Pleme Kriči
Prema predanjima zabeleženim u Drobnjaku i Zatarju, na tom području nekada je živelo pleme Kriča. Sećanje na ovo pleme sačuvano je pre svega kroz drobnjačku tradiciju o sukobima njihovog plemena sa zatečenim Kričima, ali se Kriči, počevši od XIII veka, pominju i u istorijskim izvorima. Spletom istorijskih okolnosti, dobar deo ovog plemena završio je vrlo rano u Dalmaciji i u krajiškim oblastima, o čemu svedoče istorijski izvori (potvrda na području Dalmacije tokom prve polovine XVI veka), toponimi (selo Kričke u Dalmaciji, selo Kričke u Slavoniji), prezimena (Krička, Kričkić, Kričković), kao i genetički rezultati.
Krička grana (J2b1-M205>Y155375)
Polovinom septembra 2020. godine, dobili smo rezultate Big Y-700 testa Demića (Demić, Gornji Klasnić/Glina/Banija, krsna slava Đurđevdan). Dubljom analizom pomenutih rezultata (YFULL), utvrđeno je postojanje grane Y155375 – činili su je pomenuti Demići i Stefanovići/Jevtovići/Ostojići iz Starog Vlaha. Vremenom je utvrđeno da toj grani pripadaju Kričke iz Dalmacije, Peruničići iz Zatarja, muslimani Porovići iz Starog Vlaha i Vidići iz Bačke. Dubinskim testiranjem Vidića iz Bačke, ova grana je “pocepana” i stvorena je nova (BY173966), koju čine Vidići, Stefanovići/Jevtovići/Ostojići, Peruničići i Čamdžići, dok su Demići, Kričke i Porovići ostali na nivou Y155375*.
Stablo: https://www.yfull.com/tree/J-Y155375/
Banijski ogranak Kriča (J2b1-M205>Y155375>Y218111)
Zahvaljujući Urošu Uzelcu, kandidovali smo privatne SNP-ove Demića kod YSEQ-a i njih devet je prihvaćeno, među kojima su i dva osnovna koja definišu granu Y155375. Od preostalih sedam SNP-ova, tri su se pokazala kao bitna za banijske rodove koji proslavljaju Đurđevdan i koji žive u nekoliko geografski bliskih sela. Reč je o SNP-ovima Y218111, Y218405 i Y218595, pomoću kojih je utvrđeno postojanje banijskog ogranka Kriča (J2b1-M205>Y218111).
Kao pripadnici ovog ogranka, potvrđeni su Adžići (Ravno Rašće, Glina), Badrići (Dabrina, Glina), Demići (Gornji Klasnić, Glina), Muidže (Donji Klasnić, Glina), Sladovići (Trtnik Glinski, Glina) i Stojakovići (Donji Klasnić, Glina). Svi pomenuti rodovi proslavljaju Đurđevdan.
Ovako trenutno izgleda struktura banijskog ogranka Kriča:
– J2b1-M205>Y155375>Y218111 (Stojakovići)
– J2b1-M205>Y155375>Y218111>Y218595 (Adžići, Badrići, Demići, Muidže, Sladovići)
Zanimljivo je to što su Muidže i Stojakovići u istom delu sela (zaselak Turska kosa), pa smo sumnjali da je reč o davno izdvojenom ogranku Stojakovića, ali se ispostavilo da su Muidžama ipak bliži Demići. Iako sva tri roda potiču iz Klasnića (nekada jedno selo, vremenom podeljeno na Gornji Klasnić i Donji Klasnić), nije postojalo nikakvo predanje o međusobnoj povezanosti. Među Muidžama je čak postojalo predanje da potiču od francuskog vojnika (područje Banije bilo je početkom XIX veka u sastavu Ilirskih provincija Francuskog carstva). Osim toga, Muidžama su i Adžići, Badrići i Sladovići bliži od Stojakovića.
