Poreklo prezimena, selo Donja Zaljut (Cetinje)

20. maja 2021.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Donja Zaljut, opština Cetinje – Crna Gora. Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo“, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Nalazi se u Cucama i zahvata jedno od najnepristupačnijih i najneprohodnijih područja Stare Crne Gore. Zajedno sa Gornjom Zaljuti prostire se u najizrazitijem dijelu katunskog ljutog krša. Njegova jako karstikovana plastika sa bezbroj mikro—oblika (dočića, dubokih dolova, odnosno  vrtača i uvala) uslovila je veliku razbijenost sitnijih naseobinskih jedinica, vezanih za minijaturne obradive površine. Počev od linije Puvalovi krši i Gnjilavo ždrijelo na jugu, kojom se čitava 3aljut razgraničava od Ćeklića, pa do brdskih masiva Graca Ržiškog i Krsta dobrogorskog na sjeveru i Guke, Ostojinog brijega, Bojanjeg brda i Velje glavice na istoku, rastureno je na desetine „sela“, zaselaka i „seoceta“. Samu Donju Zaljut ograničava linija koja na sjeveru obuhvata Runjavu glavicu, Njegoš, Lipovu algu i Miokove doline,a ka jugoistoku Đurove doline i Guke, zatim prema jugu Bogdan do, Slamice i Vodne rupe, gdje skreće na zapad, obuhvatajući Skulen do i Radonješ do, pa se nastavlja preko Gole strane i obuhvata Siman do i Mitlačeve rupe, odakle ide preko Javora i iza Pišteti (obuhvatajući kuće Pišteta), te najzad preko Kosmina izbija na Runjavu glavicu. Atar sela, čijja je dužina (SJ–JI) 7,4 km i širina (S-J)  3 km, zahvata 19,14 km2 površine. Sredina sela (crkva) je na visini od 780 m.

Istorijat.

U starijim izvorima selo se, kao i druga cucka naselja, skupno pominje kao Cuce. Po defteru iz 1521. Cuce su imale 54 kuće, a 1614. god. po Bolici, 175 i 237 vojnika. Početkom 19. vijeka Dipre i Somijer navode 195 kuća i 400 vojnika. Gocine 1865. Cuce su imale 429 d. (Preobraženi 92, Prenčani 140, Krivokapići 94 i Male Cuce 103), a 1879. (popisane kao kapetanija) imale su 413 d. sa 2.370 stanovnika (1190 m. i 1180 ž); zatim 1903. 529 d. (Trešnjevo 143, Male Cuce 101, Kabilji Do 46. Grebca 102 i Zaljut –·Donja i Gornja 137). U cuckoj kapetaniji cy 1879. god. među pomenutim domaćinstvima 2 sa 17 i 2 sa 15 članova. Erdeljanović je, evidentirajući bratstva po svim zaseocima, saopštio da je u selu bilo 58 d. Za 1925. godinu, međutim, saopšteni su podaci  za čitavu Zaljut. Imala je 140 d. sa 900 stanovnika. A zatim, izdvojena kao posebno naselje, Donja Zaljut  je imala: 1948 (57:258), 1953 (56:278), 1961 (53:243) i 1971 (44:201). Od zadnjeg broja u selu je od rođenja stanovalo 161, a ostali su bili doseljenici – iz seoskih naselja iste (34) i drugih opština Crne Gore (6). Od njih se prije 1941 god. doselilo 17, a ostali poslije. Dnevnih migranata je tada bilo 7.

Struktura stanovništva.

U zadnja dva popisa sastav domaćinstava prema broju članova bio je: sa 1 (6:9), sa 2 (5:7), sa 3–5 (22 : 10) i sa više od 5 (20 : 18). Istovremeno je struktura glavnih starosno–polnih grupa bila: prve 111 : 80 (ž. 58 :41), druge 97:79 (ž. 48:38) i treće 35:42 (ž. 16 : 19). Porast treće grupe ukazuje na pojačanu tendenciju iseljavanja radno–sposobnog življa.

U istom periodu obrazovna obilježja mještana bila su: bez škole 103:67 (ž. 67:58), sa četvorogodišnjom 68:75 (ž. 30 :29), sa osmogodišnjom 7 : 13 (ž. 0 : 2), sa srednjom (3 : 1), sa višom (1: 1) i kvalifikovanih radnika 1:4, a nepismenih 56:54 (ž. 46:41), od kojih su mlađi od 35 godina 4 : 5 (ž. 3 : 4).

C druge strane, posjedovna i dohodovna struktura domaćinstava tada je izgledala ovako: bez zemlje (3:7), do 2 ha (48:4), od 2 do 5 (2 : 10) i preko 5 (0:23). I jedne i druge godine y vanpoljoprivrednim djelatnostima radilo je 2 : 10 lica.

Tip sela.

