Poreklo prezimena, selo Bzenice (Aleksandrovac)

Poreklo stanovništva sela Bzenice, opšština Aleksandrovac – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik – Atropogeografska ispitivaanja“ na osnovu skupljenih podataka u periodu od 1934. do 1940. i od 1947. do 1949. godine. Izdanje edicija Koreni. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo južno od Stanišinaca, niže stava 3agrže i Krivače, na stranama dolina 3agrže i Rasine, pod Provaljenim guvnom u izvorištu Bondžićkog potoka, desne pritoke Rasine.

Starine u selu.

Stari manastir je bio na Dublju i na tom mestu je nedavno podignuta crkvica. Uspomena na život monaha sečuvala se u nazivu potoka Ćelije. Kod crkvice je staro i današnje seosko groblje.

Na provaljenom guvnu su kućišta odseljenih Bondžića. Kod izvora Dobre vode stajala je mala crkva od drvene građe pa je „preko noći preletela“ na zaravan.

Poreklo stanovništva.

Rodovi:

-Miloševići i Simonovići (10 kuća, Sv. Pantelejmon i Sv. Jovan Krstitelj) su starinci.

-Čolići (34 kuće, Sv. Arhangel) su iz Morače. Predak Mitar Čola „kupio“ od Turaka zemljište koje zovu Mitrovo–Čolino polje.

-Bondžići (27 kuća, Sv. Alimpije stolpnik i Đurđevdan), na današnje mesto mesto spustili se s Provaljenog Guvna.

-Bogdanovići i Živkovići (24 kuće, Sv. apostol Toma) su iz Biljanovca, a daljim poreklom sa Rogozne.

-Lukovići i Milojevići (17 kuća, Sv. Nikola i stara slava Lučindan) došli su iz sela Trnavca kod Novog Pazara od Lukovića u mahali Milojevsko.

-Revilići (8 kuća, Sv. Arhangel i Velika Gospođa) stari doseljenici iz Morače. Prezime imaju po pretku Ravili–Rafajilu, manastirskom đaku. Posle Prvog svetkog rata „dovoci“ u Bondžiće su:

-Miković (1 kuća, Sv. Alimpije Arhangel) iz Goča i:

-Čolić (1 kuća) od Čolića.

IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik – Atropogeografska ispitivaanja“ na osnovu skupljenih podataka u periodu od 1934. do 1940. i od 1947. do 1949. godine. Izdanje edicija Koreni. Pripremio saradnik Porekla Milodan.