livadom. Pasišta i površine pod niskogoricom su iznad kuća i u daljim dijelovima atara. Selo je (osim manjih lokalIteta oko pomenutih voda) bez komunice; nema svoje katune. Do 1941. god. neka domaćinstva su ljeti davala stoku na čuvanje y Drobnjacima. Po svakom grlu dobijala su po 1,5 kg kajmaka i 1 kg sira.
IZVOR: Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)