Poreklo stanovništva sela Pačarađe, opština Cetinje – Crna Gora. Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo“, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Ovo ljubotinjsko selo nalazi se iza Viranja, tj. između Boguta, Prekornice, Obzovice i Zabrđa. Zahvata bregoviti i izrupčani prostor koji je y osnovi „kotlinasto” okrenut prema jugu. Po svojim razbijenim oblicima sličan je Obzovici, Zabrđu i većem dijelu Prekornice, sa kojima zajedno predstavlja karstifikovanu i morfološki dosta složenu površ. Zavisno od njenih depresiranih manjih i većih oblika, razvilo se razbijeno naselje sa srazmjerno malim brojem kuća y odnosu na broj naseobinskih jedinica. U cjelini ono je, mada nepovezano sa njim, najbliže putu Cetinje –– Budva. Od prvog mjesta je udaljeno 15, a od drugog grada 23 km, dok je od mjesnog središta y Ljubotinju udaljeno 6, a od Rijeke Crnojevića 17 km.
Granica njegovog atara sa sjeverozapadne strane počinje od Ljumovog ubla pa ka jugoistoku skreće stazom do Grkova groba, odakle se spušta na Saran polje te produžava stazom do na Dragošev brijeg i preko njega, Kunja i Prijeloga dolazi do ispod Viranja. Odatle se nastavlja stazom do Viranjske strane, gdje skreće na zapad iza Plane gore i preko Velje gore, Maljačinih runa i Međubregova vodi ka sjeveru do na Ljumov ubao. Tako uokviren atar, čija dužina je (S–J) 4,1, a širina (Z–I) 1,2 km zahvata površinu od 3,29 km2. Sredina sela je na visini od 800 m.
Istorijat.
Pačarađe je Mlađe naselje. Ono je zapravo, kako je ustanovio Jovićević, naseljeno unatrag 80–100 godina. Prije stalnog naseljavanja ovdje su Bogućani imali „svoje stajnice“ (staje–PR), jer je „svako bogutsko bratstvo imalo posebni dio pašnjaka za stoku”. Ljudi su se preseljavali tamo „na svoj dio imanja i zasnovali novo selo“.
Prema Rečniku mesta iz 1925. god., Pačarađe je imalo 37 d. sa 161 stanovnikom. A zatim: 1948 (22:80), 1953 (18:69), 1961 (9:22) i 1971 (5 13). Sastav domaćinstava prema broju članova u zadnja dva popisa bio je: sa 1 (1:2), sa 2 (6 : 1), sa 3–5 (2 : 1) i sa više od 5 (0:1).
U isto vrijeme starosno—polni sastav mještana bio je: u prvoj grupi 3:4 (2:4), u drugoj 9 : 7 (6 :5) i u trećoj 10:2 (5 :1).
Struktura stanovništva.
Obrazovna obilježja mještana su bila: bez škole 12:4. (ž. 11 : 4), sa četvorogodišnjem 9 : 5 (ž. 2:2), kvalifikovanih radnika 1:0 i nepismenih (ž. 8:2).
Istovremeno je posjedovna i dohodovna struktura domaćinstava izgledala ovako: bez zemlje (0 :0), do 2 ha (1 :4), sa 2—5 (1 : 1), sa 5–10 (2 :O) i sa 10—15 ha i više (5 :0), odnosno poljoprivrednih 7:2, mješovitih 2:0 i poljoprivrednih 0:3.
U 1953. gocini 38 aktivnih izdržavalo je 28 lica; y poljoprivredi 32:22, a sa ličnim primanjima bila su 3 lica. Tokom naredna dva međupopisna perioda taj odnos se promijenio ovako: aktivnih je bilo 13:4, izdržavanih 8:0; u poljoprivredi 11:2 i 7:1, a sa ličnim primanjima 1:1.
Tip sela.
U sastav Pačarađa ulaze sljedeće topografski podvojene naseobinske jedinice: Crvena greda (6 kuća) i sa po jednom kućom Dugi do, Mošov ober, Šušnjata strana, Petkovina, Sokolac, Za Planom gorom, Ćukača i Zakunj. Srednja udaljenost kuća od središta naselja je oko 0,6 km. Prizemnih kuća je 6, a na izbi 8, sa tiglenim krovom je 12, a sa slamenim 2; daščani plafon imaju 4, malterisani 6 i bez njega su 4 kuće. U periodu 1918–45. prepravljene su 4 kuće, a u poratnom 2. Popisom je evidentirano 5 stanova sa 165 t2 0d kojih su 4 iz prvog i 1 iz trećeg perioda. Ognjište su imala 3, a električno osvjetljenje 3 stana. Prema vrsti su: 3 jednosobna i 2 posebne sobe.