Donja Zaljut je tipično razbijeno naselje. Dužina pješačkih staza (postopica i krčanika) u njemu iznosi oko 12 km. Njihovo ishodište je kod Bate, tj. na putu Cetinje—Grahovo. Od Cetinja je udaljeno 36 km, a od Resne, gdje se nalazi parni mlin, oko 14km. Na 11 zaselaka u naselju razbijeno je 45 kuća. To su: Jabuka (8 kuća), Bata (7), Kućišta (5), Kraljišta (4), Obod (3), Dobronjež do (3), Rpavac (6), Brateš (2), Vodni do (2), Podaždrijelo (2) i Kruška (1). Njihova najveća udaljenost od središta naselja je oko 4,5 km, a srednja oko 2 km. Kuće su – 40 prizemne i 5 na izbi; pod tiglenim krovom je 23, a pod slamenim 22; sa daščanim plafonom je 19, sa malterisanim 8 i bez njega 18. Samo su y poratnom periodu u 5 kuća napravljene 3 sobe, 4 kuhinje i 1 ostava. Od 43 popisana stana (1971) sa 1.177 m2 površine – 15 je iz prvog, 19 iz drugog, 6 iz trećeg i 3 iz četvrtog perioda. Tada je 27 stanova bilo sa otvorenim ognjištem i svi bez električnog osvjetljenja, koje ni kasnije nije uvedeno. Mali su izgledi da bi se u dogledno vrijeme moglo uvesti. Prema vrsti su: 27 posebnih soba i 16 jednosobnih i garsonjera, svi su bili nastanjeni.

Stanovništvo.

U selu žive:

-Krivokapići (29 d.),

-Banićevići (4),

-Perovići (3),

-Đurovići (2)  i po 1 dom:

-Zviceri i Vukasovići.

Napuštenih kuća je 46, novoizgrađenih 6, a povremeno dolazi 8 d. Donja Zaljut je jedno od izrazitijih vrela emigracije. Uzroci su joj prirodni uslovi i permanentna prenaseljenost. U Vojvodinu je kolonizovano 17 d. (2 su se vratila); y Ameriku je na rad išlo preko 40 lica, a poslije 1945. godine iselilo se oko 150 osoba, od kojih 90% u Boku Kotorsku. To se vidi i iz broja kuća koje su iseljenici podigli u pojedinim mjestima; u Cetinju 7, Dobroti 5, Kotoru 2, Risnu 5, Prčnju 3, Muu 3, Kamenarima 2, Orahovcu 1, Bijeloj 1, Baošićima 1, Herceg–Novom 1 i y Nikšiću 3.

Vode.

Donjozaljućani se vodom snabdijevaju iz mnogobrojnih, y đeru pravljenih i ograđenih ili svoltanih ublova i zidanih ili cementiranih bistijerni. Takvih ublova ima 18, a napravljeni su prije više od 100 godina. A bistijerne: jedna 1856, tri 1853, dvije 1936, pet 1949, tri 1957, dvije 1960, dvije 1965, jedna 1967, i jedna 1971. godine. Ublovi su pretežno bratstvenički i zajednički (bilo zaselački ili seoski). U Dobronjež dolu su recimo zajednička tri za čitavu Zaljut, a takođe i bistijerne; ukoliko su ranije podignute, uglavnom su bratstveničke ili zajedničke, dok je najveći broj novih y privatnoj svojini. Ovako veliki broj objekata za vodu je nužan iz nekoliko razloga. Čitav atar sela je, prije svega, teško prohodan, pa je svaki zaselak nastojao da ima svoje vode. Uz to, držala se mnogobrojna sitna stoka, najviše koze, zbog koje su brojna pojila bila neophodna. Najzad i zato što su prirodni činioci naklonjeni izgradnji takvih objekata. Područje dobija veliku količinu taloga (od nedalekog primorja odvajaju ga okomiti planinski oblici), koji se sliva prema kraškim udubljenjima, u kojima su ziratne površine i naselja. Tu y tzv. đerastom zemljištu (glinoviti, ilovačasti, dublji slojevi) voda se zadržava, te se oziđivanjem ili svoltavanjem može pretvoriti y ubao ili bunar. Kasnije su se sve više gradile bistijerne, jer kamene podloge za slivanje vode i rezervoara ovdje ima u izobilju. U čitavom kraju inače ima puno škrapara, potkapina, pećina, muzgi, procjepa, ždrijela, velikih ploča itd.

Izlučeni talog ovdje brzo ponire i podzemnim lavirintima otiče prema Bokokotorskom zalivu. Među pećinama vrijedi pomenuti onu u Grubin dolu, zvanu Križ, u kojoj postoji manje korito sa vodom i dva omanja jezerca. U nju se pred Ćuprilićevim napadom sklonio vladika Danilo sa grupom Crnogoraca. I sada se u dubini od oko 100 m, kod jezerca nalaze ugarci ognjeva. Mještani su u nju ulazili 250—300 m, a može se još dalje.

Zanimanje stanovništva i ostali podaci o selu.

Prema anketnim podacima od septembra 1972. godine elementi kućnog standarda izgledaju ovako: 20 d. je koristilo samo ognjište, 18 ognjište i šporet, 5 samo šporet (8 tranzistor, 3 gramofon, a 15 gusle), 36 crepulju, sač i verige, 38 stare vrste kreveta, 45 stolovače, 28 skrinje, 10 nove vrste postelja, 5 kauče, 32 žrvnje itd. Izolacioni i emigracioni činioci ovoga područja su još veoma prisutni.