Po svemu sudeći, banijski ogranak Kriča (J2b1-M205>Y155375>Y218111) nije stariji od XVI veka i velike su šanse da je ova mutacija nastala u severnim delovima Bosanske Krajine (Podgrmeč, Posanje, Potkozarje, Pounje). Pretpostavljamo da su preci ovog roda na područje Bosanske Krajine došli zajedno sa Turcima, tokom ili nakon njihovog učvršćivanja u ovim krajevima (XVI vek). S obzirom na poziciju Stojakovića na stablu u odnosu na Adžiće, Badriće, Demiće, Muidže i Sladoviće, zatim na razgranatost Stojakovića sa obe strane Une (Banija i Potkozarje), kao i na to što je lično ime Stojak potvrđeno među Srbima na području Blagaj Japre još 1604. godine, postoji mogućnost da je Stojaković najstarije poznato prezime ove rodovske grupe.
Banijski ogranak Kriča – potvrđene porodice (septembar 2022. godine)
– Adžić, Ravno Rašće/Glina/Banija (ranije: Adžić, Donji Klasnić/Glina/Banija), krsna slava Đurđevdan (YSEQ)
– Badrić, Dabrina/Glina/Banija, krsna slava Đurđevdan (YSEQ)
– Badrić, Dragotina/Glina/Banija, krsna slava Đurđevdan (Beograd)
– Demić, Bijele Vode/Glina/Banija, krsne slave Đurđevdan i Đurđic (23andMe)
– Demić, Gornji Klasnić/Glina/Banija, krsna slava Đurđevdan (Beograd, FTDNA i YSEQ)
– Muidža, Donji Klasnić/Glina/Banija, krsna slava Đurđevdan (Beograd i YSEQ)
– Sladović, Trtnik Glinski/Glina/Banija (ranije: Sladojević, Brubno/Glina/Banija), krsna slava Đurđevdan (YSEQ)
– Stojaković, Donji Klasnić/Glina/Banija, krsna slava Đurđevdan (YSEQ)
– Stojaković, Ljubina/Dvor/Banija, krsna slava Đurđevdan (23andMe)
Istorijski podaci o potvrđenim rodovima
Adžići (Ravno Rašće)
Adžići nisu zabeleženi na području Ravnog Rašća tokom XVIII veka, već su u to selo došli tokom prve polovine XX veka iz Donjeg Klasnića. Adžići su potvrđeni u Klasniću još tokom druge polovine XVIII veka i tada su imali najmanje jednu (1) porodičnu zadrugu u selu.
Badrići (Dabrina i Dragotina)
Prema podacima iz druge polovine XVIII veka, Badrići su imali najmanje sedam (7) porodičnih zadruga u Dragotini i najmanje dve (2) porodične zadruge u Dabrini. Ovaj rod potvrđen je na području Banske krajine još krajem XVII veka i predvodio je naseljavanje šireg područja Dragotine (harambaša Radul Badrić). Ostalo je zabeleženo da su polovinom XVIII veka Ilija Badrić i Todor Badrić bili kandidati za seoske knezove, ali nije navedeno da li je reč o Dabrini ili Dragotini.
Demići (Bijele Vode i Gornji Klasnić)
Tokom druge polovine XVIII veka, Demići su imali najmanje pet (5) porodičnih zadruga u Klasniću i najmanje jednu (1) porodičnu zadrugu u Bijelim Vodama. Ovaj rod je dao najmanje dvanaestoricu (12) oficira, od kojih su najpoznatiji major Andrija pl. Demić od Brubnograda i pukovnik Stevan Demić – rođena braća rodom iz Klasnića, kao i najmanje trojicu (3) sveštenika (Arsenije Demić, Jakov Demić i Atanasije Demić).
Muidže (Donji Klasnić)
Muidže su tokom druge polovine XVIII veka imale najmanje jednu (1) porodičnu zadrugu u Klasniću.
Sladovići (Trtnik Glinski)
Sladovići nisu zabeleženi na području Trtnika tokom XVIII veka, već su na to područje došli tokom druge polovine XIX veka iz pravca Brubna. U pomenutom selu Sladovići su potvrđeni još tokom druge polovine XVIII veka u najmanje četiri (4) porodične zadruge i to pod prezimenom “Sladojević”. Vremenom je deo njih skratio prezime i tako je nastala varijanta “Sladović”.
Stojakovići (Donji Klasnić i Ljubina)
U drugoj polovini XVIII veka, Stojakovići su imali najmanje tri (3) porodične zadruge u Klasniću i najmanje dve (2) porodične zadruge u Ljubini.
Komentari (0)