Radi detaljnijeg uvida y postojeće stanje ovog naselja posebno ćemo ukazati na neke pojedinosti. Tako je, na primjer, u Dugom dolu prije 1941. god. postojala 1 suvozidna kuća pod slamom i 1 pojata. U poratnim g0dinama vlasnik je od pojate napravio prizemnu kuću, a kuću pretvorio u pojatu. Na Mašovom oberu su 1928/29. god. tri brata (Pejakovići) uz novčanu pomoć oca i stričeva iz S. Amerike podigli dvobojnu kuću dugu 27, a široku 5 rn. Bila je pedijeljena y tri dijela; svaki je bio izjedna. Živeći zajedno, braća su jedan dio koristili za kuhinju, a ostala dva kao sobe. Taraca ispred kuće iste dužine bila je izgrađena na voltovima. Dva dijela kuće su danas zapuštena i pala, a trećidje očuvan. Njega koristi jedno domaćinstvo koje povremeno dolazi iz Cetinja. U Petkovini je na Mjesto stare, podignuta (dovršena 1971) nova kuća. Na spratu je, ali je donji dio – izba. Duga je 12, a široka 5 m, ispred nje je taraca duga 10 m. Sprat je na betonskoj ploči i ima sobu i kuhinju.4 U zaseoku Sokolac bile su dvije kuće, ali su napuštene. Od njihovih vlasnika jedan ima kuću na Cetinju, a drugi žive u Pančevu. Ne dolaze i ne obrađuju imanje; ponekome ga prodaju radi ispaše. Isti je slučaj i sa 1 kućom u Đoljezi, koja je napuštena, polusrušena. Vlasnik živi u Titogradu. Prodaje ispašu. Kuća u mjestu za Planom gorom, duga je oko 20 m, a široka 6; na izbi je i sa taracom na voltovima. Ima 4 odjeljenja. Povremeno je koriste; tu ima oko 4 rala zemlje, pa ga preko ljeta obrađuju. Kuća u Zakunju je prizemljuša, odnosno tzv. polačica, jer joj je pod popločan. Njen vlasnik živi u Titogradu i povremeno dolazi. Kuća je inače dosta Udaljena i teško pristupačna,6 itd.
Stanovništvo.
U selu sada (septembra 1973.) žive 4 doma:
-Pejakovića.
Poslije 1945. god. iselilo se 19 lica. Povremeno dolazi 10 d. Napuštenih kuća je 5. U Vojvodinu je kolonizovano 1 d. Ranije je na rad u druge zemlje išlo 20 mještana, sada van naselja rade 2 lica.
Vode.
Selo ima 8 bistijerni; samo je 1 dograđivana poslije 1945. Među njima je samo 1 zajednička, izgrađena u Crvenoj gredi prije više od 100 godina (kapaciteta – 70 m3).
Ostali podaci o selu.
Pačarađe niotkuda nema puta. Selom preko skala i rupina vode krčanici i postopice. Bogućani su se ovuda, zbog veće blizine, počeli naseljavati za oko 50 godina prije nego po Obzovici. Pored držanja stoke po torovima, sijali su ovdje jaru, raž i ječam a zatim kukuruz i pšenicu. Mnogo se gajio krompir. Ovdje je sve sama buavica, a na Obzovici crna krupa i kremenica. Ova na Obzovici ako se ne gnoji jedanput u deset godina dobro rodi a u Pačarađama se svake 3 godine mora gnojiti.
Doseljenici su, naravno, nastavili da se bave stočarstvom kao glavnim zanimanjem. Stoga su pored svih kuća postojale pojate. Danas ih još ima sa temeljima od 1870. godine. Međutim, sem kod kuća koje su i sada naseljene, ostale su gotovo potpuno zapuštene. Zbog razbacanosti i otežane prohodnosti selo je dosta teško elektrificirati. Počev od 1952. godine, lektrificirane su samo 4 kuće.
IZVOR: Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo“, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)