Ovi siromašni krajevi (i metaforično se kaže — „kao cucka sirotinja”, imajući prvenstveno y vidu Zaljut) raspolažu velikim brojem slamom pokrivenih suvomeđina, koje tu i tamo služe ne samo kao stočna nego, danas već rijetko, i kao ljudska staništa. Pravilnošću nazidanog kamenja, pa i većih blokova u njima, nadomještana je upotreba kreča i malterne obloge. A podeblji slameni krov u nedostatku tigle, značio je samo suhotu u kući, te ukoliko je niži krov i veću toplinu. Česti su bili primjeri kuća, koje su po napola korišćene za čeljad i stoku. Dijelile su ih samo pletene pregrade. Bez velike stoke, bez koza se u ovim, ranije optimalno naseljenim krajevima, nije moglo živjeti. Odsustvo pašnjaka i sijena nadoknađivano je niskogoricom, čuvenom cuckom zanovijeti, brstom i listoberom. Pomoćni objekti bili su, dakle, nužni, koliko i ljudska staništa. A u ovdašnjim uslovima se smatralo izuzetnom privilegijom imati kuću na izbi. One su oduvijek bile malobrojne. Otuda je većem broju kuća prizemljuša i potleušica odgovarao i veći broj staja i pojata. One ovdje nijesu velike, ali ih ima svuda. I nezamjenjivo ih slijede obori i dvorišta.

Ambijentalno je sve prilagođeno stočarstvu. Tu su i manje prostorije van kuće, zvane mliječnjaci, građene na kolju, u drvetu, koje služe za čuvanje stočnog mrsa preko ljeta. Pored kuća, obično u prisojima, česti su uljanici, jer ovdje je dovoljno paše za pčele.

Kuće su građene pored imanja, najčešće sasvim blizu njihovih većih, glavnih dijelova. Ponegdje su te dolaste ili valaste parcele poniže kuća, gledane izjedna i okućnice i najbolja glavna imanja. Mahom su ograđena suvomeđom. Ostala imanja su na međuzaselačkom prostoru, razbacana i predstavljena malim zaravnima u mjestimično duboko spuštenim vrtačama i uvalama. Tu i tamo, ako su pod oranicom i livadom, udaljene su od vlasnikovih kuća i do 2 km, dok su pasišta, šume i branjevine često još dalje. Vrletnim stazama i bogazama mnoga bremena se na leđima moraju nositi, a tovarne životinje za prenos tereta su nezamjenjive. U susretu s predstavom o ovom prostoru koju ovdašnji priviknuti žitelji o njemu imaju, namjernik biva iznenađen. Pitate li ih za udaljenost Ovog ili onog zaseoka, reći će vam da je on blizu, i da ćete za časak „dok ispušite cigar duvana” stići do njega. Pokazujući vam rukom pravac prema njemu, čini se, gledano pravolinijski, da odista i jeste tako. Ali postopica i krčanika, bogoznih i strmih nema po pravim linijama; sve je ovdje krivudavo, ustrmljeno, udaljeno i naporno. Za priviknute mještane kao da y tome nema ničeg neobičnog; vrijeme i prostor su na izgled pocjednako „statični“, a ritam uhodanog života i rada im je jedina mjera. Ambijentalna srođenost ljudi je osnova njihove izdržljivosti i vitalnosti, kojoj se, uopšteno je zapažajući kod dinaraca, divio neumorni ispitivač Jovan Cvijić. Za žitelje ovih krajeva lokalne razdaljine u samim naseljima su, razumljivo, male u odnosu na njihova duga pješačenja do okolnih mjesnih i gradskih središta – do Bate, Trešnjeva, Resne, Čeva i Grahova, Cetinja, Kotora i Risna. A, praktično, tu, do juče, do prije koju deceniju jedino se pješačenjem stizalo do tih središta. Dugo, kroz minule vjekove, tačnije sve do prvih godina poslije drugog svjetskog rata, za sve nužne potrebe, za trgovinom, moralo se ići, ponajviše u primorska, a i y druga mjesta. Satima se, recimo, pod punim bremenom i tovarima moralo silaziti i peti strmim stranama Bokokotorskog zaliva, da bi se odnio stočni mrs, suvo meso ili odvela stoka i u zamjenu donijelo soli, žita, ulja, petroleuma i drugih potreba. Bila je to ustaljena razmjena, nerijetko i većih razmjera. Ortačenja sa primorskim trgovcima u vezi sa prodajom mesa, kože i stočnih proizvoda, katkada namijenjenih i izvozu, značila su trajni i jedini unosni, robno–novčani odnos.

Donja Zaljut je, kao i brojna cucka sela, imala kolektivna prava ljetnje ispaše u Pustim alugama, Liscu i Veljoj i Maloj Nenadi. Međutim, zbog relativno dovoljno brsta, paše i plandišta y ataru, a i zbog udaljenosti, gotovo ih nije koristila. A y samom ataru, osim manjih lokaliteta oko vodopojišta, oko kojih su obično i plandišta, drugih komunica nije bilo.

IZVOR: Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo“, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.